Povratak prijemnih za upise u srednje Å¡kole; VokiÄ‡: Neka pod kontrolu stave Å¡kole iz kojih dolaze toliki odlikaÅ¡i

VraÄ‡aju se prijemni ispiti za upise u srednje Å¡kole! DoduÅ¡e, tu Ä‡e moguÄ‡nost moÄ‡i iskoristiti samo one ustanove koje za to dobiju suglasnost Ministarstva obrazovanja i koje dobro obrazloÅ¾e potrebu takvog postupka. To stoji u Nacrtu prijedloga Pravilnika o elementima i kriterijima za upis kandidata u I. razred srednje Å¡kole, koji se upravo nalazi u javnoj raspravi, i to do 14.oÅ¾ujka.
Dobiju li prijedlozi zeleno svjetlo, veÄ‡Â prigodomÂ ovogodiÅ¡njih upisa srednje Ä‡e Å¡kole moÄ‡i provoditi provjere posebnih znanja za upis u pojedini program obrazovanja. Ili, kako obrazlaÅ¾u iz Ministarstva: â€œÅ kolama se daje moguÄ‡nost da, ako Å¾ele i za to postoji potreba, provode provjere znanja kao jedan od elemenata vrednovanja pri upisu.â€

Mijenjat Ä‡e se kriteriji za upis u srednje Å¡kole.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar jutros je potvrdio navode ‘Slobodne Dalmacije’ kako Ä‡e se mijenjati kriteriji.

Â – U ograniÄenom broju sluÄajeva uvest Ä‡e se prijamni ispiti, izjavio je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’, prenosiÂ HRT.Â Dodao je kako Ä‡e se prijamni ispiti dopustiti u vrlo malom broju Å¡kola, primjerice 15. gimnaziji u Zagrebu.Mornar je dodao kako Ä‡e se srednje Å¡kole moÄ‡i same zaÅ¡tititi od ‘neznalica’ – imat Ä‡e moguÄ‡nost autonomno odluÄiti o tome koliki Ä‡e im biti bodovni prag za upis.

Najavio Ä‡e da Ä‡e se jaÄe vrednovati i rezultati s natjecanja. Å to se tiÄe gradiva, ministar je kazao kako se i dalje ‘uÄi napamet’, kako treba smanjiti uÄenje Äinjenica i krenuti prema ‘problemskom uÄenju’ i razvijanju viÅ¡ih kognitivnih sposobnosti.

– “Bolonja” je dobra stvar, ali je loÅ¡e provedena, kazao je Mornar.

– Studij treba skratiti, kako bi Å¡to viÅ¡e djece zavrÅ¡ilo tri godine fakulteta, a da oniÂ kvalitetniji, njih oko 50 posto – idu dalje. U razvijenim zemljama 70 posto posla, prema izjavama poslodavaca, mogu pokriti prvostupnici. NaÅ¡i poslodavci tvrde da je taj postotak 11 posto, nije li to malo sumnjivo, dodao je.

– Studij ne smije biti socijalno utoÄiÅ¡te, naglasio je.

Iako je jasno da prijedlog stiÅ¾e ponajprije zbog Å¡kola koje iz godine u godinu muku muÄe sa selekcijom uÄenika, ponajprije zbog pritiska Ä‘aka, redom odlikaÅ¡a s prosjekom 5,0, zasad se ne vidi koja Ä‡e se toÄno znanja vrednovati na prijemnima, kao ni to tko Ä‡e ih sastavljati, sama Å¡kola ili Ä‡e biti unificirani na razini drÅ¾ave.

SluÅ¾bena verzija

O tomeÂ Sabina Glasovac, pomoÄ‡nica ministra obrazovanja, kaÅ¾e:â€“ Moramo priÄekati zavrÅ¡etak javne rasprave i vidjeti hoÄ‡e li prijedlog proÄ‡i, a onda rjeÅ¡avati provedbeni dio. Kada budemo imali sluÅ¾benu verziju pravilnika, odluÄit Ä‡emo hoÄ‡e li testove raditi Å¡kole ili Ä‡e oni biti unificirani. Svakako, provjeravat Ä‡e se znanja iz opÄ‡eobrazovnih predmetaÂ posebnoÂ vaÅ¾na za program koji uÄenik upisuje, neÄ‡e to biti nekakvi testovi opÄ‡e kulture ili inteligencije. Na taj naÄin, Å¡ansu Ä‡e dobiti i oni koji moÅ¾da, zbog jedne Äetvorke, nisu mogli do Å¾eljenog programa.

Tako se otvara moguÄ‡nost da oni koji su zaista dobri sada ravnopravno konkuriraju za upis unatoÄ jednoj slabijoj ocjeni â€“ navodi Glasovac.

Treba naglasiti da rezultati prijemnog nose najviÅ¡e pet bodova i mogu biti jeziÄac na vagi, a nikako presudni za upis. Oni ulaze u â€œobraÄunâ€ kao dodatni elementi vrednovanja, a glavni i dalje, kao i prethodnih godina, ostaju ocjene od 5. do 8. razreda osnovne Å¡kole. Oni Ä‡e nositi najviÅ¡e 20 bodova. Osim toga, za upise u gimnazije i ÄetverogodiÅ¡nje strukovne Å¡kole vrednovat Ä‡e se joÅ¡ i zakljuÄne ocjene iz 7. i 8. razreda iz hrvatskog, matematike i prvog stranog jezika te joÅ¡ triju nastavnih predmeta vaÅ¾nih za nastavak obrazovanja. Tako Ä‡e se moÄ‡i prikupiti najviÅ¡e 80 bodova.

Plodna natjecanja

Buru bi ponovno mogli izazvati â€œkontroverzniâ€ dodatni bodovi. Osim rezultata prijemnog u nekim Å¡kolama, ove godine predlaÅ¾e se poveÄ‡anje dodatnih bodova joÅ¡ u nekim â€œkategorijamaâ€: svi koji na drÅ¾avnom i meÄ‘unarodnom natjecanju kao pojedinci osvoje prva tri mjesta i nadalje imaju izravan upis u srednju Å¡kolu.

MeÄ‘utim, oni koji osvoje prvo mjesto kao Älanovi skupine dobivat Ä‡e Äak Äetiri dodatna boda (proÅ¡le godine tri), za drugo mjesto tri (proÅ¡le godine dva), a za treÄ‡e mjesto kao Älan skupine dobit Ä‡e dva boda (lani jedan). Zanimljivo, vrednovat Ä‡e se i samo sudjelovanje na drÅ¾avnom natjecanju kao pojedinac ili Älan skupine, Å¡to Ä‡e nositi jedan dodatni bod.

TakoÄ‘er, poveÄ‡ava se broj bodova za kandidate sa zdravstvenim teÅ¡koÄ‡ama s proÅ¡logodiÅ¡njeg jednog dodatnog boda na ovogodiÅ¡nja dva. To je dosad redovito izazivalo negodovanje, spominjale su se nelogiÄnosti poput vrednovanja alergija, ali i brojne zloupotrebe.

â€“ Postupili smo u najboljoj namjeri kako bismo djeci s ozbiljnim zdravstvenim teÅ¡koÄ‡ama, koje su im oteÅ¾avale prethodno Å¡kolovanje, omoguÄ‡ili lakÅ¡u dostupnost i pristup srednjoÅ¡kolskom obrazovanju. PoveÄ‡anje za jedan bod predloÅ¾eno je kako bi se postigao razmjer u odnosu na ostale dodatne bodove â€“ pojaÅ¡njava Glasovac.

MARIJANA CVRTILA / PSD
SNIMIO DUJE KLARIÄ† / CROPIX

NajvaÅ¾nije novosti

â€“ ProvjeraÂ posebnihÂ znanja kandidata â€“ prijemni ispiti, uz suglasnost Ministarstva, u Å¡kolama u kojima za to postoji potreba.

â€“ Rezultati prijemnih nosit Ä‡e pet dodatnih bodova.

â€“ PoveÄ‡ava se broj dodatnih bodova za prvo mjesto na drÅ¾avnom i meÄ‘unarodnom natjecanju kao Älan skupine na Äetiri boda (lani tri), za drugo mjesto na tri boda (lani dva) i treÄ‡e mjesto na dva (lani jedan bod).

â€“ Vrednuje se sudjelovanje na drÅ¾avnom i meÄ‘unarodnom natjecanju kao Älan skupine i pojedinac s jednim dodatnim bodom.

â€“ Za zdravstvene teÅ¡koÄ‡e dobiva se dva, umjesto jednog dodatnog boda.

â€“ Ako imaju potrebu, Å¡kole s najmanje ÄetverogodiÅ¡njim programima moÄ‡i Ä‡e utvrditi minimalni bodovni prag za upis; trogodiÅ¡nje i dalje bez minimalnog bodovnog praga.

VokiÄ‡: Ili se mora, ili ne mora

Izmjene dosadaÅ¡njih kriterija za upis u srednje Å¡kole, a osobito moguÄ‡nost provedbe prijemnih ispita te dodatni bodovi, naiÅ¡li su na razliÄite ocjene.

â€“ Problem upisa zbog velikog pritiska uÄenika realno se javlja u najviÅ¡e 10-12 srednjih Å¡kola. Prijemni su dobri ako Ä‡e pridonijeti manjem stresu. No, stavka o provjeri posebnih znanja je nedoreÄena. Ministarstvo treba transparentno obrazloÅ¾iti kriterije prihvaÄ‡anja ili odbijanja zahtjeva iz Å¡kola, kako se cijeli postupak ne bi pretvorio u cirkus â€“ smatra dr. sc. Josip BuruÅ¡iÄ‡, voditelj Centra za istraÅ¾ivanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta â€œIvo Pilarâ€.

Moglo bi doÄ‡i i do kontraefekta, da neki odlikaÅ¡i s 5,0 na kraju â€œizviseâ€, procjenjuje dr. BuruÅ¡iÄ‡.

â€“ TraÅ¾it Ä‡emo suglasnost za provjeru posebnih znanja. Zbog velikog pritiska iz godine u godinu upisujemo samo uÄenike s maksimalnim brojem bodova, i to do trideset viÅ¡e od predviÄ‘ene kvote. Pozdravljamo ovaj prijedlog â€“ kaÅ¾e Josip Harcet, ravnatelj zagrebaÄkog MIOC-a.

â€“ Opet nove komplikacije? Neka pod kontrolu stave osnovne Å¡kole iz kojih dolaze toliki odlikaÅ¡i, a ne da maltretiraju srednje Å¡kole â€“ ljuti se Ljilja VokiÄ‡, ravnateljica zagrebaÄke VII. gimnazije i bivÅ¡a ministrica prosvjete. SmijeÅ¡no joj je da Ministarstvo ostavlja moguÄ‡nost Å¡kolama hoÄ‡e li provesti dodatne provjere.

â€“ Ili se mora, ili ne mora, neka ujednaÄe kriterije â€“ poziva VokiÄ‡, za koju je bolji adut selekcije mala matura. Smatra i da za upise ne bi trebali postojati dodatni bodovi, moÅ¾da jedino za drÅ¾avne i meÄ‘unarodne prvake.

Za viÅ¡e godina

Treba istaknuti, kaÅ¾u u MZOS-u, kako je intencija da Pravilnik o elementima i kriterijima za upis kandidata u prvi razred srednje Å¡kole, ako bude usvojen, vrijedi viÅ¡e sljedeÄ‡ih godina. Dosad su se (nove) odluke o upisima u srednje Å¡kole donosile svake godine.