(Novi list) Kurikularna reforma hrvatskog obrazovanja ne ide u smjeru finskog modela obrazovanja – kaže ministar znanosti obrazovanja i sporta Vedran Mornar te dodaje kako promjena modela obrazovanja u međupredmetnu nastavu u Hrvatskoj u ovom trenutku nije realna.
Naime, za razliku od Finaca koji planiraju umjesto nastave ex catedra uvesti rad u malim grupama, a klasiÄne predmete poput matematike, fizike, kemije, geografije, zamijeniti tematskim cjelinama koje će uÄenicima dati jasne okvire o tome zbog Äega uÄe odreÄ‘ene sadržaje i Äemu će im oni u životu služiti, hrvatski će obrazovni sustav ostati na predmetnoj nastavi.
– Mi ćemo morati iz kojekakvih, pa i socioloÅ¡kih, razloga ostati na predmetnoj nastavi, jer na kraju krajeva Å¡to ćemo napraviti s viÅ¡kom nastavnika. Istovremeno, ako udvostruÄimo satnicu matematike imat ćemo velikih problema. Namemamo ni sada dovoljno nastavnika matematike da ispune trenutnu satnicu, a Å¡to bi se tek dogodilo da udvostruÄimo potrebe. SliÄno je i s informatikom i obveznošću informatike. Mi nemamo dovoljno kapaciteta za provedbu 12 godina Å¡kolovanja informatike, a hoće li finski model uspjeti to moramo ipak malo priÄekati i vidjeti, istiÄe ministar.
No, ipak dodaje da će za nastavnike i uÄenike predviÄ‘ene kurikularne promjene znaÄiti Å¡kolu u koju će se ići s manje grÄa u želucu.
– UÄenici će steći znanja potrebna za život, a ne neka faktografska znanja koja se uÄe napamet, već znanja za cjeloživotno uÄenje. Mi uÄenike moramo nauÄiti uÄiti, a ne ih uÄiti Äinjenicima. ÄŒinjenice su svugdje dostupne. U takvom jednom modelu gdje će biti viÅ¡e kreativnosti, prezentacija i gdje će uÄenici biti angažiraniji nego sada te će viÅ¡e rjeÅ¡avati probleme, onako kako se to inaÄe u životu radi i bit će zadovoljniji, poruÄuje Mornar.
MeÄ‘utim, priznaje, bit će tu problema, jer neće svi nastavnici na jednak naÄin pristupiti reformi i promjenama u naÄinu rada. KljuÄni su problem oni stariji nastavnici, no to će se rijeÅ¡iti, tvrdi ministar, njihovom dodatnom izobrazbom.
– U tome će ulogu imati Agenncija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje koje će morati nauÄiti nastavnike kako raditi. Svjesni smo da će biti nastavnika koji se tome protive, ali reforme ne možemo odgaÄ‘ati zbog njih. Uvijek će postojati generacija pred penziju nezainteresirana za uÄenje, kaže Mornar.
Javni poziv, prema njegovim najvama, za formiranje timova za predmetni kurikulum bit će objavljen već u svibnju, a oni će intezivno poÄeti s radom u rujnu. Prijedlog reforme trebao bi biti gotov do sijeÄnja iduće godine, a nakon toga otvorit će se javna rasprava te će Å¡kolske godine 2016./2017. zapoÄeti s eksperimentalnom primjenom u odabranim Å¡kolama i u konaÄnici slijedi evaluacija reforme.
– To je proces koji je spor i Äiji će se rezultati vidjeti za viÅ¡e godina. Osobno mi je žao Å¡to taj proces nije zapoÄeo prije deset godina, zakljuÄuje ministar.
“PonavljaÄe se ionako može nabrojiti na prste jedne ruke”
Nakon nekoliko desetljeća ove školske godine u hrvatski se obrazovni sustav vraća produžena nastava, što je izazvalo negodovanje dijela nastavnika, jer se njen termin poklapa s terminom održavanja državne mature.
Navodeći kako je upoznat s pritužbama nastavnika ministar istiÄe da je uvjeren da su ravnatelji sposobni to organizirati.
– Naime, tih ponavljaÄa, uÄenika koji nisu uspjeÅ¡no zavrÅ¡ili Å¡kolu sigurno neće biti puno. U jednoj ih se Å¡koli može nabrojati na prste jedne ruke. Ove godine može jedan nastavnik matematike odraditi produžnu nastavu za cijelu Å¡kolu, sljedeće godine netko drugi. Mislim da tu prevelikog dodatnog opterećenja ne bi trebalo biti. Radna godina traje 11 mjeseci i ono Å¡to je osnovni problem Å¡to su nam zaduženja podijeljena na poÄetku godine i nismo raÄunali na to da nećemo morati raditi iza 15. lipnja. Možda bi u tom svjetlu stvari trebalo gledati drugaÄije, kaže ministar.
Uvođenje produžene nastave prosvjetni djelatnici gledaju i kao dodatno zaduženje za koje nisu plaćeni, no ministar na takvu pritužbu odgovara »Ja bih postavio protupitanje: što se zbiva u školama nakon 15. lipnja?«.
“Naime, tih ponavljaÄa, uÄenika koji nisu uspjeÅ¡no zavrÅ¡ili Å¡kolu, sigurno neće biti puno. U jednoj ih se Å¡koli može nabrojati na prste jedne ruke.”
Na internetskoj stranici doslovno bilo koje srednje Å¡kole u Hrvatskoj mogu se pronaći (podulji) proÅ¡logodiÅ¡nji ili stariji rasporedi popravnih ispita. Nigdje broj uÄenika koji su poslani na prvi popravni ispit na razini Å¡kole nije manji od Å¡est. Nigdje, niti u gimnazijama, a pogotovo niti u strukovnim Å¡kolama. ÄŒak ni na drugom roku broj uÄenika na popravnim ispitima nije manji od Å¡est.
“UvoÄ‘enje produžene nastave prosvjetni djelatnici gledaju i kao dodatno zaduženje za koje nisu plaćeni, no ministar na takvu pritužbu odgovara »Ja bih postavio protupitanje: Å¡to se zbiva u Å¡kolama nakon 15. lipnja?«.”
Zbiva se ono Å¡to nam je navedeno kao plaćeni poslovi nakon zavrÅ¡etka nastave, navedeni u popisu radnih zaduženja koji smo dobili na poÄetku Å¡kolske godine. Ono Å¡to se ne bi trebalo zbivati je ono Å¡to ne zadovoljava te kriterije, odnosno u ovom sluÄaju, prisilni volonterski rad koji pogaÄ‘a, odnosno kažnjava, one nastavnike koji se usude nekome zakljuÄiti negativnu ocjenu. To dobro znaju u Ministarstvu, no to su odluÄili zanemariti, isto kao Å¡to su odluÄili zanemariti pritužbe na koncept produžene nastave koje su zaprimili tijekom javne rasprave prije promjene zakona.
I da, ministrova pretpostavka da se u svakoj Å¡koli uÄenike koji su poslani na popravni ispit može nabrojati na prste jedne ruke će vjerojatno ove godine postati toÄna, jer se kolegama jednostavno ne da zakljuÄivati jedinice i onda se zamarati volontiranjem.
radim u Å¡koli s vrlo malim razredima, i imati ću bar dvoje uÄenika na produžnoj nastavi. nije mi to neki problem, ali pristojnost bi nalagala da mi se za taj (u biti prekovremeni) rad kaže bar hvala, a ne da me se joÅ¡ i vrijeÄ‘a insinuacijama kako uÄitelji ne rade niÅ¡ta van nastave.
ma bravo, predviÄ‘am kolosalni uspjeh reforme ovakvim stavom prema uÄiteljima, iako su oni jedino Å¡to ovaj sustav obrazovanja drži da ne potone, svim agencijama, ravnateljima i ministarstvu usprkos
a na to da će nas agencija za odgoj i obrazovanje i agencija za strukovno obrazovanje uÄiti kako se radi mogla bih reći samo: hahahahahahahahahahahahaha i joÅ¡ jednom hahahahahahahahahahahahahaha, da je smijeÅ¡no, ali bojim se da je situacija prije za plakanje, nego za smijanje.
ZaÅ¡to nam se obraća s takvim tonom,mi smo smetnja jer nam moraju dati plaće koje nismo zaslužili?Kakav je to klaunovski pristup naÅ¡oj profesiji?Jesmo li naÅ¡li diplome na cesti da nam se tako obraća?Nismo studirali da budemo zadnje smeće u ovoj državi!Imamo zakonom propisanu normu neposredno odgojno obrazovnog rada a produžna nastava je izvan norme!Sindikati,jel vidite Å¡to nam rade?ZaÅ¡to nas se joÅ¡ i omalovažava za tu plaću?(Nastavnik poÄetnik u Zagrebu ima plaću oko 4 500 kn)Ja ću postaviti pitanje: Å to se zbiva u VaÅ¡em Ministarstvu nakon 15.6. pa sve do 15.6. sljedeće godine?NaÅ¡i poslovi i prije i nakon 15.6. su transparentni,a VaÅ¡i u Ministarstvu?U Å¡kolama se radilo i do 23.7.zbog upisa i svjedodžbi državne mature!Povratak s godiÅ¡njeg će biti i prije 20.8.A gdje su obrane zavrÅ¡nih radova u strukovnim Å¡kolama,razredniÄki poslovi,E-matica,svjedodžbe,seminari,dežurstva na državnoj maturi,sjednice,sastanci vijeća,matiÄne knjige,izvješća…Veliki broj uÄenika na popravnim ispitima je Äest sluÄaj po Å¡kolama,raspitajte se malo u strukovnim Å¡kolama tako da će obavezno izvoÄ‘enje produžne nastave od 10 do 25 sati po uÄeniku biti neposredno odgojno obrazovni rad koji se neće platiti,a Å¡to je iznad zakonom propisane norme!
“Vi imate dugaÄke praznike.” … je reÄenica koju uÄitelji/profesori nose oko vrata bez da ih je itko pitao nosi li taj privjesak istinu, cijelu istinu i niÅ¡ta drugo no istinu!
Osobno sam se već davno prestala izjaÅ¡njavati ili opravdavati o toj Äinjenici jer ne osjećam potrebu opravdavanja i nabrajanja poslova koje radim unutar svoje Å¡kole ili doma. Tada to zaista postaje opravdavanje i obrana pred nekim tko ne zna prirodu naÅ¡eg posla.
InaÄe, ne pada mi na pamet prosuÄ‘ivati o bilo kojem drugom poslu i neÄijoj opterećenosti, u ovoj zemlji gdje poslodavci cijede krv iz svojih zaposlenika – osobito u privatnom sektoru. Svaki posao ima svoje osobitosti, ali izgleda da je najefikasnije upirati prstom u uÄitelje. Bit će da smo, kao notorni lijenÄine, krivi za cjelokupnu situaciju u HR i bit će da nismo svjesni niÄega.
Da, mi jesmo na platnom spisku “države” i bolje nam je no mnogima, ali nije rjeÅ¡enje u tome da svoju solidarnost s njima dokažemo time Å¡to ćemo se dovesti u isti položaj. Da se razumijemo, vjerojatno ćemo i dalje raditi sve novotarije koje nam stignu odozdo, ali nismo blesavi.
Zbog Äega se imate opravdavati zbog neizjaÅ¡njavanja o duuugim praznicima?
Neki ministri imaju ogromne honorare, oÄito ne rade na radnim im mjestima???
Ili???
Ne opravdavaju se ni kad obilaze zemaljsku kuglu na raÄun poreznih obveznika i blago se smijeÅ¡e!
OÄito neÅ¡to ne Å¡tima!
Nije Å¡timalo ni prije 30 godina, ali ne tako oÄito!
I NE opravdavam se, doba kada sam to radila bilo je davno i kratko, samo mi je indikativno kako se ne odustaje od javne slike uÄitelja kao povlaÅ¡tenih zbog radnog vremena.
To je po onoj “Ne laje pas radi sela nego radi sebe.”
“Naime, tih ponavljaÄa, uÄenika koji nisu uspjeÅ¡no zavrÅ¡ili Å¡kolu sigurno neće biti puno. U jednoj ih se Å¡koli može nabrojati na prste jedne ruke. Ove godine može jedan nastavnik matematike odraditi produžnu nastavu za cijelu Å¡kolu, sljedeće godine netko drugi. Mislim da tu prevelikog dodatnog opterećenja ne bi trebalo biti.”
Ovo je neshvatljiva koliÄina ignorancije. Budući da gospodin ministar sigurno nije glup Äovjek, jasno je da problemu produžne nastave u Å¡kolama nije posvetio niti onoliko sekundi razmiÅ¡ljanja, koliko se može nabrojati na prste jedne ruke. InaÄe bi mu odmah sinulo da zanemariv broj ponavljaÄa nakon drugog popravnog roka, nije ni blizu broju uÄenika sa zakljuÄenom jedinicom na kraju nastave.
HALO, MINISTRE! PONAVLJAČI NISU JEDINI KOJI TREBAJU IĆI NA PRODUŽNU NASTAVU.
Barem kad je rijeÄ o matematici, pogotovo u strukovnim Å¡kolama.
U svakom sluÄaju, nastava nije “ostali poslovi”. Postoji pravilnik o normi temeljem kojeg su napisana rjeÅ¡enja o zaduženjima na poÄetku Å¡kolske godine. Jesu li ta rjeÅ¡enja ovim zakonom donesenim na polugodiÅ¡tu poniÅ¡tena?
Ima li pilota u avionu???
Ima, kolega/ice, itekako ga ima!
Odaziva se na ime Andreas, prezime jamaÄno znate i sami, a ja već vidim i alpske vrhove u daljini…
Uvođenje produžene nastave prosvjetni djelatnici gledaju i kao dodatno zaduženje za koje nisu plaćeni, no ministar na takvu pritužbu odgovara »Ja bih postavio protupitanje: što se zbiva u školama nakon 15. lipnja?«.
JA BIH POSTAVIO PROTUPITANJE: GOSPODINE MINISTRE, Å TO VI I EKIPA OKO VAS RADI SVO VRIJEME KAD VI NE ZNATE Å TO TO STOKA SITNOG ZUBA PASE KRAJEM LIPNJA?????