Zatražena istraga zbog molitve u školama

(T-portal) Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić smatra da se tumačenje Ministarstva znanosti, prema kojemu je održavanje vjerskih obreda povodom početka nove školske godine u prostorima škole obveza koja proizlazi iz ugovora Hrvatske s Vatikanom, ne može primijeniti na zajedničku svečanu priredbu na početku školske godine koja je namijenjena svim učenicima

Roditelji se tuže pravobraniteljici zbog zajedničkih molitva i obvezivanja učenika na prisustvovanje vjerskim obredima, Å¡to inače predstavlja krÅ¡enje Zakona o suzbijanju diskriminacije i povredu Konvencije o pravima djeteta. Ministarstvo znanosti navodi da bi problem nastao kad bi Å¡kola prisiljavala nekog od učenika na nazočnost vjerskom obredu, poglavito ako nije uključen u izbornu nastavu katoličkog vjeronauka, ali takvi slučajevi Ministarstvu nisu poznati. Å to se pak tiče zajedničke molitve tijekom svečanosti prvog dana Å¡kolske godine, riječ je ‘o obvezi primjene sadržaja ugovora’ utemeljenih na zasad nedodirljivim Vatikanskim ugovorima. 
‘TeÅ¡ko nam je komentirati tumačenje MZOS-a, ali nam se čini da se ono ne može primijeniti na zajedničku svečanu priredbu na početku Å¡kolske godine koja je namijenjena svim učenicima.

Očekivati da bi oni koji nisu vjernici ili kojima se to ne sviÄ‘a sami napustili takvu svečanost, znači grubo zanemariti potrebe, osjećaje i prava dijela djece i njihovih roditelja‘, navela je pravobraniteljica Milas Klarić za tportal.

Ponavlja da pritom nije upitno održavanje prigodnih misa i blagoslova u povodu početka školske godine u crkvi, pa i u školi pod određenim uvjetima, sukladno potpisanim ugovorima, već uključivanje vjerskih sadržaja u programe koji su namijenjeni svim učenicima, kao što je, primjerice, svečanost u povodu početka škole. Time se djecu drugih svjetonazora dovodi u neugodnu situaciju u kojoj nemaju slobodu izbora.

RH je obavezna provoditi Konvencija o pravima djeteta s nadzakonskom snagom

Pravobraniteljica smatra da Ugovor između Vlade RH i HBK ne bi trebalo tumačiti na štetu najboljeg interesa djeteta kako ga definira Konvencija o pravima djeteta, odnosno da ga se ne smije primjenjivati tako da se diskriminira djecu pripadnike drugih vjeroispovijesti ili svjetonazora. Podsjeća da je Konvencija o pravima djeteta međunarodni ugovor s nadzakonskom snagom i da ju je RH obvezna provoditi.

‘Mnoga od ovih pitanja mogu se urediti u Å¡kolama na način da se uvažavaju vjerski osjećaji pripadnika svih vjeroispovijesti, jednako kao i drugih svjetonazora i da se nitko ne osjeća isključenim ili manje vrijednim. Očekujemo da Ministarstvo u tome pruži potporu ili naputke Å¡kolama i ravnateljima‘, poručila je pravobraniteljica.

Osim Å¡to je preporučila Ministarstvu da upozori Å¡kole na nužnost poÅ¡tivanja propisa o izvedbi vjeronauka i vjerskog odgoja, Zakona o suzbijanju diskriminacije i Konvencije o pravima djeteta te na uvjete i način izvedbe vjeronauka, odnosno vjerskoga odgoja u Å¡kolama, pravobraniteljica Milas Klarić zatražila je i da se ispita postupanje pojedinih Å¡kola u kojima su se dogaÄ‘ali takvi slučajevi. ‘Pritom smatramo važnim ispitati jesu li svi učenici Å¡kole bili uključivani u vjerske sadržaje i je li se to provodilo u vrijeme predviÄ‘eno za nastavu i unutar sadržaja koji su namijenjeni svim učenicima, a ne samo polaznicima vjeronauka, zaključila je pravobraniteljica.

Klarić: Ravnatelji dužni osigurati primjerene zamjenske sadržaje

Mirko Klarić, profesor na Pravnom fakultetu u Splitu, načelno misli da u izjavi Ministarstva znanosti nema ništa sporno. Problem je, kaže, izražen u jednom drugom pravcu, koji je naznačila pravobraniteljica Milas Klarić.

‘Naime, jasno je da Ugovori sa Svetom Stolicom predviÄ‘aju dobrovoljan pristanak djece te njihovih roditelja za prisustvovanje na vjerskim obredima, kao i suglasnost ravnatelja za njihovo održavanje. Ovdje bi po meni bilo sporno organiziraju li se vjerski obredi na inicijativu i zahtjev ravnatelja Å¡kola, ili oni samo daju suglasnost za održavanje obreda u prostorima Å¡kole. Ako inicijativa i organizacija za obavljanje vjerskih obreda potiče od vjeroučitelja i vjerskih zajednica, ne vidim niÅ¡ta sporno u tome, ali pod uvjetom da ravnatelji Å¡kola djeci koja ne sudjeluju u vjerskim obredima osiguraju primjerene zamjenske sadržaje u vrijeme kada se odvijaju vjerski obredi’, naveo je Klarić.

Dijete koje ne sudjeluje u vjerskim obredima ne smije ni na koji način biti niti se osjećati diskriminirano te je ravnatelj škole, kao odgovorna osoba u javnoj ustanovi, dužan poduzeti odgovarajuće mjere u tom pravcu, naglašava Klarić.

‘Držim takoÄ‘er da roditelji imaju pravo tražiti od ravnatelja da osigura da se djeca emocionalno i psihički razvijaju sukladno svom svjetonazoru, a ta obveza ravnatelja proizlazi iz okolnosti da se djelatnost Å¡kolstva obavlja u režimu javne službe, pa je obrazovanje javna usluga koja bi pod jednakim uvjetima trebala biti dostupna svim graÄ‘anima, ali na način da ne ugrozi ili pak umanji njihova ljudska prava, zajamčena Ustavom i drugim zakonskim propisima. Prema tome, Ugovori sa Svetom Stolicom nesumnjivo imaju, gledajući hijerarhiju pravnih normi, nadzakonsku pravnu snagu, ali se svejedno trebaju tumačiti u duhu samog Ustava RH koji daje jamstva odreÄ‘enih ljudskih prava, a jedna od temeljnih je jednakopravnost svih graÄ‘ana pred zakonom, Å¡to, naravno, uključuje i obrazovni proces’, protumačio je Mirko Klarić.

17 Comments

  1. Ugovor podrazumijeva da svaka strana nešto daje i nešto dobiva. Što to RH dobiva Vatikanskim ugovorima?

    1. Lukavo ste postavili pitanje!
      Uistinu, i ja se, kao vjernik, često pitam slične stvari. U osnovi svega je, dakako, davanje za Crkvu, odnosno, pitanje crkvene imovine.
      Promišljajući raj realitet, čovjek se ovako zapita:
      Ako Crkva nije d.d., niti d.o.o., a nije, odnosno, ne bi trebala biti, pače, u samom Sv. Pismu ima mnoštvo primjera kojima se osuđuje bogatstvo i navezanost na isto, odakle Crkvi tolika imovina? Kako je jedna neprofitna organizacija to sve stekla?
      Odgovor vjerojatno leži u pravnoj legislativi feudalnog doba. MeÄ‘utim, ne može se osporiti Crkvi da je i u njoj nesklonim vremenima ( recimo, bivÅ¡em režimu ) znala očuvati ono Å¡to je imala. U tom smislu, pitam se i ovako – zaÅ¡to ne bismo nekog ekonoma iz HBK, nekog tko odlučuje o crkvenim financijama, imenovali ministrom financija?
      Istina leži i u činjenici kako se Crkva u prošlosti služila počesto i ne baš časnim metodama stjecanja, odnosno, falsifikatima. Kao primjer navodim, recimo, Konstantinovu darovnicu, koju su Biondo i Valla demaskirali kao falsifikat iz papinske pisarnice!
      Međutim, postoji jedno zanimljivo tumačenje same Crkve, glede njihova prava da ubiru. Kaže ovako:
      “Tko u narodu sije nebeska dobra, ima pravo da žanje zemaljska!”
      Genijalan primjer diplomacije i ekonomske filozofije!
      Kažem ja – Crkvi treba dati da vodi državne financije i ekonomiju, gdje bi nam bio kraj!

      1. Na sijanju straha nebeskog mnogo se dobara zemaljskih požanje.

  2. Pljuvanje po Katoličkoj Crkvi je vrlo “in”, ali trajno bez argumenata. Može se o svemu razgovarat, ali bez floskula kojih nije liÅ¡ena ni ova stranica, nego uz valjane argumente. Rado bih pročitala u čemu je to veliko bogatstvo Katoličke Crkve, osim u umjetninama koje sigurno nisu materijal za prodaju i skupljanje novaca. Bilo bi vrlo lijepo da ova stranica Å¡iri poÅ¡tenu i argumentiranu raspravu, a ne antiteizam.

      1. Poštovani kolega svoje stavove i uvjerenja simpatiju prema nekome možete ostvarivati kroz razne udruge ili političke stranke, ovaj forum i stranice trebali bih ostaviti raspravama o školstvu i problemim koje muču sve nas. Učitelja i nastavnika ima svih vela visokih, niskih, plavih, crnih vjernika i nevjernika. Stoga Vam preporučavam da se uključite u neku udruge ili stranku (možda već jeste), a ovaj forum ostavite da raspravljamo o stvarima koji nas istnski zanimaju.

        1. Raspravljam o vjerskim obredima i vjeronauku te o Crkvi koja to provodi u Å¡koli. Nije valjda neki problem?

    1. kolegice, svečenik iz moje Å¡kole vozi najnoviji a8 za koji vi i ja moramo raditi cijeli radni vijek. pri tome on ne plaća porez a vi i ja od crkavice koju zaraÄ‘ujemo vratimo državi kroz razne namete viÅ¡e od 60 %. i kritiziranje crkve nije nikakav antiteizam. ne vidim kakve bi veze crkva mogla imati s bogom…

      1. Dajte, nemojte me nasmijavat da Vam moram objašnjavat vezu Crkve i Boga. Jest ima svećenika koji voze dobre aute. I moj susjed koji je neki šef u Podravki vozi sličan auto i što sad. Oprostite, ali ovo je preglupo.
        Vjeronauk u Å¡koli i neÅ¡to od vjerskih obreda ne bi smjelo biti problem s obzirom da gotovo 90% djece pohaÄ‘a vjeronauk pa valjda imaju odreÄ‘ena prava. A ona koja ne idu na vjeronauk se nikako ne mogu osjećat diskriminirana, jer imaju ono Å¡to najviÅ¡e vole – slobodan sat. Naravno, u srednjoj Å¡koli to nije tako, ali mi se čini da je i bila riječ o osnovnoj Å¡koli.

        1. Šef u Podravci pokazivanjem skupog automobila zapravo pokazuje da je kompanija za koju radi uspješna, jer tvrtka postoji radi profita.

        2. kolegice priznajem, glup sam, neobrazovan, a vi ste pametni i uz to velika vjernica. objasnite mi kakve veze crkva ima s bogom osim što zloupotrebljavaju strah čovjeka od smrti. a vaš susjed nije svečenik koji bi trebao biti oličenje skromnosti i kreposti nego profesionalac koji svoju plaću troši kako hoće. inače a8 košta oko 600000 kuna. tko u hrvatskoj na pošten način može zaraditi toliko novaca ?

      2. Dajte kolega, nemojte me nasmijavati! Još ćete tvrditi da ne vidite kakve veze bi mogla imati Marina Lovrić-Merzel sa Slavkom Linićem.

        1. ili joÅ¡ bolje kakve veze ima ivo sanader sa svojim bratom svečenikom u solinu kod kojeg su pronaÅ¡li par milijončeka. naravno, istraga je potvrdila da ti novci pripadaju župi. pa sanaderi su poznata katolička obitelj, ne bi oni krali…

          1. Dragi kolega, polemizirati s Vama uz ovu količinu zajedljivosti i zlobe mi se ne da. Prosvjetaru ovakav stil ne pristaje. Slažem se da ne pristoji svećeniku voziti limuzinu (makar su i oni samo ljudi, a ne anđeli), ali ima i onih koji voze fabiju 10 godina staru. Ovisu u što želite gledati i što vidjeti. Izborom navoda ste prilično toga pokazali.
            PS na nekom drugom nivou, bez zlobe, se može o svemu razgovarati

  3. Pa i nije to malo vjerskih obreda u Å¡koli! Početak Å¡kolske godine misa za učenike i nastavnike, ceremonija blagoslova prvaÅ¡ića, zajednička molitva, priredba koju vode svećenici ili vjeroučitelji. Nadalje, priredba za Božić i Novu godinu opet molitva na priredbi, priredba kompletno vjerski sadržaji, nadalje zakuska za nastavnike, molitva i blagoslov hrane, nadalje Dan Å¡kole opet molitva, zakuska za nastavnike, molitva i blagoslov hrane, oćemo jos, Dani kruha, molitva, blagoslov itd. Nemam niÅ¡ta protiv da se razumijemo ali…sve ove molitve i ostalo imaju svoju ustanovu u kojoj bi se trebale održavati, a to je CRKVA! PoÅ¡tovana kolegice ipak je malo previÅ¡e bez uvrede-

Comments are closed.