(Novi list) Kurikularna reforma hrvatskog obrazovanja ne ide u smjeru finskog modela obrazovanja – kaže ministar znanosti obrazovanja i sporta Vedran Mornar te dodaje kako promjena modela obrazovanja u međupredmetnu nastavu u Hrvatskoj u ovom trenutku nije realna.
Naime, za razliku od Finaca koji planiraju umjesto nastave ex catedra uvesti rad u malim grupama, a klasične predmete poput matematike, fizike, kemije, geografije, zamijeniti tematskim cjelinama koje će učenicima dati jasne okvire o tome zbog čega uče određene sadržaje i čemu će im oni u životu služiti, hrvatski će obrazovni sustav ostati na predmetnoj nastavi.
– Mi ćemo morati iz kojekakvih, pa i socioloških, razloga ostati na predmetnoj nastavi, jer na kraju krajeva što ćemo napraviti s viškom nastavnika. Istovremeno, ako udvostručimo satnicu matematike imat ćemo velikih problema. Namemamo ni sada dovoljno nastavnika matematike da ispune trenutnu satnicu, a što bi se tek dogodilo da udvostručimo potrebe. Slično je i s informatikom i obveznošću informatike. Mi nemamo dovoljno kapaciteta za provedbu 12 godina školovanja informatike, a hoće li finski model uspjeti to moramo ipak malo pričekati i vidjeti, ističe ministar.
No, ipak dodaje da će za nastavnike i učenike predviđene kurikularne promjene značiti školu u koju će se ići s manje grča u želucu.
– Učenici će steći znanja potrebna za život, a ne neka faktografska znanja koja se uče napamet, već znanja za cjeloživotno učenje. Mi učenike moramo naučiti učiti, a ne ih učiti činjenicima. Činjenice su svugdje dostupne. U takvom jednom modelu gdje će biti više kreativnosti, prezentacija i gdje će učenici biti angažiraniji nego sada te će više rješavati probleme, onako kako se to inače u životu radi i bit će zadovoljniji, poručuje Mornar.
Međutim, priznaje, bit će tu problema, jer neće svi nastavnici na jednak način pristupiti reformi i promjenama u načinu rada. Ključni su problem oni stariji nastavnici, no to će se riješiti, tvrdi ministar, njihovom dodatnom izobrazbom.
– U tome će ulogu imati Agenncija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje koje će morati naučiti nastavnike kako raditi. Svjesni smo da će biti nastavnika koji se tome protive, ali reforme ne možemo odgađati zbog njih. Uvijek će postojati generacija pred penziju nezainteresirana za učenje, kaže Mornar.
Javni poziv, prema njegovim najvama, za formiranje timova za predmetni kurikulum bit će objavljen već u svibnju, a oni će intezivno početi s radom u rujnu. Prijedlog reforme trebao bi biti gotov do siječnja iduće godine, a nakon toga otvorit će se javna rasprava te će školske godine 2016./2017. započeti s eksperimentalnom primjenom u odabranim školama i u konačnici slijedi evaluacija reforme.
– To je proces koji je spor i čiji će se rezultati vidjeti za više godina. Osobno mi je žao što taj proces nije započeo prije deset godina, zaključuje ministar.
“Ponavljače se ionako može nabrojiti na prste jedne ruke”
Nakon nekoliko desetljeća ove školske godine u hrvatski se obrazovni sustav vraća produžena nastava, što je izazvalo negodovanje dijela nastavnika, jer se njen termin poklapa s terminom održavanja državne mature.
Navodeći kako je upoznat s pritužbama nastavnika ministar ističe da je uvjeren da su ravnatelji sposobni to organizirati.
– Naime, tih ponavljača, učenika koji nisu uspješno završili školu sigurno neće biti puno. U jednoj ih se školi može nabrojati na prste jedne ruke. Ove godine može jedan nastavnik matematike odraditi produžnu nastavu za cijelu školu, sljedeće godine netko drugi. Mislim da tu prevelikog dodatnog opterećenja ne bi trebalo biti. Radna godina traje 11 mjeseci i ono što je osnovni problem što su nam zaduženja podijeljena na početku godine i nismo računali na to da nećemo morati raditi iza 15. lipnja. Možda bi u tom svjetlu stvari trebalo gledati drugačije, kaže ministar.
Uvođenje produžene nastave prosvjetni djelatnici gledaju i kao dodatno zaduženje za koje nisu plaćeni, no ministar na takvu pritužbu odgovara »Ja bih postavio protupitanje: što se zbiva u školama nakon 15. lipnja?«.
“Naime, tih ponavljača, učenika koji nisu uspješno završili školu, sigurno neće biti puno. U jednoj ih se školi može nabrojati na prste jedne ruke.”
Na internetskoj stranici doslovno bilo koje srednje škole u Hrvatskoj mogu se pronaći (podulji) prošlogodišnji ili stariji rasporedi popravnih ispita. Nigdje broj učenika koji su poslani na prvi popravni ispit na razini škole nije manji od šest. Nigdje, niti u gimnazijama, a pogotovo niti u strukovnim školama. Čak ni na drugom roku broj učenika na popravnim ispitima nije manji od šest.
“Uvođenje produžene nastave prosvjetni djelatnici gledaju i kao dodatno zaduženje za koje nisu plaćeni, no ministar na takvu pritužbu odgovara »Ja bih postavio protupitanje: što se zbiva u školama nakon 15. lipnja?«.”
Zbiva se ono što nam je navedeno kao plaćeni poslovi nakon završetka nastave, navedeni u popisu radnih zaduženja koji smo dobili na početku školske godine. Ono što se ne bi trebalo zbivati je ono što ne zadovoljava te kriterije, odnosno u ovom slučaju, prisilni volonterski rad koji pogađa, odnosno kažnjava, one nastavnike koji se usude nekome zaključiti negativnu ocjenu. To dobro znaju u Ministarstvu, no to su odlučili zanemariti, isto kao što su odlučili zanemariti pritužbe na koncept produžene nastave koje su zaprimili tijekom javne rasprave prije promjene zakona.
I da, ministrova pretpostavka da se u svakoj školi učenike koji su poslani na popravni ispit može nabrojati na prste jedne ruke će vjerojatno ove godine postati točna, jer se kolegama jednostavno ne da zaključivati jedinice i onda se zamarati volontiranjem.
radim u školi s vrlo malim razredima, i imati ću bar dvoje učenika na produžnoj nastavi. nije mi to neki problem, ali pristojnost bi nalagala da mi se za taj (u biti prekovremeni) rad kaže bar hvala, a ne da me se još i vrijeđa insinuacijama kako učitelji ne rade ništa van nastave.
ma bravo, predviđam kolosalni uspjeh reforme ovakvim stavom prema učiteljima, iako su oni jedino što ovaj sustav obrazovanja drži da ne potone, svim agencijama, ravnateljima i ministarstvu usprkos
a na to da će nas agencija za odgoj i obrazovanje i agencija za strukovno obrazovanje učiti kako se radi mogla bih reći samo: hahahahahahahahahahahahaha i još jednom hahahahahahahahahahahahahaha, da je smiješno, ali bojim se da je situacija prije za plakanje, nego za smijanje.
Zašto nam se obraća s takvim tonom,mi smo smetnja jer nam moraju dati plaće koje nismo zaslužili?Kakav je to klaunovski pristup našoj profesiji?Jesmo li našli diplome na cesti da nam se tako obraća?Nismo studirali da budemo zadnje smeće u ovoj državi!Imamo zakonom propisanu normu neposredno odgojno obrazovnog rada a produžna nastava je izvan norme!Sindikati,jel vidite što nam rade?Zašto nas se još i omalovažava za tu plaću?(Nastavnik početnik u Zagrebu ima plaću oko 4 500 kn)Ja ću postaviti pitanje: Što se zbiva u Vašem Ministarstvu nakon 15.6. pa sve do 15.6. sljedeće godine?Naši poslovi i prije i nakon 15.6. su transparentni,a Vaši u Ministarstvu?U školama se radilo i do 23.7.zbog upisa i svjedodžbi državne mature!Povratak s godišnjeg će biti i prije 20.8.A gdje su obrane završnih radova u strukovnim školama,razrednički poslovi,E-matica,svjedodžbe,seminari,dežurstva na državnoj maturi,sjednice,sastanci vijeća,matične knjige,izvješća…Veliki broj učenika na popravnim ispitima je čest slučaj po školama,raspitajte se malo u strukovnim školama tako da će obavezno izvođenje produžne nastave od 10 do 25 sati po učeniku biti neposredno odgojno obrazovni rad koji se neće platiti,a što je iznad zakonom propisane norme!
“Vi imate dugačke praznike.” … je rečenica koju učitelji/profesori nose oko vrata bez da ih je itko pitao nosi li taj privjesak istinu, cijelu istinu i ništa drugo no istinu!
Osobno sam se već davno prestala izjašnjavati ili opravdavati o toj činjenici jer ne osjećam potrebu opravdavanja i nabrajanja poslova koje radim unutar svoje škole ili doma. Tada to zaista postaje opravdavanje i obrana pred nekim tko ne zna prirodu našeg posla.
Inače, ne pada mi na pamet prosuđivati o bilo kojem drugom poslu i nečijoj opterećenosti, u ovoj zemlji gdje poslodavci cijede krv iz svojih zaposlenika – osobito u privatnom sektoru. Svaki posao ima svoje osobitosti, ali izgleda da je najefikasnije upirati prstom u učitelje. Bit će da smo, kao notorni lijenčine, krivi za cjelokupnu situaciju u HR i bit će da nismo svjesni ničega.
Da, mi jesmo na platnom spisku “države” i bolje nam je no mnogima, ali nije rješenje u tome da svoju solidarnost s njima dokažemo time što ćemo se dovesti u isti položaj. Da se razumijemo, vjerojatno ćemo i dalje raditi sve novotarije koje nam stignu odozdo, ali nismo blesavi.
Zbog čega se imate opravdavati zbog neizjašnjavanja o duuugim praznicima?
Neki ministri imaju ogromne honorare, očito ne rade na radnim im mjestima???
Ili???
Ne opravdavaju se ni kad obilaze zemaljsku kuglu na račun poreznih obveznika i blago se smiješe!
Očito nešto ne štima!
Nije štimalo ni prije 30 godina, ali ne tako očito!
I NE opravdavam se, doba kada sam to radila bilo je davno i kratko, samo mi je indikativno kako se ne odustaje od javne slike učitelja kao povlaštenih zbog radnog vremena.
To je po onoj “Ne laje pas radi sela nego radi sebe.”
“Naime, tih ponavljača, učenika koji nisu uspješno završili školu sigurno neće biti puno. U jednoj ih se školi može nabrojati na prste jedne ruke. Ove godine može jedan nastavnik matematike odraditi produžnu nastavu za cijelu školu, sljedeće godine netko drugi. Mislim da tu prevelikog dodatnog opterećenja ne bi trebalo biti.”
Ovo je neshvatljiva količina ignorancije. Budući da gospodin ministar sigurno nije glup čovjek, jasno je da problemu produžne nastave u školama nije posvetio niti onoliko sekundi razmišljanja, koliko se može nabrojati na prste jedne ruke. Inače bi mu odmah sinulo da zanemariv broj ponavljača nakon drugog popravnog roka, nije ni blizu broju učenika sa zaključenom jedinicom na kraju nastave.
HALO, MINISTRE! PONAVLJAČI NISU JEDINI KOJI TREBAJU IĆI NA PRODUŽNU NASTAVU.
Barem kad je riječ o matematici, pogotovo u strukovnim školama.
U svakom slučaju, nastava nije “ostali poslovi”. Postoji pravilnik o normi temeljem kojeg su napisana rješenja o zaduženjima na početku školske godine. Jesu li ta rješenja ovim zakonom donesenim na polugodištu poništena?
Ima li pilota u avionu???
Ima, kolega/ice, itekako ga ima!
Odaziva se na ime Andreas, prezime jamačno znate i sami, a ja već vidim i alpske vrhove u daljini…
Uvođenje produžene nastave prosvjetni djelatnici gledaju i kao dodatno zaduženje za koje nisu plaćeni, no ministar na takvu pritužbu odgovara »Ja bih postavio protupitanje: što se zbiva u školama nakon 15. lipnja?«.
JA BIH POSTAVIO PROTUPITANJE: GOSPODINE MINISTRE, ŠTO VI I EKIPA OKO VAS RADI SVO VRIJEME KAD VI NE ZNATE ŠTO TO STOKA SITNOG ZUBA PASE KRAJEM LIPNJA?????