Većina hrvatskih učenika je uvjerena: ‘Dobra veza je važnija od učenja’

(Jutarnji list) I nakon šest godina od uvođenja državne mature – projekta koji je trebao “uništiti” korupciju pri upisu na visoka učilišta – učenici doživljavaju sustav obrazovanja kao nepravedan i korumpiran: 62 posto učenika osmih razreda, pokazuju najnoviji rezultati istraživanja, smatra da su za upis na fakultet u Hrvatskoj snalažljivost, osobne veze i roditelji važniji od znanja.

Pritom ih više od polovice smatra da uspjeh u školi nije uvjet da bi netko postao bogat u Hrvatskoj: 54 posto ne slaže se s tvrdnjom da je biti uspješan u školi bitan faktor za bogaćenje, a 46 posto četrnaestogodišnjaka smatra da je uspješnost u učenju ključ za bogaćenje.

Obrazovni istraživači upozoravaju da je riječ o izrazitom povećanju broja učenika koji smatraju da je sustav obrazovanja postavljen na potencijalno koruptivnim temeljima. Slično istraživanje proveli su, naime, 2007., a usporedbu tih rezultata i ovih iz novoga istraživanja ocijenili su posebno uznemiravajućima.

– Zabrinjava i činjenica što su se procjene učenika u novom istraživanju sasvim približile negativnim pogledima kakve su prije iskazali učitelji. Ovaj nalaz sugerira da učenici obrazovni sustav ne doživljavaju kao otvoren i predan sustav koji svima pruža jednake mogućnosti i koji je ustrojen po načelu sposobnosti i ulaganja truda – izjavio je Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja, koji je sa Zrinkom Ristić Dedić proveo istraživanje “O učenju 2014.” na uzorku od 4716 učenika četvrtih i osmih razreda svih stotinjak škola u gradu Zagrebu.

Ispitujući zašto učenici uče, Jokić i Z. Ristić Dedić došli su do rezultata da većina osmoškolaca uči zbog ocjena, tj. zbog potrebe upisa što bolje srednje škole. Samo 10 posto djece uči jer im je učenje zabavno, gotovo polovica ih tvrdi da uče da im roditelji ne bi prigovarali, a nešto manje od toga sugerira da uče jer to drugi od njih traže.

Visoko na ljestvici motiva za učenje stoji odgovor “učim zato što moram”, što tvrdi trećina učenika, a obrazovne istraživače zabrinuo je i podatak da gotovo dvije trećine učenika sa slabijim ocjenama tvrdi da uče samo zato da im roditelji ne bi prigovarali. Isti motiv navodi i više od trećine najuspješnijih učenika. To znači, potvrđuju Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić, da čak i najuspješniji učenici u učenju ne pronalaze zadovoljstvo i pozitivne emocije koje bi trebale biti sastavni dio kvalitetnog obrazovanja.

– Motivacijski obrasci kakve pokazuju učenici mogu se smatrati još jednim nepovoljnim obrazovno-odgojnim ishodom našeg obrazovnog sustava – kažu istraživači. Odgovornost za to, dodaju, ne treba gledati samo u učenicima, već i u postojećoj upisnoj politici u srednje škole koja se temelji na strogoj selekciji kandidata te na vrednovanju učeničkih postignuća na temelju zaključnih ocjena.

Bez obzira na uspješnost u školi, 60 posto učenika smatra da se obrazovanje u Hrvatskoj cijeni, no 65 posto osnovaca ima dojam da nastavnici nisu cijenjeni u društvu.

Pad Hrvatske za 4 mjesta, na 61. od 175

Prema jučer objavljenoj ljestvici Indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala, Hrvatska bilježi pad od četiri mjesta i zauzima 61. mjesto od 175 zemalja.

Hrvatska je ostala na 48 bodova od mogućih 100, što joj je ove godine donijelo pad: na području zapadne i srednje Europe sada je među pet najkorumpiranijih zemalja. Gore od Hrvatske stoje Bugarska, Grčka, Italija i Rumunjska, a bolje stanje u regiji ima Slovenija i na 39. je mjestu. Makedonija je 64., Crna Gora 76., Srbija na 78. mjestu, Bosna i Hercegovina na 80., a najlošije stoje Kosovo i Albanija te dijele 110. mjesto.

– Hrvati preskupo plaćaju borbu protiv korupcije. U javnosti se ne smije stvoriti dojam da se razotkrivanje korupcijskih afera koristi u dnevnopolitička obračunavanja političkih aktera. Borba protiv korupcije počiva na prevenciji na svim razinama društva – izjavila je Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska. Prema Indeksu percepcije korupcije, najutjecajnijem pokazatelju korupcije u svijetu, najmanje korumpirane zemlje u 2014. godini su Danska sa 92 boda i Novi Zeland sa 91 bodom, a najkorumpiranije su Sjeverna Koreja i Somalija sa samo 8 bodova.