(HINA/Slobodna Dalmacija) Sastanak ministra znanosti, obrazovanja i sporta Vedrana Mornara sa čelnicima Vertikale sindikata obrazovanja, koji je održan u četvrtak zbog njihova zahtjeva za povećanjem plaća za 4 posto zaposlenima u obrazovanju i znanosti, nije polučio rezultate pa je izgledno da će, nakon obveznog postupka mirenja, uslijediti štrajk.
O duljini i obliku štrajka odlučit će u petak štrajkački odbor, najavio je predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka.
Mornar je nakon sastanka izjavio novinarima da je sindikatima rekao kako drastičan pad BDP-a proteklih godina nije bio praćen takvim padom primanja u sustavu obrazovanja, koji je ujedno izgubio puno djece ali nije smanjen broj nastavnika.
Vlada se trudila biti socijalna i pokušavala održati standarde sustava obrazovanja, nudila je pregovore i bila spremna razgovarati o povećanju nekih plaća u sustavu obrazovanja, ali nije spremna par tjedana prije no što postane tehnička Vlada financijski obavezati iduću Vladu.
Vlada će podići standard u sustavu obrazovanja, ali je vrijeme uoči izbora za to krajnje neprimjereno, ocijenio je Mornar ne želeći komentirati ima li to političku pozadinu.
Dodao je kako prosječna plaća nastavnika u školi iznosi 6300 kuna, na što može doći i dvadesetak dodataka koji je mogu značajno povećati. Slažem se da bi trebala biti veća s obzirom na odgovornost, ali stvari treba staviti u kontekst 12,8 milijardi kuna manjka u proračunu, a povišice su moguće samo ako taj manjak još povećamo, kazao je.
Upitan kako će Ministarstvo postupiti u slučaju štrajka, Mornar je odgovorio kako vjeruje da štrajka ipak neće biti te da će, unatoč stavovima sindikalnih čelnika, nastavnici u školama osjetiti da nije vrijeme za štrajk.
Upitan hoće li štrajk biti plaćen, Mornar je rekao kako o tome ne može donijeti odluku sam, nego cijela Vlada, jer se radi o 40-ak milijuna kuna dnevno. Zakon kaže da se plaća u vrijeme štrajka može uskratiti, a to je veliki novac od kojeg se mogu sagraditi i opremiti dvije škole.
Na to su negodovanjem reagirali sindikalni čelnici, jer drže da se radi o netočnom i pretjeranom iznosu, pa je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec rekao kako bi cijela zemlja mogla biti sretna kada bi jedan nastavni dan koštao 43 milijuna kuna.
Mornar je odvratio da Mihalinec manipulira podacima te da je 50 posto zaposlenih od 2011. do 2015. dobilo povišicu plaće. Također je dodao kako je masa za plaće 9,6 milijardi kuna, a kada se to podijeli s 200 radnih dana onda je brojka od 43,6 milijuna kuna dnevno točna.
Što se tiče pozivanja na povećanje plaća u zdravstvu kao opravdanju za zahjteve u prosvjeti, Mornar je upozorio da su zaposleni u zdravstvu tek sada dobili kompenzaciju za smanjenje od 4, 8 i 10 posto, dok je sustavu školstva osigurana povišica od 3,5 posto, a šest posto mentorima. To nije bilo i za nenastvano osoblje i tu je učinjena nepravda koju treba ispraviti, što ćemo i učiniti čim to bude moguće, kazao je Mornar.
Mihalinec je ustvrdio da je nastavnicima na početku krize uzeto 3, 5, 7 i 9 posto, pa 4, 8 i 10 posto, a onda su vraćene mrvice od 3,5 posto.
Predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Igor Radeka upozorio je kako su pritom najlošije prošli nastavnici s najduljim stažem.
Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem rekla je da članstvo na terenu pokazuje raspoloženje za štrajk, što potvrđuju podaci iz sindikalne ankete po kojoj ga podržava 66,49 posto anketiranih.