Uče isključivo prije testova, a svoje zadaće prepisuju u školi

(24 sata) Gotovo 60 posto učenika osmih razreda domaće zadaće, lektire i slično ‘često’ ili ‘gotovo uvijek’ piše u posljednji čas. Njih 40 posto prepisuje domaće zadaće. Premda bi bilo naivno, a možda i neispravno, inzistirati da učenici međusobno ne dijele domaće zadaće, zabrinjava postotak onih koji to čine ‘često’ i ‘gotovo uvijek’. Posebno je zabrinjavajuće da slabiji učenici, oni kojima bi rješavanje zadaće najviše koristilo, gotovo ih uvijek prepisuju.

Zadaće gube smisao i svrhu, navode u prvoj seriji istraživanja “O učenju” autori dr. Zrinka Ristić Dedić i dr. Boris Jokić s Instituta za druÅ¡tvena istraživanja, koje su napravili u suradnji sa Županijskim stručnim vijećem pedagoga. Sudjelovalo je 109 zagrebačkih osnovnih Å¡kola, svaka s dva razredna odjela, četvrtim i osmim razredom. Slična, poražavajuća situacija je i s pripremom za testove – pismene i usmene.

Poražavajuća situacija za sve

– Učenici 4. razreda, njih 30 posto, uči isključivo prije testa i usmenog ispitivanja, a u osmom razredu gotovo dvije trećine učenika – kažu autori.

Što se tiče priprema za nastavu, navike su u obje generacije gotovo iste. Za školu se pripremaju između 30 minuta i jednog sata u danu, a nešto više od četvrtine učenika 4. i 8. razreda ne priprema se za školu ili im priprema traje manje od 30 minuta. Djevojčice su, najčešće, puno odgovornije. U četvrtim razredima djeca najviše vremena doma posvećuju ponavljanju Prirode i društva.

– Program je izrazito Å¡irok, pokrivajući sadržaje od uvjeta života preko ljudskog tijela do povijesti Hrvatske, i izrazito opterećen činjenicama – objaÅ¡njavaju u istraživanju.

Osmaši najviše uče povijest i biologiju. Zaključuju da ovi rezultati, ako uzmemo u obzir i to da čak 90 posto 14-godišnjaka želi na studij, dokazuju kako postoji veliki problem u našem obrazovnom sustavu.

– Premda se činjenica da je studiranje postalo univerzalan cilj može činiti pozitivnom, ona je i zabrinjavajuća jer za značajan dio učenika visoke aspiracije mogu postati i izvor frustracija te mogu imati i izrazite negativne druÅ¡tvene posljedice – objaÅ¡njavaju.