(Novi list) Slabe strane, koje moramo popraviti, su modernizacija kurikuluma, podizanje razine znanja i vještina učenika u osnovnim i srednjim školama, posebno u matematici, i reduciranje broja studenata koji napuštaju fakultet prije diplome
U Hrvatskoj je stopa djece koja napuste školu upola niža od europskog prosjeka, ali smo ispod EU prosjeka i u broju visokoobrazovanih. Premalo nam je djece uključeno u dječje vrtiće, mobilnost studenata ispod je europske razine, a podbacili smo i kad je riječ o zapošljivosti nakon stjecanja diplome i u obrazovanju odraslih.
Pokazatelji stanja hrvatskog obrazovnog sustava objavljeni su u publikaciji Europske komisije »Education and Training Monitor 2014«, koja sadrži analizu trendova u obrazovanju u Europi na temelju indikatora definiranih strateškim okvirom ET2020.
Od država članica traži se, među ostalim, da osiguraju sredstva za provedbu obrazovnih reformi jer podinvestiranje u ljudske resurse, ističe se, dovodi u pitanje europski razvoj i budućnost. Iako Hrvatska za obrazovanje izdvaja pet posto BDP-a i malo je ispod prosjeka EU, godišnje izdvajanje države po učeniku ili studentu dvostruko je niže nego u državama EU.
Autor: Ljerka Bratonja Martinović