Novi raspored u osnovnoj školi: Nastavnici će cijeli tjedan moći držati tek jedan predmet

(Jutarnji list) Od 8 do 8.45 sati matematika, od 8.55 do 9.40 priroda, od 9.50 do 10.35 sati glazbena kultura, od 10.40 do 11.25 hrvatski. Za kraj dana do 12.15 sati prvašić odradi 45 minuta vjeronauka ili informatike, ovisno o tome koji od ta dva predmeta odabere. No, tradicionalni koncept “svaki školski sat jedan predmet” nakon dovršetka kurikularne reforme u 2017. mogao bi se, doznajemo, pretočiti u liberalniji koncept – “fleksibilni tjedni raspored predmeta”.

Doza kreativnosti

Prema ideji reformske radne skupine, sadašnjem zacementiranom tjednom rasporedu nastave trebala bi dobra doza kreativnosti. Kreator novog tjednog rasporeda bio bi nastavnik. U okviru postojeće godišnje satnice svakoga predmeta u razrednoj nastavi od prvog do četvrtog razreda, on bi autonomno odlučivao što će s djecom toga tjedna odrađivati. Hoće li to biti samo priroda, matematika i hrvatski kroz cijeli tjedan ili likovna umjetnost dva dana zaredom, na njemu je da osmisli.

Godišnja satnica

Glavno je da ispuni godišnju satnicu svakog predmeta i planirane ishode obrazovanja.

– Ideja je da razrednoj nastavi pristupimo na smisleniji način, takav da nastava ne mora slijediti krutu predmetnu tjednu satnicu – kaže Boris Jokić, voditelj tima za provedbu reforme kurikuluma. Koncept tvrde tjedne satnice zadržao bi se od petog do osmog razreda osnovne.

Niz mogućnosti

Konkretno, učiteljici razredne nastave ostavila bi se mogućnost da glazbeni odgoj uopće nema na rasporedu dva ili tri tjedna, a onda u jednome tjednu odradi pojačani tempo u kojemu je u fokusu glazbena kultura. U takvom tjednu bavljenja glazbom, niz je mogućnosti: organiziranje razgovora s gostima glazbenicima u školi, odlazak u kazalište ili projektna nastava. Pritom, školski sat ne bi morao trajati strogih 45 minuta.

Timski rad

– Cilj je osim fleksibilnije satnice, kreativniji rad nastavnika i smislenije obrazovanje djece. To bi trebalo otvoriti prostor za projektnu nastavu, timski rad, razvoj kreativnosti i praktičnu nastavu – nabraja Boris Jokić.

Koncept te ideje, prvi put iznesene u javnost na stručnom skupu ravnatelja škola koji se održava u Vodicama u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, trebala bi u potpunosti osmisliti radna skupina za osnovnoškolsko obrazovanje, u koju bi bili uvršteni učitelji razredne nastave izabrani javnim natječajem.

S obzirom na to da bi fleksibilniji tjedni raspored bio poprilična novina za naš sustav (u nizu drugih država osmoškolski progam u potpunosti je prepušten kreativnosti i mašti učitelja), za njegovu promjenu modela, kažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, bit će potrebna promjena nastavnog plana i programa. Nakon toga, nastavnici ne bi imali administrativnih i birokratskih prepreka za uvođenje fleksibilnog rasporeda.

Bolje rješenje

– Plan je kroz novi koncept držati se postojećih 105 sati godišnje engleskoga jezika, ili 175 sati hrvatskog, no mijenjala bi se tjedna predmetna struktura, potvrđuju u Ministarstvu.

Neven Budak, voditelj tima za provedbu Strategije obrazovanja i znanosti, smatra kako nema potrebe držati se striktnog satnog rasporeda u nižim razredima škole u kojima jedan nastavnik predaje više predmeta.

– Čini mi se boljim rješenjem da nastavnik kombinira predmete na način najprimjereniji za dob djeteta – kaže Budak.

Željko Stipić, šef školskog sindikata Preporod: Za učitelje u ekspertnom timu treba odriješiti kesu

Ideja da država iz škola posudi najbolje nastavnike koji bi radili reformu kurikuluma za plaću kakvu su dobivali u školi, za Željka Stipića, predsjednika Školskog sindikata Preporod, slaba je točka projekta reforme obrazovanja.

– Podržavam cijeli projekt i ovo nije kritika ljudima koji rade na reformi, već onima koji bi trebali odriješiti kesu. No, kad nastavnik za rad u ekspertnoj skupini dobiva istu plaću kao da radi u školi, to je kao da Luka Modrić igra u Realu za plaću koju je primao u Zadru – karikira Stipić.

– Ne možeš – nastavlja – ciljati na to da ćeš izvući najbolje, posuditi ih na jedno polugodište, a da ti najbolji nemaju svoju cijenu. Ako je oni nemaju, onda se stvarno postavlja pitanje jesu li najbolji i po čemu – pita šef Preporoda i zaključuje: ozbiljan posao treba i ozbiljno platiti.