(Jutarnji list) – Kada bih ulovio zlatnu ribicu i ona mi rekla da će mi ispuniti jednu želju, rekao bih joj da želim da se svakom djetetu u Hrvatskoj koje želi isprobati biti znanstvenik, to omogući. I da onda dijete ima priliku na sedam dana obući kutu, raditi eksperimente i razmiÅ¡ljati. I tako spoznati je li znanost njegov život ili to ne želi raditi – kaže Korado Korlević, jedan od najpoznatijih svjetskih lovaca na asteroide i voditelj Znanstveno-edukacijskog centra ViÅ¡njan.
Korado Korlević nedavno je imenovan predsjednikom Zaklade Adris, a ta je vijest u javnosti doÄekana kao prvorazredno iznenaÄ‘enje.
Naime, Zakladu je 2007. godine utemeljila korporacija Adris, jedan od simbola krupnog kapitala u nas, dok je Korado Korlević skromni entuzijast koji je život posvetio radu s darovitom djecom.
Stara istarska obitelj
– Sigurno je iznenaÄ‘enje i vjerojatno su mnogi mislili da sam zadnja osoba kojoj će biti ponuÄ‘eno da bude na Äelu Zaklade. A kad je ponuÄ‘eno, ja sam to prihvatio jer mislim da Zaklada Adris može uÄiniti puno dobra za naÅ¡e druÅ¡tvo. Ne možeÅ¡ odbiti biti ukljuÄen u mogućnost da se Äini dobro. Stoga mi je Äast biti na Äelu Zaklade – rekao je Korlević kojega sam upoznala na poÄetku 2000-ih, a kako dijelimo sliÄnu strast prema znanosti, već godinama odliÄno suraÄ‘ujemo.
I ne samo to: u proteklih 15 godina neki od Korlevićevih uÄenika postali su uspjeÅ¡ni znanstvenici pa sada i s njima suraÄ‘ujem.
Korado Korlević (57) roÄ‘en je u PoreÄu, ali je praktiÄki cijeli život proveo u ViÅ¡njanu.
PotjeÄe iz stare hrvatske obitelji koja u Istri živi već 400 godina, a talijansko ime Korado dobio je zahvaljujući kumi.
– Moja je kuma bila fascinirana tim imenom, ali sam krÅ¡ten kao Marijan Konrad jer župnik nije htio ni Äuti da jedan Korlević nosi talijansko ime. Korlevići su, naime, dosta nadrljali tijekom talijanske okupacije i snažno su držali do nacionalnih osjećaja – ispriÄao mi je jednom Korlević.
Kao djeÄak, pokazivao je velik interes za znanost, a do osmog razreda proÄitao je sve knjige iz Å¡kolske knjižnice. Ipak, u svojim maÅ¡tanjima nije bio naroÄito ambiciozan jer je želio postati kovaÄ ili traktorist.
– Drugi su odluÄili umjesto mene jer je psiholog inzistirao da upiÅ¡em gimnaziju u Puli. No, odlazak u Pulu bio je za mene golemi kulturoloÅ¡ki Å¡ok. Iako me isti psiholog nakon zavrÅ¡etka gimnazije nagovarao da upiÅ¡em fiziku kako bih se poslije negdje u svijetu bavio znanošću, zakljuÄio sam da to ne želim. Znao sam da želim raditi s djecom kako bih mladima pomogao da otkrivaju nove horizonte – kazao je Korlević koji je 12 godina radio u osnovnoj Å¡koli u ViÅ¡njanu.
Otkrivati horizonte
Iako po struci nastavnik politehnike i informatike, neko je vrijeme, zbog manjka nastavnika, predavao sve predmete osim glazbenog. No, 1992. godine, u jeku rata, dao je otkaz u školi jer je shvatio da ima sve manje mogućnosti za rad s nadarenom djecom.
Dvije godine bio je bez posla i u tom je razdoblju dizao na noge astronomsko društvo te ga, zajedno s kolegama, pretvarao u javnu zvjezdarnicu. U kratkom je razdoblju zvjezdarnica Višnjan postala poznata diljem svijeta po velikom broju otkrića malih nebeskih tijela.
Iz ViÅ¡njana je otkriveno 1400 asteroida, od kojih mnogi imaju hrvatske nazive, ukljuÄujući i asteroid koji je Korlević otkrio 1999. te je nedavno imenovan po astronomu Željku Andreiću.
Dva kometa
Sa zvjezdarnice su i otkrivena dva kometa, jedan nazvan po Korleviću, a drugi po Korleviću i Mariju Juriću, jednom od prvih genijalaca koji je boravio u ViÅ¡njanu, a danas je profesor na SveuÄiliÅ¡tu Washington u Seattleu.
– Nije mi kamenje iz svemira prvi posao – kaže uz smijeh Korlević Äiji je entuzijazam zarazan.
– Radim s djecom, a kad radiÅ¡ s djecom, ti si isti kao oni. Jer, da bi mogao raditi s djecom i razumjeti ih, moraÅ¡ ostati dijete. Jedino te godine Äine da ne sliÄiÅ¡ na dijete. U ovim godinama ne možeÅ¡ mijenjati život: bio sam i ostao uÄitelj. To je život vrijedan življenja. Kad god mi se netko od mojih uÄenika javi i kaže hvala, ja sam njemu zahvalan za to. Jer, uÄitelji žive za uÄenike koji su postali uspjeÅ¡ni. Takav je bio Martin Sekulić, Teslin uÄitelj prirodoslovlja koji nema ni spomen-ploÄu, niti ga se spominje. No, jednoga dana i druÅ¡tvo će priznati da su postojali veliki uÄitelji koji su mnogo dali zajednici – rekao je Korado Korlević.
Volonterski rad
U proteklih 20-ak godina zvjezdarnica Višnjan izrasla je u Znanstveno- edukacijski centar Višnjan koji dio svojih aktivnosti obavlja i na prostoru obližnjeg Tićana gdje je 1999. postavljen veliki teleskop od 25 tona, poklon talijanskih astronoma.
Korlevićeva je ideja da Znanstveno-edukacijski centar Višnjan bude kampus u kojemu bi se tijekom cijele godine odvijali edukacijski programi s nadarenom djecom.
SliÄan kampus već 25 godina djeluje u Petnici kod Valjeva, a zapoÅ¡ljava 35 ljudi.
– Za razliku od Petnice, naÅ¡e se aktivnosti zasnivaju na volonterskom radu. Već dvije godine nismo dobili ni kune od države pa naÅ¡e aktivnosti ovise o sponzorima. Zimi imamo subotnje programe, klubove mladih istraživaÄa koji okupljaju uÄenike od 11 do 18 godina. Imamo i Å¡umski vrtić za djecu od tri do Å¡est godina. Tijekom godine u ViÅ¡njanu bilježimo i 4000 do 5000 uÄeniÄkih posjeta iz cijele Hrvatske – rekao je Korlević.
No, jezgra aktivnosti u ViÅ¡njanu su ljetne Å¡kole na kojima boravi izmeÄ‘u 100 i 170 uÄenika osnovnih i srednjih Å¡kola.
Podrška supruge
– Oni doÄ‘u na tjedan dana u ViÅ¡njan, ‘stave ruke u znanost’ i provjere zabavlja li ih to, odnosno žele li to raditi cijeli život. Ovoga ljeta imamo sedam Å¡kola, od kojih je prva za tjedan dana na talijanskom jeziku, a organiziramo je za talijansko Ministarstvo vanjskih poslova. Onda kreću kampovi znanosti za mlade, ukupno tri za uÄenike osnovnih Å¡kola, te zatim ljetna Å¡kola znanosti za uÄenike srednjih Å¡kola i Å¡kola iz astronomije – pojasnio je Korlević te dodao kako ove godine kreće i prva Å¡kola o financijama.
– To su osmislili moji bivÅ¡i uÄenici koji u Å¡ali kažu da će takva Å¡kola možda iznjedriti i nekog genijalca koji će se obogatiti – dodao je Korlević.
Priznao je kako je sve ove godine, dok se razvijao Znanstveno-edukacijski centar Višnjan, imao podršku svoje supruge Klare, koja je farmaceutkinja.
Klara i Korado znaju se od malih nogu, a imaju dvije kćeri, Petru i Maju, koje su od oca naslijedile ljubav prema znanosti.
– Petra je diplomirala molekularnu biologiju na PMF-u u Zagrebu, a sada radi doktorat na Institutu ‘Max Planck’ za evolucijsku antropologiju u Leipzigu, kod svjetski poznatog Svantea Pääba koji se bavi istraživanjima neandertalaca. MlaÄ‘a kći Maja studira lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – ispriÄao je Korlević.
Iako istiÄe da mu je zbog obilja aktivnosti život kaotiÄan, a manjka mu i sna, Korado Korlević smatra da je njegov dodatni angažman u Zakladi Adris vrijedan truda.
Poslušni robovi sustava
– Kad je Zaklada osnovana, ideja zakladnika bila je da se honorira izvrsnost. Primjerice, pojavi se mladi talentirani glazbenik koji treba pronaći novac da ode u St. Peterburg ili London kod sljedećeg uÄitelja, a nema mogućnosti snaći se. U tom sluÄaju pomaže Zaklada. Upravo je tako krenuo mladi Stjepan Hauser kojega svi znamo u sklopu 2Cellos. Hauser je sad je jedan od Älanova Upravnog vijeća Zaklade, zadužen da u zajednici prepozna nekoga sliÄnog sebi, koga će se onda financirati dalje – rekao je Korlević.
– Nadam se, takoÄ‘er, da ćemo onda uspjeti identificirati i djecu koja nemaju mogućnost dobiti novac drugih zaklada jer one Äesto od uÄenika traže da u svemu budu odlikaÅ¡i. No, ako netko živi za strast, za svoj znanstveni ili umjetniÄki karakter, onda ne može biti posluÅ¡ni rob sustava i u svemu odliÄan.
Nadam se da će Zaklada pronaći zajedniÄki jezik upravo s takvim pojedincima koji imaju talent i strast te mogu pomoći da naÅ¡e druÅ¡tvo bude bolje. Mislim da možemo napraviti mnogo. Nadalje, oÄekujem da će se broj zaklada u Hrvatskoj povećavati i da će ih uskoro, kao u Americi, osnivati bogati pojedinci. Å to viÅ¡e zaklada u nas, to bolje za cijelu zajednicu – zakljuÄio je Korado Korlević.
“…ne može biti posluÅ¡ni rob sustava i u svemu odliÄan.”
Dio reÄenice koji najbolje opisuje naÅ¡e obrazovanje. Radim dugo u Å¡koli i uvijek se Äudim “pet nula” prosjeku.