U javnosti, medijima i na druÅ¡tvenim mrežama podigla se prava bura nakon Å¡to je sredinom proÅ¡log tjedna Agencija za odgoj i obrazovanje objavila vijest da se ove godine neće održati dodjela Oskara znanja, manifestacije na kojoj se trebaju dodijeliti nagrade najboljim uÄenicima. Rezultat te reakcije javnosti povlaÄenje je odluke o neodržavanju Oskara znanja i brisanje objave #5705 s mrežnih stranica Agencije. Grubi gaf prosvjetnih vlasti, da pokuÅ¡a Å¡tedjeti baÅ¡ na onima koji će za koju godinu zajednici svojim talentom i radom vratiti viÅ¡e od ikoga drugoga, tako je osujećen. Možemo li sada biti zadovoljni bez potezanja pitanja osobne odgovornosti?
Marginalizacija najboljih
Sama objava na mrežnim stranicama Agencije bila je vrlo Å¡turo napisana, bez velike isprike i, Å¡to je nedopustivo, bez ikakvog obrazloženja! Kasnije se ispostavilo da je u pitanju novac, a joÅ¡ kasnije da ga zapravo i ne treba toliko koliko se troÅ¡ilo prethodnih godina. Nije li trebalo o tome razmisliti ranije? OÄito je da ta manifestacija u neÄijim oÄima nije bila prioritet kad ju se tako lako otkantalo i, joÅ¡ važnije, oÄito da neki troÅ¡kovi i nisu bili toliko realni kao Å¡to se prikazivalo.
Za TV Dnevnik Hrvatske televizije, prije dva mjeseca, 7. travnja nova ravanteljica Agencije, profesorica psihologije Jadranka Žarković-PeÄenković je kazala: “Svakako bi trebala ta natjecanja biti provedena tijekom ljetnih i zimskih praznika, kako bi uÄenici Å¡to manje gubili od nastave”. Dakle, kad joÅ¡ malo zatopli, a već sada je teÅ¡ko održavati nastavu po ovim vrućinama? Ili u onih deset dana nakon Nove godine, kad mnogi idu na skijaliÅ¡ta, a kroz Gorski Kotar obiÄno biva prekinut promet? Istina je da uÄenici zbog natjecanja malo izgube od nastave. Radi se o tri razine natjecanja: Å¡kolsko, županijsko i državno. Zbog prve se razine praktiÄki niÅ¡ta ne gubi, a na drugu i treću idu malobrojni uÄenici pojedine Å¡kole. Ti koji idu u principu niÅ¡ta ne gube, a lako nadoknade. Ili, izravno reÄeno, gube dosadu kojom naÅ¡a redovna nastava obiluje. Stavljanjem natjecanja izvan nastavne godine marginaliziralo bi ih se i propustilo priliku da se uÄenike poÅ¡alje na meÄ‘unarodna natjecanja i olimpijade.
Fantazije o kontroli
U istom tom TV prilogu nova je ravnateljica smatrala važnim reći da će zbog smirivanja napetosti pri zakljuÄivanju ocjena “svakako potaknuti odlazak na teren krajem Å¡kolske godine timove u kojima će biti prisutan savjetnik, psiholog ili defektolog uz savjetnika odreÄ‘ene struke, u svaku Å¡kolu i ako treba i u svaki razred”. A je li to izvedivo i koliko bi tek koÅ¡talo nije se dvoumila. ZaÅ¡to problem, ako postoji, ne rijeÅ¡iti sustavno, regulirati to famozno zakljuÄivanje da se ne može zadnjih dana dopisivati koliko se kome hoće ocjena, da se iz postojećih ocjena ne može izvoditi bilo koja bez jasnih kriterija? Zna se kako rade inspekcije koje izlaze na teren. Ne ulaze u sam problem opravdanosti zakljuÄene ocjene, nego traže bilo kakve proceduralne greÅ¡ke da bi poniÅ¡tili ocjenu. Vrijeme je da se prekine s takvim rabotama. To sigurno nije put do kvalitetne Å¡kole, a koÅ¡ta i novaca i ljudskih resursa.
JoÅ¡ je neÅ¡to ravnateljica Žarković-PeÄenković imala na umu, za Å¡to je takoÄ‘er potreban novac. Ali nisu to bili nadareni, pa ni oni meÄ‘u uÄiteljima, nego ravnatelji koji na svoje funkcije zasjedaju ne toliko po sposobnosti koliko po pripadnosti politiÄkim kuhinjama. Kazala je: “smatram da bi u novom pravilniku (o napredovanju) trebalo omogućiti i ravnateljima da napreduju” kao i uÄitelji i pritom napravila usporedbu koja ne stoji. Ravnatelj je dobro plaćena mandatna funkcija koju bi bilo pametno ograniÄiti na dva mandata. UÄitelj ostaje u uÄionici cijeli radni vijek, 40 godina, i nekakvo unapreÄ‘enje mora postojati kako bi sustav zadržao one sposobnije. Potezi Äelnice agencije, koja bi prije svega trebala brinuti o kvaliteti nastave i nastavnika, kao da su usmjereni ne izguravanje nadarenih, sposobnijih, vrednijih izvan sustava. U svemu tome, otkazivanje dodjele Oskara znanja samo je kamenÄić jednog mozaika.