(Jutarnji list) Djeci u Luksemburgu obavezno obrazovanje poÄinje s Äetiri godine i traje sljedećih 12. Klinci u Nizozemskoj poÄinju s pet i u obveznoj Å¡koli ostaju 13 godina. U Sloveniji, kao i primjerice Austriji, ÄŒeÅ¡koj i Belgiji, osnovna Å¡kola poÄinje s navrÅ¡enih Å¡est i traje devet godina, Å¡to je model koji je odluÄila uvesti i Hrvatska.
I otpori prosvjetara
Da nam obavezno obrazovanje traje najkraće od svih zemalja Europske unije, glavni je argument za uvođenje devetogodišnje obvezne škole koja bi kod nas trebala zaživjeti 2018. godine. No plan 9-godišnje škole, zacrtan nedavno usvojenom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, i dalje je pod kritikom prosvjetara i roditelja.
– Misle li reformisti da će djeca viÅ¡e nauÄiti sjedeći u osnovnoj Å¡koli devet godina? Djetinjstvo im i sada traje prekratko. I sadaÅ¡njih 8 godina je previÅ¡e u odnosu na ono Å¡to uÄe – samo je dio komentara koji se Äuju u raspravi oko reforme Å¡kolskog sustava. Neki roditelji idu do tvrdnje da se osnovna Å¡kola produžava samo zato da bi se od obitelji ubralo viÅ¡e novaca za – udžbenike.
Detaljne analize
– Dobar dio ovakvih komenata dolazi zbog neinformiranosti. Roditelji i nastavnici, prije nego Å¡to donesu odluku o devetogodiÅ¡njoj osnovnoj Å¡koli, trebali bi biti dobro informirati o tome Å¡to ta promjena znaÄi – kaže Neven Budak, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, savjetnik premijera i voditelj radne skupine za Strategiju.
Upravo zbog Äinjenice da roditelji i nastavnici nisu dobili Å¡iru sliku o “novoj Å¡koli†Vlada priprema Å¡iroku informativnu akciju na razini Hrvatske.
Vlada je u Äetvrtak, naime, donijela odluku o osnivanju posebnog struÄnog povjerenstva za provoÄ‘enje Strategije. Jedna od zadaća povjerenstva, objaÅ¡njava Budak, je i sustavno informiranje javnosti o provedbi Strategije.
– Vjerujem da će se uskoro krenuti u akciju sustavnog informiranja o svim aspektima Strategije, pa tako i o projektu devetogodiÅ¡nje Å¡kole. Bit će to akcija informiranja Å¡irokih razmjera, koja mora ukljuÄiti Å¡to veći broj nastavnika ali i roditelja – kaže Budak.
Kroz dosadaÅ¡nje rasprave o jednom od najvećih zahvata u Å¡kolski sustav mnogima je ostalo nejasno i s koliko će toÄno godina djeca kretati u osnovnu Å¡kolu. Budak kaže da će, unatoÄ naÄelnom objaÅ¡njenju u Strategiji, to pitanje tek biti definirano. Strategija govori o pola godine ranije nego dosad, no konaÄna oduka bit će donesena nakon pažljivih analiza. Strategija predlaže promjenu dobi uÄenika koji će ubuduće pohaÄ‘ati devetogodiÅ¡nju Å¡kolu i odnosi se na svega pola godine: sa sadaÅ¡njeg prosjeka od 7 godina spuÅ¡ta se na dob od 6,5 godina, dakle dob s kojom dio djece ionako već sada kreće u Å¡kolu.
Zahtjevan projekt
– UkljuÄivanje djece u formalno obrazovanje Å¡est mjeseci ranije pomak je koji se smatra prihvatljvim. Procijenjeno je da bi ranija dob ukljuÄivanja djece mogla izazvati otpore roditelja – smatra Budak.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja, svake godine za oko 2000 djece odgodi se upis u prvi razred, pa umjesto da idu u školu djeca ostaju u vrtićima.
Cijeli projekt devetogodiÅ¡nje osnovne Å¡kole je jako zahtjevan, ne samo zbog financijskih resursa već i zbog ljudskih. Tu je, kaže Neven Budak, i pitanje broja nastavnika, prostora, pa i informiranja i organizacije Äitavog projekta. Zbog toga će se ići u razradu projekta, da dobijemo odgovor na pitanje kada će djeca kratati u Å¡kolu, koliko je novca za to potrebno, gdje su potrebni dodatni prostori…
Razredna nastava od pet godina
Paralelno s pripremom projekta 9-godiÅ¡nje Å¡kole bit će potrebno odraditi kurikularnu reformu koja bi, kaže Neven Budak, u potpunosti promijenila osnovnoÅ¡kolsko obrazovanje, Å¡to znaÄi i sadržaje i metode rada s uÄenicima. KljuÄna promjena dakle nije godinu dana ranije kretanje u Å¡kolu jer to nije istina, već je kljuÄno produljenje razredne nastave s Äetiri na pet godina. To za posljedicu ima i kasniji ulazak u predmetnu nastavu. Produljenje trajanja osnovne Å¡kole nadalje znaÄi i Äinjenicu da uÄenici nakon devetog razreda zrelije odluÄuju o odbabiru srednje Å¡kole. Naravno, odgaÄ‘a se i dob ulaska u visokoÅ¡kolsko obrazovanje.
…a orkestar i dalje svira… kurcu…
A, pardon, sad sam tek pažljivije proÄitao… Dakle, Vlada je osnovala Povjerenstvo! Onda je sve u redu. SpaÅ¡eni smo. Haleluja! Haleluja!
Predlažem da se ODMAH svim prosvjetarima plaće smanje za 5% kako bi se financiralo Povjerenstvo.
Ne bih se složio, nikako ne bih!
Ovi koji danas sjede u ministarstvu, piÅ¡u strategije, ÄuÄe po agencijama, svi takvi iÅ¡li su u osnovnu Å¡kolu osam godina. Zar ne vidite kakvi su ispali??? Želite li to svojoj djeci? DevetogodiÅ¡nja osnovna Å¡kola rjeÅ¡enje je svih nacionalnih problema, ona će dovesti do tog da će srednju upisivati sami nobelovci i emeritusi!
Čudim se kako nije prepoznata važnost ovog projekta!
Nadalje – klinci koji zavrÅ¡e devetogodiÅ¡nju osnovnu, mogu se odmah kandidirati za ravnatelje iste, budući da će po struÄnoj spremi biti tu negdje!
Tek – svakako bi trebalo pod obavezno osnovati joÅ¡ jedno Povjerenstvo – Povjerenstvo za praćenje rada Povjerenstva za provoÄ‘enje strategije!
To nakon Å¡to se formira komisija za odabir Älanova odbora za formiranje povjerenstva….
U Sloveniji postoji nulti razred tj.godina prije škole odvija se u vrtićima i tako su dobili devetogodišnje osnovno školstvo.
tako neÅ¡to postoji i kod nas no sa nejasnim kriterijima Å¡to bi se toÄno trebalo odraditi tu zadnju godinu u vrtiću. navodno služi samo kako bi se djecu nauÄilo na sjedenje na miru u nekim dužim vremenskim intervalima…po primjedbama koje mi moja djeca donose iz svojih razreda nije posebno uspjeÅ¡no provedeno 🙂
Zna li novinarka Lilek što je pod 12-godišnjim obaveznim školovanjem u Inim zemljama? Ili lupeta li Lilekica lupeta.
Nek se malo raspita, istraži!
Takvih nam je već dosta.
Kolega, nemojte mi protiv Mirelice!
Ona je naše blago!
Trebali bi joj svaki mjesec davati nagrade: Ponos Hrvatske i razne medalje.
Naprosto ne razumijem kako uz ovakvu vrsnost i požrtvovnost još nije dobila Pulitzer-a.
😉