Predmetno podruÄje: povijest
Tijekom proteklih desetak dana puno sam vremena proveo na portalu Tesla listajući digitalne materijale za nastavu povijesti. Uz petnaestak stranica biljeÅ¡ki i stotinjak snimaka ekrana teÅ¡ko je suvislo sažeti impresije. ProÅ¡le sam se godine ljutio na postavljene kriterije odabira struÄnjaka te sam s nestrpljenjem Äekao rezultate projekta. Priželjkivao sam zanimljive, inovativne i nadasve korisne materijale koji bi povijest uveli u digitalnu nastavu. I sam sam od samog poÄetka rada u Å¡koli 2005. godine vrlo zainteresiran za kombiniranje ICT-a i povijesti. Trenutno sam Älan struÄnog tima za razvoj digitalnih alata za nastavu povijesti pri EuroClio-u u projektu “Innovating History Education for All”. U podužem Älanku objavljenom na Hrvatskom povijesnom portalu sam korak po korak (klik po klik) pojasnio cijeli projekt, analizirao digitalne sadržaje, dao osobni osvrt, komentare autora materijala, te nekoliko komentara uÄenika koji su ih isprobali. Ukoliko nemate volje ili vremena proÄitati cijeli Älanak – dobar dio projekta ICT Curricula je Å¡to je to prvi pokuÅ¡aj, a loÅ¡a je izvedba uz znaÄajan financijski troÅ¡ak.
Izdvojeno: završni osobni komentar
Å to reći nakon svega? ICT Curricula je veliki projekt na koji je utroÅ¡en znaÄajan novac. Rezultati nisu nimalo impresivni i u biti izgledaju kao nedovrÅ¡ena priÄa. Poluproizvod. Vrlo se dobro mogu staviti u kožu autora, koji su vrlo motivirano krenuli u projekt. Autorski dio projekta se na kraju sveo na tri mjeseca (ljeto 2014.) i na unaprijed pripremljeno suÄelje u koje su morali ugurati svoje ideje. Obzirom da su odabrani na natjeÄaju od njih se oÄekivao profesionalan odnos u pionirskom projektu prilagodbe nastave povijesti za neku digitalnu budućnost. Premda u sadržajima ima  interesantnih tema koje na zanimljiv naÄin pokuÅ¡avaju približiti povijesne sadržaje uzrastu osnovne Å¡kole to je izvedeno znatno loÅ¡ije od oÄekivanog. Ukoliko sadaÅ¡nje generacije nazivamo “digitalnim uroÄ‘enicima†teÅ¡ko mogu zamisliti da ti isti uroÄ‘enici mogu iz ovih materijala izvući neku obrazovnu korist. Čini se da se u projektu ICT Curricula previÅ¡e ostalo vjerno formatu udžbenika i raÄunalnih prezentacija na koje smo se već navikli. UÄenici su u 75% sadržaja i dalje samo vrlo pasivni konzumenti.
Pogledajte recimo sljedeći ekran:
UÄenik ovdje vidi samo tekstualne podatke, a moglo se na primjer dodati: melodija Marseljeze (uz potencijalnu analizu teksta koji je svjedok revolucionarnog vremena), video prikaz Pariza, nekoliko reÄenica na francuskom jeziku, usporedbu povrÅ¡ine Francuske i Hrvatske, itd.
Veza povijesti i geografije je konstantna i sastavni dio zadatka nastavnika povijesti je da uz kronologiju i kauzalnost pojasni i prostor. Geografske karte koriÅ¡tene u digitalnim materijalima su preuzete iz postojećih udžbenika ili internetskih izvora. Uvijek su vrlo male tj. prekrivaju oko 1/3 vidljivog ekrana. UÄeniÄka interakcija s kartama je u najvećem broju sluÄajeva klikanje za oznaÄavanje odreÄ‘ene lokacije. Do toÄnog odgovora se može doći sluÄajnim odabirom i uzastopnim klikanjem po karti. Izuzetno slaba korist od takvih materijala gdje se recimo moglo animirano prikazati kretanje kroz prostor ili recimo promjene granica. DoduÅ¡e gledajući sastav autorskog tima geografija je zastupljena samo s jednim autorom.
Većina gore navedenih propusta je vjerojatno na duÅ¡u onima koji su izradili samo suÄelje. No, autori su ipak morali detaljnije provjeriti ispravnost svih sadržaja koji su objavljeni.
Uvjeren sam da su bolje rjeÅ¡enje manji specifiÄniji materijali tj. da se umjesto 17 velikih nastavnih jedinica izradilo npr. 50 modula koji se mogu koristiti na razliÄite naÄine. Odvojiti vježbanje od osnovnog teksta, tekstove podijeliti na viÅ¡e opcionalnih dijelova itd. Dati maksimalnu slobodu nastavnicima oko oblikovanja njihovih sati. Kod oblikovanja se moglo voditi o joÅ¡ ponekim detaljima poput mogućnosti pisanja plana ploÄe, slanja ili dijeljena ekrana na e-mail uÄenika, mogućnost ispisa za daljnje koriÅ¡tenje u nastavi ili stvaranje uÄeniÄkih mapa, itd.
Od ukupno 44 digitalnih sadržaja izrađenih u sklopu ICT Curricule za povijest samo su 3 posvećena nacionalnoj povijesti.
Razvojna ekipa je morala koristiti mogućnosti koje su ugraÄ‘ene u sam Moodle na kojem su sadržaji postavljeni. Posebno kod izrade kvizova ili igara. Umjesto da se linka na CARNetov Å¡kolski forum puno se bolje mogu iskoristiti forumske opcije na Moodlu. Recimo kada uÄenici moraju neÅ¡to komentirati može se koristiti opcija da vide ostale komentare tek nakon Å¡to objave svoj. Nastavnik takve komentare može vrednovati. To će mu biti puno teže kada se viÅ¡e uÄenika i razreda potencijalno ukljuÄi u raspravu. Možda je zgodno vidjeti Å¡to piÅ¡u uÄenici iz drugih krajeva Hrvatske, ali ukljuÄivanjem samo recimo 10 razreda ta forumska tema može biti zaguÅ¡ena i sa po 300 i viÅ¡e poruka samo na taj broj razreda. Razlog za linkanje na forum skole.hr vidim samo u pokuÅ¡aju oživljavanja tog foruma u kojem broj je objava i aktivnosti vrlo mali. Isti je razlog i privremeno koriÅ¡tenje portala Tesla koji je do sada bio neiskoriÅ¡ten. Sada su materijali dignuti na Teslu s napomenom da će se dignuti i na Loomen kako bi ih nastavnici mogli uvrstiti u svoje teÄajeve.
Broj pregleda i odgovora ne pokazuje da je forum korišten tijekom pilotiranja ili da su ti sadržaji do sada uopće korišteni
Obratimo joÅ¡ malo pozornosti na dijelove koje sam izdvojio iz priruÄnika. Spominje se da će uÄenici u ICT Curriculi koristiti web 2.0 alate. Web 2.0 u internetskom svijetu viÅ¡e nije neka novotarija, ali za uÄenje predstavlja odreÄ‘eni iskorak. Web 2.0 pretpostavlja da bi uÄenici morali imati neku mogućnost su-kreiranja sadržaja ili znaÄajnu interakciju. RjeÅ¡avanjem zadataka koji samo zahtijevaju klikanje na odreÄ‘eni sadržaj ili “povuci i ostavi†sistem nisu dio Web 2.0 svijeta. TakoÄ‘er ne vidim mogućnost da uÄenici mogu samostalno uÄiti tj. usklaÄ‘enost sadržaja ICT kurikuluma nije dovoljno usklaÄ‘enja s traženim ishodima kurikula nastave povijesti u Å¡kolama. Premda lijepo zvuÄi u priruÄniku ne vidim poveznicu kako bi koriÅ¡tenje ICT Curricule dovelo do buduće veće kompetitivnosti na tržiÅ¡tu rada. Nadalje se spominje da bi uÄenik morao “lako utvrditi svoj vlastiti napredak prema utvrÄ‘enom cilju i aktivnosti koje će ga dovesti do cilja.†Kao prvo nejasna mi je formulacija, a ako se jako potrudim razumijeti to isto ne vidim da je provedeno u ICT Curriculi. Spominje se joÅ¡ da će uÄenici biti sposobni “vrednovati odgovarajuće izvore informacijaâ€. Gdje je to ostvareno? Ima li uÄenik puno prilike za analizu i multiperspektivni pristup izvorima? UÄenici će joÅ¡ prema ICT Curriculi biti sposobni uz pomoć IKT-a analizirati, sintetizirati, istraživati, modelirati, simulirati, stvarati i prikazati vlastite ideje i materijale. Kako je to realizirano u trenutnim materijalima? „Moderna nastavna pomagala i sredstva poput interneta približavaju uÄenicima udaljenije i nepoznate dijelove svijeta, lakÅ¡e shvaćaju probleme nepoznatog prostora i pronalaze rjeÅ¡enja.“ To se izgleda viÅ¡e manje pokuÅ¡alo odraditi koriÅ¡tenjem teksta? Itd.
Rado bih napisao da trenutni ICT Curricula sadržaji imaju budućnost u hrvatskim uÄionicama. CARNet definitivno ima puno bolje odraÄ‘ene projekte jer se ovdje osnovni cilj podizanja digitalne pismenosti minimalno ostvario. Osnovni zadatak povjesniÄara u Å¡kolama je razviti kritiÄko povijesno miÅ¡ljenje. Ovakvi alati nam ne pomažu u tome. Služe nam eventualno za kratkotrajno podizanje interesa uÄenika. Nadam se boljoj drugoj verziji kada ćemo joÅ¡ promisliti o edukaciji nastavnika za potencijalno koriÅ¡tenje Moodlea, o budućnosti opremanja uÄionica i novom kurikulumu općenito.
Komentar više savjetnice Marijane Marinović, AZOO
„Projekt ICT Curricula imao je velikih problema u realizaciji. Koliko mi je poznato, kreirao ga je struÄni tim koji je usklaÄ‘ivao njegove ciljeve i zadaće prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO-u) i Nacionalnom okvirnom kurikulumu (NOK-u). U trenutku kad sam uÅ¡la u tim niti jedna osoba koja je radila na izradi projektne dokumentacije nije bila u njegovim radnim skupinama niti u menadžmentu. Prva Å¡ira radna skupina formirala se u jesen 2013. godine. Ja sam postala Älan Å¡ire radne skupine i imenovana za voditeljicu uže radne skupine povijest i geografija  u veljaÄi 2014. godine, a javni natjeÄaj za Älanove pojedinih užih radnih skupina zavrÅ¡en je u svibnju 2014. godine. Umjesto 18 mjeseci ,na izradi kurikuluma, digitalnih materijala i priruÄnika radili smo 3 mjeseca. Naime, reÄeno nam je slijedeće: ako se projekt ne realizira u zadanom roku, institucije koje su ga prijavile i dobile sredstva, viÅ¡e se neće moći aplicirati na EU fondove. Dali smo sve od sebe da u tako kratkom roku neÅ¡to valjano napravimo, te da projekt ne propadne i institucije ne budu oÅ¡tećene. Nadamo se da će, uz sve slabosti koje ima, ovaj meÄ‘upredmetni kurikulum pomoći uÄiteljima iz osam nastavnih predmeta u osnovnim Å¡kolama da razviju i ojaÄaju informatiÄke kompetencije svojih uÄenika Å¡to je njegov krajnji cilj.
MZOS je na svojim internetskim stranicama objavio natjeÄaj za Älanove radnih skupina i to je, koliko mi je poznato, jedina njegova podrÅ¡ka ovom projektu.
Osobno mislim da je velika Å¡teta Å¡to se ovaj projekt nije realizirao onako kako je prvotno zamiÅ¡ljen.“ – Mr. sc. Marijana Marinović, viÅ¡a savjetnica za nastavu povijesti u Agenciji za odgoj i obrazovanje