Antonija Horvatek, vrlo aktivna profesorica matematike, na svojim web stranicama objavila je pismo upućeno urbi et orbi. Svakako ga vrijedi proÄitati.
1. listopada 2015.
(dan kad je SHU izaÅ¡ao iz Å¡trajka, a ostali sindikati nastavili)Opet jedan Å¡trajk nakon kojeg ostaje gorak okus u ustima. No, manje zbog Vlade i MZOS-a, a opet najviÅ¡e zbog sindikata i/ili kolega iz zbornica. Opet jedan Å¡trajk u kojem nismo složno Å¡trajkali, kako je vrijeme prolazilo, opadao je broj sudionika, da bi na kraju jedan sindikat izaÅ¡ao iz Å¡trajka (SHU), a ostali nastavili. A oni koji izlaze, baÅ¡ niÅ¡ta nisu dobili, osim gorkog okusa u ustima (koji smo imali i za vrijeme Å¡trajka), ali predsjednica SHU-a Å¡trajk proglaÅ¡ava uspjeÅ¡nim te nam od srca nam zahvaljuje i Äestita.
PomrÄina zdravog razuma.
Kakav je tek okus u ustima onih koji su nastavili, a gledaju nas koji smo odustali, imajući na umu da i prije našeg odustanka nismo bili dovoljno jaki jer puno prosvjetara nije ni stupilo u štrajk?
U Äemu je problem s naÅ¡im Å¡trajkovima?
U tome Å¡to prosvjetari nemaju kiÄme, Å¡to se boje neÄega, ili – Å¡to?
Znam dobar dio kolega koji imaju kiÄmu i ne boje se ući u Å¡trajk, ali ne žele (ovaj put)!
U svakom Å¡trajku ima razloga zaÅ¡to ne bi trebalo baÅ¡ sad ili ne bi trebalo baÅ¡ na ovaj naÄin ili ne bi trebalo baÅ¡ iz ovih razloga! I uvijek dio prosvjetara odluÄi ne Å¡trajkati.Time se uvijek:
1. u samom startu smanji snaga Å¡trajka,
2. dio ljudi koji je u Å¡trajku, poÄne odustajati, jer gleda u ove koji ne Å¡trajkaju pa nekako stvari “gube smisao”,
3. kad odustane jedan dio, to lako navede joÅ¡ neke da odustanu… Izgubi se jaÄina Å¡trajka i onda se ne može niÅ¡ta poÅ¡teno ni postići.Kako je izgledao ovaj Å¡trajk u kraju gdje ja živim?
Petak (1. dan Å¡trajka)
U mojoj Å¡koli (osnovnoj Å¡koli) su Å¡trajkali svi osim raÄunovotkinje i tajnice. U dvije susjedne Å¡kole mislim da se Å¡trajkalo 100%, u trećoj osnovnoj Å¡koli djelomiÄno, u Äetvrtoj se uopće nije Å¡trajkalo. U susjednoj srednjoj Å¡koli Å¡trajkalo je viÅ¡e od 50% djelatnika.Ponedjeljak (2. dan Å¡trajka)
Ne sjećam se toÄno za sve susjedne Å¡kole, pa preskaÄem da ne napiÅ¡em krivo… Äini mi se da je u većini Å¡kola bilo kao i u petak.Utorak (3. dan Å¡trajka)
U mojoj Å¡koli i dalje Å¡trajkaju svi osim dvije osobe. Jedna od Å¡kola u kojoj je Å¡trajkalo 100% je u potpunosti poÄela raditi, a u drugoj su poÄeli raditi samo uÄitelji razredne nastave (1. do 4. razred). Å kola u kojoj se djelomiÄno Å¡trajkalo je prekinula Å¡trajk. U Å¡koli u kojoj se od poÄetka radilo, stanje je isto. U susjednoj srednjoj Å¡koli i dalje Å¡trajka viÅ¡e od 50% djelatinika.Srijeda (4. dan Å¡trajka)
I u mojoj i u svim susjednim Å¡kolama sve isto kao u utorak.
U mojoj Å¡koli imamo osjećaj da se smanjuje broj sudionika Å¡trajka, ali smatramo da je odluka za Å¡trajk ispravna i namjeravamo Å¡trajkati sve dok sindikat (sindikat u kojem je većina naÅ¡ih uÄitelja je SHU, a ostali nisu ni u jednom sindikatu) ne kaže da je Å¡trajk prekinut.U Å¡kolu su danas navratila dva promotora izdavaÄkih kuća. Budući da oni obilaze Å¡kole na terenu, a “neutralni” su glede Å¡trajka, pitali smo ih koja je njihova procjena o broju ljudi koji Å¡trajka u osnovnim Å¡kolama (koje su ovih dana obiÅ¡li). Procjena jednog je bila da Å¡trajka preko 50%, a drugog preko 80% prosvjetara. To nam je ulilo nade da Å¡trajk ipak ima smisla i neki jaÄinu…
ÄŒetvrtak (5. dan Å¡trajka)
SHU je proglasio da se prekida Å¡trajk njihovog Älanstva, te je time Å¡trajk u mojoj Å¡koli stao.
U susjednoj srednjoj Å¡koli se nastavlja (oni nisu u SHU), a za onu susjednu osnovnu Å¡kolu koja je joÅ¡ djelomiÄno bila u Å¡trajku, ne znam jesu li u SHU-u ili u Preporodu i Å¡to je dalje s njima.Sveukupno, jad i žalost.
Kao Å¡to Äesto prosvjetari znaju reći, pa Vlada bi bila blesava da nam da viÅ¡e novaca! Mogli bi nam joÅ¡ i smanjiti, a mi ćemo spustiti glave i pristati. Gdje nam je složnost? Zbilja, zaÅ¡to to Vlada napravi, kad već “nema novaca”? Pa mi ćemo raditi i dalje, zar sumnjaju da ćemo se složno dići?
Ako kod nas prosvjetara dovoljno i naraste bunt i ljutina, sindikati će nas prizemljiti, neće im biti prvi put. Sjetimo se Å¡trajka 2006. godine, kad je u njemu sudjelovalo 80.000 ljudi, od vrtića do visokog Å¡kolstva. Tada se zaista nije moglo reći da smo nesložni i da nas ne Å¡trajka dovoljno. Tada sam osjećala “moć” od jedne tako velike složne brojke! I – Å¡to se dogodilo? Sindikati potpisali neku mizeriju, pa smo poÄeli zaostajati u standardu joÅ¡ viÅ¡e. A naravno, sindikati su rekli da smo uspjeli u Å¡trajku, slavili su i Äestitati nam. Svi osim Preporoda, iz njega je zraÄila ogorÄenost. Kao i iz mene i mase kolega.
Tako da, evo lijepo poruÄujem Vladi (sadaÅ¡njoj, budućoj, kojoj god…):
Oderite po prosvjeti!
Mi ćemo šutke dati sve što treba. Ili uz neki mali blagi žamor.
Sindikati će sve organizirati u vrijeme kad i nije najbolje, na naÄin koji nije maksimalno motivirajući, uz rijeÄi u kojima neÅ¡to negativno odbija Äovjeka…
A ako sluÄajno mi dolje i zeznemo sindikate pa se složimo i zagrmimo jaÄe, oni će nas opet već nekako stiÅ¡ati. Potpisat će neÅ¡to “za Vladu povoljno” (a za prosvjetu upitno povoljno) i proglasiti prekid i uspjeh Å¡trajka, nemate brige.A kolegama prosvjetarima preporuÄujem da malo razmisle zaÅ¡to ovim sindikatima uopće daju novce, a svojom brojnošću i snagu.
SHU i NSZSSH su jaki sindikati zahvaljujući velikom Älanstvu. Oni potpisuju za nas i oni su glavni u organiziranju Å¡trajka. Po meni, na osnovu toga kako su dosad radili, ne zaslužuju dobivati novac od nas niti imati moć! I jako mi je žao Å¡to novac dobivaju, a moć imaju. Jako mi je žao Å¡to je odluka vas kolega iz zbornica takva da novÄano i brojÄano podržavate sindikate koji su nama u prosvjeti nanijeli premalo dobra!
Preporod je sindikat koji ujedinjuje osnovnu i srednju školu, ali ne uživa dovoljnu brojnost.
Možda je Preporod isti kao gornja dva sindikata?
Može biti. Ali, nisu imali priliku dokazati to (Vlada s njima uglavnom niti ne pregovara ozbiljno), pa je odgovor i dalje samo – možda.
SHU i NSZSSH su imali prilike uprskati i debelo ih iskoristili već nekoliko puta. Po meni, iz tog razloga ne zaslužuju da budemo njihovi Älanovi.
Preporod bi joÅ¡ trebalo isprobati. Ako se pokaže da ni oni ne zaslužuju, onda… ne znam Å¡to. No, ovako definitivno ne valja!
Prednost Preporoda je i to Å¡to ujedinjuje osnovnu i srednju Å¡kolu. A nama uvijek nedostaje složnost, zar ne? Evo, i sad – SHU izlazi iz Å¡traka, a NSZSSH nastavlja. Lakrdija!
Nakon zadnjeg teksta vjerujem da se mnogi pitaju je li ovaj tekst pisan kao reklama za Preporod. Nije! Ja sad nisam ni u jednom sindikatu i nisam primila nikakvo mito niti iÅ¡ta sliÄno zbog Äega bih navijala za Preporod. Nemam nikakve koristi od ikoga iz Preporoda, Äak niti ne poznajem osobno nikog iz vodstva; mislim da niti nisam nikad uživo priÄala ni s kim od njih.
Ali zlo mi je od toga kako SHU i NSZSSH (kao glavni sindikati u prosvjeti) organiziraju stvari! Muka mi je od toga kako je ovaj Å¡trajk izgledao! Sad mi je žao i Å¡to sam izgubila sve ove radne dane, a – za Å¡to? Da bi predsjednica SHU-a napisala “ÄŒestitam vam, Å¡trajk je uspio! Sad sam joÅ¡ viÅ¡e ponosna Å¡to sam uÄiteljica!”. Zar sam ovca da ne vidim i da mi, dok stvari radimo javno i traljavo, netko priÄa o uspjehu i Äestita mi??? Umjesto da smo, kao uÄitelji i nastavnici, pedantniji i za primjer drugima, mi stvari radimo ovako. Jesmo li onda uopće kadri odgojiti djecu da budu jaÄe osobe, borci u životu…? Zaslužujemo li, ovakvi kakvi smo, raditi ovaj posao?
Ja zapravo nisam ni bila za ovaj Å¡trajk. Smatrala sam da nije dobar termin i da, ako smo namjeravali sad krenuti u Å¡trajk (zbog 4% koje nismo dobili prije zdravstva), onda smo trebali krenuti s prvim danom nastave, a možda ni to (ako nije dovoljno vremena do tehniÄke vlade), već najaviti Å¡trajk za nakon izbora. Zaista nisam bila za Å¡trajk, ali kad se krenulo, pa neću ostaviti dio kolega da sami Å¡trajkaju za sve nas. Van pameti mi je i takva odluka! I tako krenuh, zajedno sa svojim krasnim i složnim kolektivom. I nije mi žao jer, da sam odluÄila drugaÄije, bilo bi mi neugodno pred onima koji su krenuli u Å¡trajk.
Ovako sam najviše ljuta na sindikate koji su nas poveli.
No, rezultat svakog štrajka dosad je i bio da sam na njih bila najviše ljuta. Ali i na kolege prosvjetare koji takvim sindikatima daju moć.
Lud, zbunjen, nenormalan.
Antonija Horvatek,
Matematika na dlanu,
http://www.antonija-horvatek.from.hr/
Antonija nemojte se sada ljutiti i kukati. Pa niste valjda oÄekivali da stvarno Å¡trajkate za poviÅ¡icu i da će se zahtjevi u ovom trenutku ispuniti. Odaziv Å¡trajku je bio iznad mojeg oÄekivanja. Sudjelovanjem u Å¡trajku izrazili ste svoju solidarnost i nezadovoljstvo postojećim odnosom prema obrazovanju. Zadovolji te se time. Zdravi, sretni i veseli bili.
Ja sam jedan od prosvjetara koji je zaokruzio DA na referendumu o strajku i potom u ponedeljak nakon vikenda odustao. Prvo referedum nije bio anoniman vec su oko mene bile kolege i gledale sto radim. No unatoc tome zao mi je sto nisam smogao hrabrosti i zaokruzio NE. No nakon vikenda sam odlucio ne strajkati i dozivio osudu kolega koja traje.
Zasto sam odlucio ne strajkati?
1. Sindikat nije strajkao kad su nakladnici roditeljima uzeli veliki novac za nove udzbenike koji su ustvari stari udzbenici samo redizajnirani, a trazili su od roditelja da ih podrze u ovom strajku, to je u najmanju ruku licemjerno. Takoder clanovi sindikata(nastavnici) nisu digli glas i sami se organizirali kako bi obranili financijski napad na roditelje. Sramota! Onda se cude kad ti isti roditelji o njima imaju lose misljenje.
2. Kada su se desili fizicki napadi na nastavnike takoder sindikat nije reagirao strajkom vec priopcenjem kako nije u redu to i to itd. Smatram da je mnogo bitnije bilo blokirati sustav u tim trenucima, nego za 4% povecanja place prije izbora.
3. Kada se radio novi pravilnik o normi koji je ostetio vecinu prosvjetara ponovo nije bilo strajka vec nekih manjih prijetnji i primjedbi koje su rezultirale vracanjem beneficija sindikalista i tu je stalo. Svim nastavnicima je podignuta norma, mnogima su ukinuti dodatni sati koji su im ulazili u normi i tako je doslo do toga da mnogi prosvjetari nakon tog pravilnika moraju raditi u vise skola, nemaju punu satnicu ili su tehnoloski visak.
4. Kad se izglasao zakon da skola moze uzeti radnika na 15-60 dana bez natjecaja ponovo nije bilo strajka. Svi znamo da se tako legaliziralo zaposljavanje preko veze jer vise se ne treba raspisati natjecaj kada se oslobodi radno mjesto, vec se uzme nekoga na 15 dana i potom se raspisuje natjecaj na kojem uvijek imaju prednost oni koju vec rade. Mislim da je stvar jasna. Ako to nije za strajka ne znam sto je.
5. Ove godine u srednjim skolama diljem hrvatske ima 3000 ucenika manje, koliko znam niti jedan nastavnik nije proglasen tehnoloskim viskom, zasto? zato sto su u dogovoru s ministarstvom ili s kime vec srednje skole smanjile broj ucenika u razredu, mislim na 24 ucenika ako ne i manje.
Posto znamo da se broj ucenika u osnovnoj skoli smanjuje i mnogi nastavnici bivaju proglaseni tehnoloskim viskom ili gube punu satnicu zasto se ta ista mjera nije iskoristila u osnovnoj skoli. Po cemu su srednjeskolski nastavnici zasluzili privilegiju smanjenja broja ucenika u razredu a osnovnoskolski ne? Volio bih cuti odgovor od odgovornih ljudi u sustavu na ovo pitanje. Takoder sto celnica osnovnoskolskog sindikata misli o tome. Zasto nije organizirala strajk radi ovakve evidenetne neravnopravnosti? Ako ovo nije razloga za strajk osnovnih skola u hrvatskoj onda zaista ne znam sto je.
LP
ps. molio bih da se ovo objavi na naslovnici portala ako je to moguce i u sto vise medija. Hvala.
ps.ispricavam se zbog gramatickih gresaka i odsustva dijakritickih znakova. pisano na brzinu.
alfredo, ako želiš da se ovo objavi u što više medija, pošalji na njihove adrese. Svakako predlažem Školske novine.
Ja ću danas na svom webu vjerojatno staviti posebnu stranicu s mojim javnim pismom (sad je to tamo malo drugaÄije organizirano), a ispod njega stavim i ovo tvoje. Vjerojatno…
Antonija Horvatek
http://www.antonija-horvatek.from.hr/
Dakle, najprije niste imali hraborsti zaokružiti “Ne”, a onda vam se hrabrost vratila kad je trebalo ne Å¡trajkati? Hrabro, nema Å¡to.
O nekim boljim idejama za Å¡trajk
Reagiram na komentar kolege Alfreda ovdje ali i na vrlo sliÄan Älanak KrÅ¡evana StoÅ¡ića objavljen u Telegramu.
“Zahtjevi Å¡trajkaÅ¡a ne bi trebali imati veze iskljuÄivo s osobnim dohotkom pojedinog djelatnika. Može se postaviti razumno pitanje: zaÅ¡to nije objedinjeno viÅ¡e zahtjeva?” (K. StoÅ¡ić)
1. “ZaÅ¡to sindikati nisu poveli Å¡trajk kada su otisnuti novi udžbenici prema naputku resornog ministarstva pa su roditelji (ne zaboravimo da su i brojni nastavnici roditelji) morali izdvojiti znaÄajne svote novca za te udžbenike. No, ubrzo je uslijedilo razoÄaranje. Umjesto novih suvremenijih udžbenika, novootisnuti su primjerci tek neznatno uÅ¡minkani stari prethodnici.”
Nisu izdavaÄi u proljeće 2014. godine ponudili nove udžbenike zbog toga Å¡to je nekom u Ministarstvu palo na pamet izdati naputak, nego su iskoristili pravo koje im daje zakon izglasan u Saboru. Zakon o udžbenicima je proÅ¡ao javnu raspravu i demokratsku proceduru prije nekih Å¡est godina i zna se kako ga se eventualno može mijenjati. Å trajkom se ne smije pozivati na nepoÅ¡tivanje zakona. Niti nastavnici trebaju ‘dramiti’ oko udžbenika. Taj je zakon prorijedio izdavanje novih udžbenika na svaku Äetvrtu godinu, a to teoretski znaÄi da za trajanja svog srednjoÅ¡kolskog obrazovanja uÄenik samo jedne godine kupuje nove udžbenike. Ostale godine može prodati svoje i nabaviti rabljene, odnosno ne potroÅ¡iti ni kune.
Otkako je u Hrvatskoj doÅ¡lo do liberalizacije tržiÅ¡ta udžbenika, pa viÅ¡e nemamo samo jedan propisani udžbenik, odonda je doÅ¡lo i do znaÄajnog povećanja kvalitete udžbenika tako da sada imamo udžbenike koje uÄenik može rabiti, a ne kada izostane s nastave mora prepisivati tuÄ‘e bilježnice. Moguće su neki udžbenici tek malo uÅ¡minkani u odnosu na izdanje od prije Äetiri godine, jer i udžbenik je roba koja podliježe modernoj masovnoj proizvodnji, ali induktivno zakljuÄivati temeljem pregleda nekoliko primjeraka da je sa svim udžbenicima tako krivo je. Ako osobno kao nastavnik zakljuÄim da je moj izabrani udžbenik zapravo nije bitno izmijenjen, zaÅ¡to ne bih tolerirao uÄeniku da na klupi ima rabljeni? Za to je potrebno manje graÄ‘anske hrabrosti nego ulaziti u Å¡trajk.
U bogatijim lokalnim zajednicama su ionako svi uÄenici dobili besplatne udžbenike, a valjda bi se trebalo voditi naÄelom da treba pomoći siromaÅ¡nijim uÄenicima u cijeloj državi. Prije bilo kakve akcije potrebno je osvijestiti problem. Jedan od razloga visoke cijene udžbeniÄke koÅ¡arice je prevelik broj predmeta koji naÅ¡i uÄenici imaju u odnosu na svoje europske kolege. Kurikularna reforma je krenula, u njoj sudjeluju naÅ¡e kolegice i naÅ¡i kolege. Za oÄekivati je da će na tom polju neÅ¡to napraviti i u sadaÅ¡njem momentu nije potrebno zahtijevati Å¡trajkom neÅ¡to na Äemu se već radi.
2. “Ponekad su nastavnici žrtve fiziÄkog i psihiÄkog nasilja uÄenika i roditelja. Nažalost, neki su kolege stradali na svom radnom mjestu. … ZaÅ¡to se nije potaknuo prosvjed solidarnosti za sve takve kolege (kojih je sve viÅ¡e)?”
ÄŒešće su nastavnici žrtve ravnatelja, uprave Å¡kole, pedagoga, kolega… da toga nema i ovoga drugoga bi bilo manje. Kada je do fiziÄkog nasilja nad nastavnicima dolazilo istina je da su sindikati reagirali. Možda je Äak u jednom navratu bio organiziran prosvjed solidarnosti (?), a slažem se da bi trebali biti glasniji. Nažalost, strah i sram nas je kao pojedince sudjelovati u opravdano pokrenutom Å¡trajku, pa nije ni Äudo Å¡to i te nemile dogaÄ‘aje metemo pod tepih.
3. “Nikad se nije pokrenuo Å¡trajk protiv nekog pravilnika, odluka ili zakonskog akta iako su ti dokumenti oblikovali svakodnevicu prosvjetnih djelatnika.” (KerÅ¡evan StoÅ¡ić, Telegram)
“Kada se radio novi pravilnik o normi koji je oÅ¡tetio vecinu prosvjetara ponovo nije bilo Å¡trajka već nekih manjih prijetnji i primjedbi koje su rezultirale vraćanjem beneficija sindikalista i tu je stalo. Svim nastavnicima je podignuta norma, mnogima su ukinuti dodatni sati koji su im ulazili u normu i tako je doÅ¡lo do toga da mnogi prosvjetari nakon tog pravilnika moraju raditi u viÅ¡e Å¡kola, nemaju punu satnicu ili su tehnoloÅ¡ki viÅ¡ak.” (Alfredo)
Istina je da kada je prestao važiti Granski kolektivni ugovor za osnovne Å¡kole 27. 3. 2014. godine bilo je jasno da će “normu regulirati posebnim propisom, na jednak naÄin kako je to već regulirano u srednjoj Å¡koli” kazali su iz Ministarstva. Provedena je Å¡iroka rasprava u kojoj su mogli sudjelovati svi. ÄŒak ni u prijedlogu tog pravilnika nije bilo rijeÄi o tome da se svim uÄiteljima podigne norma, a nakon rasprave ublažene su neki normativi za predmetne uÄitelje koji vrlo teÅ¡ko mogu ostvariti punu normu na jednoj Å¡koli. Priznata su i dva sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika u redovitoj nastavi. Nakon ovako doneÅ¡ena pravilnika nije bilo nikakve osnove da ga se odbija Å¡trajkom.
Nastavnici sami, pa i sindikati su i ranije primjereno reagirali na pravilnike. Prije sadaÅ¡njeg pravilnika o praćenju i ocjenjivanju uÄenika, zahvaljujući peticiji nastavnika odbijen je jedan vrlo restriktivan prijedlog.
4. “ZaÅ¡to ne poraditi na transparentnijem naÄinu zapoÅ¡ljavanja u sustavu obrazovanja, koje će biti utemeljeno na kriterijima … i neovisno o politiÄkoj volji?”
Apsolutno se slažem, prije svega potreba ravanteljima smanjiti iskljuÄive ovlasti na planu zapoÅ¡ljavanja i uvesti kriterije. TeÅ¡ko to mogu postići zaposleni nastavnici sindikalnom akcijom za one koji zaposleni nisu.
5. “Ove godine u srednjim skolama diljem Hrvatske ima 3000 ucenika manje, koliko znam niti jedan nastavnik nije proglasen tehnoloskim viskom, zasto? zato sto su u dogovoru s ministarstvom ili s kime vec srednje skole smanjile broj ucenika u razredu, mislim na 24 ucenika ako ne i manje.
Posto znamo da se broj ucenika u osnovnoj skoli smanjuje i mnogi nastavnici bivaju proglaseni tehnoloskim viskom ili gube punu satnicu zasto se ta ista mjera nije iskoristila u osnovnoj skoli. Po cemu su srednjeskolski nastavnici zaslužili privilegiju smanjenja broja ucenika u razredu a osnovnoskolski ne? … Zasto nije organizirala strajk radi ovakve evidenetne neravnopravnosti?”
Otkako postoji e-upis u srednje Å¡kole svi planirani razredni odjeli se u stvarnosti ne otvore ukoliko odjel ne upiÅ¡e dovoljan broj uÄenika. U svojoj županiji znam za takve sluÄajeve na nekim Å¡kolama i budite bez brige, netko je ostao bez planirane satnice, odnosno netko s nepunom satnicom ostao je i bez nje. ToÄno je da su županije nastojale realizirati ravnomjerniju distribuciju uÄenika po Å¡kolama ali joÅ¡ uvijek rad u srednjim Å¡kolama, koje su mahom smjeÅ¡tene u većim gradovima znaÄi u principu rad u razredima s većim brojem uÄenika nego Å¡to ih je prosjeÄno u osnovnim Å¡kolama. Ali to pitanje uopće ne bih potezao, jer prosjek broja uÄenika ruÅ¡e male osnovne Å¡kole po ruralnim podruÄjima, koje opet imaju druge svoje probleme. O problemima takve naravi neka misli poslodavac i politika, nema potrebe da se mi svaÄ‘amo.
6. O još nekim razlozima koji su dotaknuti u Telegramu.
“ZaÅ¡to ne poraditi na smanjenju broja uÄenika u razredu pa da ih u razredu ne bude viÅ¡e od 20?”
Ako je Hrvatska pred bankrotom za onih 4%, zar za to nije?
“Nastavnici se Äesto opravdano žale na golemu koliÄinu administracije.”
Doista, administracija se povećava iz godine u godinu. Trebamo mi nastavnici najprije mirnim putem analizirati, ukazati na problem i pokušati razgovarati, a tek potom posezati za akcijama otpora.
Å trajk je zakonski reguliran, ne može se posezati za njim iz bilo kojeg razloga i bez strogo poÅ¡tovane procedure. Zahtjev od 4% je sasvim na mjestu kao zahtjev za Å¡trajk. Ne bi ga trebalo tipiÄno hrvatski omalovažavati, jer je 200 kn sića koja niÅ¡ta ne mijenja. To je godiÅ¡nje 2 400 kn, 24 000 za desetljeće, odnosno pristojan automobil za vrijeme radnog vijeka. Automobil koji Äesto deremo za dolazak na posao i ne dobivamo adekvatnu naknadu za to. Istovremeno “država pred bankrotom” samo u zadnjoj javnoj nabavi kupuje 700 automobila za svoju birokraciju. I to one bolje klase.
Ovaj Å¡trajk u pogledu zahtjeva nije uspio ali je pokazao stanje profesije.
Super, hvala. Imas mozda mail adrese na koje mogu slati? Znam da sluzbene mail adrese se bas ne citaju.
Hvala
Sad nakon Å¡trajka sluÅ¡amo i Äitamo one koji se opravdavaju zaÅ¡to su ili nisu Å¡trajkali. Da nisam u mirovini sigurno se ovom Å¡trajku ne bih prikljuÄio, a imam Å¡trajkaÅ¡kog staža viÅ¡e nego neki radnog. To se i moglo iÅ¡Äitati iz mojih prijaÅ¡njih komentara. No ponovit ću da je osnovni razlog tome Å¡to se u Å¡trajk do ispunjenja zahtjeva pozivalo radi povećanja plaća za 4%, a na osnovu iskustva znao sam da se cilj ne može ostvariti. Uvjeren sam da su to znali i Äelnici sindikata organizatori Å¡trajka (posebno Ribić). Isto je mogao zakljuÄiti i svaki radnik u obrazovanju. ÄŒim Vlada u pregovorima nije pristala na traženu poviÅ¡icu moralo je biti jasno da na to neće pristati pa makar Å¡trajkali i do Božića. Dakle svi vi koji ste se Å¡trajku odazvali bili ste izmanipulirani ili ste svjesno u Å¡trajk uÅ¡li ne da bi dobili poviÅ¡icu već iskazali nezadovoljstvo takvom odlukom Vlade. Stoga se jedan dio Älanstva ne žali jer je cilj ostvario, a oni naivni koji su mislili da će Å¡trajk stvarno trajati do ispunjenja zahtjeva su razoÄarani i ogorÄeni. No Äovjek se uÄi dok je živ.
Å to je to Äelnike sindikata navelo da baÅ¡ sada krenu u Å¡trajk može se samo nagaÄ‘ati ili im vjerovati u dobre namjere. No kako se radi o iskusnim sindikalcima (Ribić) viÅ¡e vjerujem u neke druge motive. Mnogi su taj Å¡trajk okarakterizirali kao dio neÄije predizborne kampanje. Lako moguće. Iako ne mora biti, ali zar se ne bi moglo i ovako rasuÄ‘ivati. Idemo u Å¡trajk, Vlada zahtjevu neće udovoljiti i stvara se asimpatija prema aktualnoj Vladi, odnosno za nju se na budućim izborima neće glasovati. Ovu tezu su potvrdili i sami Äelnici izjavama nakon Å¡trajka. Osvetu je prva spomenula Sanja Å prem pa zatim Ribić i Mihalinec (Milanović je pobijedio, ali…). Sigurno je da sadaÅ¡nja vladajuća koalicija zaslužuje osude i da prosvjetari opravdano negoduju zbog njihovog odnosa spram obrazovanja, ali onda postoje drugi naÄini da se to iskaže. Ako je Å¡trajk doista poslužio u te svrhe onda je to za svaku osudu, ali tko će to dokazat. Ne, nemojte ovo shvatiti da branim Milanovića. Moj glas na predstojećim izborima sigurno neće dobiti, ali želja mi je da se sindikati ne upliću u uno Å¡to nije njihova misija.
Po mojoj procjeni rekao bi da je Milanovic dobio ovim strajkom kao sto je dobio i satorasima na Markovom trgu. Sindikati i nastavnici su pred gradanima ispali bahati, pohlepni i ne previse inteligentni. Milanovic nije dozivio osudu javnosti, vec sindikati i nastavnici. Ovaj strajk nas je osramotio i degradio jos vise pred gradanima i roditeljima. Tako se meni cini, mozda sam u krivu.
Možda si u krivu, a možda i u pravu kao i ja. No ipak mislim da Milanović nije dobio nove glasaÄe već možda samo ojaÄao potporu onih koji ga i inaÄe podržavaju. Oko ocjene o Å¡tetnosti Å¡trajka se slažemo, a Å¡to potvrÄ‘uju brojni negativni komentari na raznim forumima. Odgovornost je prvenstveno na Äelnicima sindikata, ne sindikatima.
Službena adresa od Å kolskih novina funkcionira. Za ostale ne znam da li funkcioniraju; ja isto koristim samo službene…
Ako se ide u Å¡trajk za iskazivanje nezadovoljstva (a ne s nekim jaÄim ciljem), onda bi takav Å¡trajk trebao trajati npr. 15 minuta ili 1 sat, i to se tako treba reći unaprijed, da je jasno da je to svrha.
Ići u Å¡trajk s nekim drugim navedenim ciljevima, ali raÄunati da se ti ciljevi ne trebaju ostvariti nego će mi zadovoljÅ¡tina biti to Å¡to sam iskazala nezadovoljstvo, pa da na osnovu toga mogu biti zadovoljna… – u mojoj glavi to ne drži vodu, bar za mene. Meni to onda liÄi na “ajmo se igrati Å¡trajka”.
Pa nije Å¡rtajk igrarija!
Nisam vjerovala u rezultate ovog Å¡trajka, ali ako kolege Å¡trajkaju, ja ću biti uz njih. Zar da se oni bore za naÅ¡a prava, a mene se to ne tiÄe? Možda sam blesava Å¡to tako razmiÅ¡ljam, ali ne želim biti Å¡trajkolomac, jer Å¡trajkolomaca stalno imamo i zahvaljujući njima se niÅ¡ta ne može postići. I zahvaljujući sveukupnom naÄinu organiziranja svega, Å¡to sam već opisala u pismu.
Meni je fakat dosta tih Å¡trajkolomaca, a opet ne mogu ni samo nih osuÄ‘ivati kad voÄ‘e sindikata organiziraju stvari sliÄno kao Å¡to su ovu, pa se Äovjek osjeća blesavo i ako Å¡trajka i ako ne Å¡trajka… – nikako ne valja!
I eto, opet se vratih na ono Å¡to sam rekla u pismu.
Po meni ovaj Å¡trajk nije samo liÄio već stvarno bio “ajmo se igrati Å¡trajka”. Zato je i bilo toliko Å¡trajkolomaca. Ne znam da li ti je poznato da su u meÄ‘imurskim srednjim Å¡kolama svi bili Å¡trajkolomci. Slažem se da se tamo gdje Å¡trajka viÅ¡e od polovice Älanstva Å¡trajku treba pridružiti.
Samo za informaciju, odluku o Å¡trajku “Preporod” je donio nakon Å¡to je Älanstvo referendumom tako odluÄilo.
Hrpa gluposti, poÄevÅ¡i od Javnog pisma kolegice Antonije, pa do analize @alfreda, a naj žalosnija je njegova promjena miÅ¡ljenja nakon vikenda kada su mu valjda mediji isprali mozak. Zbog takvih nikada Å¡trajkovi ne uspijevaju, uvijek naÄ‘u razlog za povlaÄenje. A sada pitanje za @alfreda, @iko-a i ostale: ZaÅ¡to smatrate da smo mi koji smo pristali Å¡trajkati iz manipulirani? Zar mislite da Milanović i njegova Vlada zaslužuju joÅ¡ jedan mandat? Zar mislite da nam ponovno treba ÄudoviÅ¡te od ministra kao Å¡to je bio Jovanović? Zar nije Milanović zbog svojih laži zaslužio da ga kaznimo? Nemojte molim Vas ponaÅ¡ati se viteÅ¡ki kada s druge strane imate lažljivu i neotesanu bagru.
Mislim da uopće nema potrebe da u raspravi specificiramo o kojoj vladi i kojem premijeru je rijeÄ. SvaÅ¡ta se može reći o Milanoviću i SDP-u, ali ono oko Äega se svi možemo složiti je da nema apsolutno nikakvih naznaka da će bilo koja druga Vlada biti imalo bolja, kao Å¡to nijedna druga Vlada dosad nije bila nimalo bolja za sektor obrazovanja. Dakle, ako je neki komentar hrpa gluposti, onda je to ovaj iznad.
Josipe ako me već pitate odgovorit ću Vam. ZaÅ¡to smatram da ste iz manipulirani misli da sam kroz svoje dosadaÅ¡nje komentare objasnio. No ponovit ću. U Å¡trajk je Älanstvo pozvano da izbori poviÅ¡icu od 4% uz namjeru da se Å¡trajka dok se taj cilj ne ostvari. I manje iskusnom od mene moglo je biti jasno da se u ovom trenutku to neće postići. Ribiću se posebno žurilo da Å¡trajk zapoÄne prije nego poÄnu predavanja na fakultetima jer je znao da njegovi nisu za Å¡trajk. Dakle vi ste se trebali izboriti i za njegove. Oni koji su u mogućnost ostvarenja proklamiranog cilja povjerovali za mene su izmanipulirani. No oÄito je bilo i dosta takvih kao Å¡to ste Vi i u Å¡trajk su uÅ¡li da bi iskazali nezadovoljstvo s aktualnom Vladom i time pridonijeli ruÅ¡enju iste. S obzirom na naÄin izražavanja nije mi teÅ¡ko pretpostaviti kojoj politiÄkoj opciji pripadate. Zalažete se za smjenu ove, kako Vi kažete bagre, i uvjereni ste da će preuzimanjem vlasti VaÅ¡e politiÄke opcije biti znatno bolje. Izgleda ste ponovno manipulirani. Slobodan sam Vam to reći jer sam Å¡trajkao i protiv Lilje Vokić pa Pugelnika, Strugara, Jovanovića, ali nakon njihove smjene niÅ¡ta se promijenilo nije.