(Jutarnji list) Majka šesnaestgodišnjaka, učenika prvoga razreda medicinske škole (podaci su u redakciji zbog zaštite malodobnog djeteta), prijavila je dječjoj pravobraniteljici slučaj na kojemu su zastali i dugogodišnji stručnjaci.
Majka, naime, tvrdi da je školske službe pritišću da ispiše dijete iz škole jer je – prenisko.
– Istina je, on je visok 145 centimetara. Ali zdravo je dijete. Da nije, ne bi se uspio ni upisati u program medicinskog tehničara opće njege. Moje je dijete s velikom željom i hrabrošću sa 15 godina otišlo od kuće na drugi kraj Hrvatske, gdje se upisalo u učenički dom samo zato da bi se školovalo za zanimanje koje ga zanima. Bio je na sredini upisne liste i bez problema je upisan. No, problemi i pritisci na njega počeli su već nakon mjesec dana -izjavila je majka.
Pokupio je nekoliko jedinica, a majku je zatim iznenadio poziv školske stručne službe. Pedagoginja joj je rekla da je dječak prenizak, da svi u zbornici govore o tome; da je on jako pristojno i dobro dijete, ali da oni misle da to nije škola za njega.
Pedagoginji usred sata
Majci su objašnjavali da je medicinski tehničar psihički i fizički vrlo zahtjevno zanimanje. Među ostalim, tvrdi, rekli su joj da bi voljeli pitati doktora bi li on zaposlio tehničara od 145 centimetara.
Teško joj je palo i kada joj je sin prenio što mu je pred cijelim razredom rekao nastavnik: “Da ti nisi pogriješio školu? Osnovna ti je preko puta”.
Majka se obratila školskoj medicini. Nije joj, kaže, bilo nimalo ugodno, no objasnila je liječniku da se u školi zgražaju zbog visine djeteta.
– Liječnik je bio vidno ljut. Rekao je da je dijete zdravo te da to što je nešto niži nema nikakve veze. Nakon polugodišta vratio se u školu, no tada je počeo još veći pritisak – rekla je majka. Prema njezinu navodu, kojim se obratila Agenciji za odgoj i obrazovanje te dječjoj pravobraniteljici, dosta često su ga usred sata pozivali na razgovore k pedagoginji.
Pomoć iz Agencije
Zbog tri zaključene jedinice, dječak nije uspio završiti prvi razred. Iz škole su joj uputili dopis u kojemu ističu kako je mišljenje većine nastavnika da je dječak izuzetnih ljudskih karakteristika, suosjećajan, suradljiv, staložen, rado sudjeluje u svim školskim aktivnostima, ali isto tako da nastavnici ističu kako uočavaju određene poteškoće u svladavanju nastavnoga gradiva.
Majka se, međutim, ne da te prosvjetnoj inspekciji i Agenciji za odgoj šalje zahtjev za preispitivanje ocjene iz jednoga predmeta.
Nažalost, zahtjev je poslala prekasno. Iako tvrdi da su joj u Agenciji jako pomogli savjetima, vremena za ispravljanje ocjena više nema.
Ravnatelj Agencije Vinko Filipović rekao je da će najesen zbog te prijave u školi obaviti stručno-pedagoški nadzor. Razmotrit će se je li bilo nagovora da se dijete ispiše, ali i utvrditi navodi o diskriminaciji zbog visine.
Dječja pravobraniteljica Ivana Milas Klarić potvrdila nam je da su primili prijavu te također istražuju okolnosti.
Pojasnila je kako je dosadašnja praksa upisa u prvi razred srednje škole pokazala da postoje neusklađenosti između srednjih škola koje su samoinicijativno utvrđivale popis zdravstvenih preduvjeta, što je stvaralo velike probleme za učenike te dovodilo do neujednačenog postupanja. Naime, za upis u isti obrazovni program škole su znale utvrđivati različite zdravstvene kontraindikacije.
– Međutim, ako je učenik redovno upisan u školu te visina nije bila postavljena kao zdravstvena kontraindikacija za određeni program odnosno zanimanje, onda se prepreka za nastavak obrazovanja ne može temeljiti na tom preduvjetu – rekla je pravobraniteljica.
Popis kontraindikacija
S obzirom na to da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ove godine izradilo Jedinstveni popis zdravstvenih kontraindikacija srednjoškolskih obrazovnih programa u cilju ujednačavanja kriterija upisa u srednje škole, provjerili smo koji su zahtjevi obrazovanja za medicinskog tehničara.
Citiramo iz popisa:
“Uredan vid. Uredan sluh. Uredan govor. Raspoznavanje boja. Uredno kognitivno i emocionalno funkcioniranje. Uredna funkcija mišićnokoštanog sustava. Uredna funkcija srčano-žilnog sustava. Uredna funkcija kože na šakama i podlakticama. Uredna ravnoteža i stabilno stanje svijesti”.
Zahtjeve te struke provjerili smo i u praksi.
– Iz iskustva mogu reći da me je učenik koji je u prvom razredu bio izrazito niska rasta u trećemu prerastao. A ja sam visok metar i osamdeset – izjavio je medicinski tehničar zaposlen u zagrebačkoj bolnici.
Na upit zahtijeva li zanimanje medicinski tehničar određenu visinu, odgovorio je negativno.
– Bitna je snaga jer medicinski tehničar mora podizati pacijente. Zadnjih godina primjećujem da ovaj program upisuje podjednak broj djevojaka i mladića, a visina tu sigurno nije kriterij – potvrdio je.
Niži rast nije razlog za diskriminaciju
– Majka se obratila našem Uredu. S obzirom na to da je ovo prvi slučaj u kojem se susrećemo s izraženom sumnjom na diskriminaciju zbog nižeg rasta, ne možemo ga komentirati dok ne preispitamo cjelokupnu situaciju. No, načelno, bilo kakva fizička karakteristika djeteta – poput, primjerice, nižega rasta – ne bi smjela biti povod diskriminiranja djeteta, odnosno stavljanja djeteta u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu djecu koja su prosječnoga rasta – rekla je pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.
Ima jedinice iz tri predmeta, a ne iz visine. O čemu je ovdje riječ?
Diskriminacije su se „dosjetili“ jer su zakasnili sa zahtjevom za preispitivanje ocjene.
Što bi školu smetala njegova visina. Da dobro uči sigurno ne bi imao jedinice.
Slična priča ko i ona s dječakom s posebnim potrebama… nešto se događa, diskriminacija/problemi/negativne ocjene. Čitave godine nitko ništa, a onda u srpnju i novinari i ministarstva i agencije i pravobranitelji – svi užurbano rade.
Meni je to nepojmljivo. Da netko maltretira moje dijete godinu dana i da ja šutim – zbog čega??
Ako si već pedagogica ne zna dozirati svog govor i nastup zašto odmah nije prijavljena ravnatelju/ravnateljici??
Ako su u pitanju negativne ocjene: što se je radilo čitave školske godine? Niti su te ocjene nikle odjednom, niti se ispravljaju u zadnji tren. Sa svakim se normalnim učiteljom da dogovoriti da se neka ocjena popravi bilo usmeno ili pismeno ili dio po dio ako se radi o osobito velikim cjelinama, ili putem dopunske… (možda to ja haluciniram…)
I svi su ti pusti roditelji smrtno opterećeni od rujna do lipnja te jedino se stignu svojom djecom i njihovim problemima baviti od 15.6. nadalje…. Jel’ u svim tim školama nema roditeljskih sastanaka/individualnih razgovora/izvješća na kraju polugodišta (kad već zaključne ocjene više nema)?? Mora da ja živim u nekom utopijskom dijelu Hrvatske jer znam za hrpu škola gdje je ovo skroz normalno i uobičajeno.
I još nešto: “Majka šesnaestgodišnjaka, učenika prvoga razreda” – štima li vam ovdje računica?
Gospođa Lilek ponovno jaši!
Na ove nebuloze može nasjesti eventualno netko tko nikad nije radio u obrazovanju, a i to je upitno!
Cijenjena je novinarka dosegla novi nivo novinarske etike – ispod dna!
Ukoliko ne griješim, zahtjevi za preispitivanjem ocjena upućuju se Učiteljskom ili Nastavničkom vijeću, a ne inspekciji i Agenciji. Nekad sam negdje isto tako čitao nešto o tome da je prije tužakanja inspekciji potrebno iscrpiti sve pravne mogućnosti u školi!
Međutim, ovakav tekst otvara dvije mogućnosti:
1. navodi su točni – u tom slučaju netko iz te škole treba odgovarati!
Ili,
2. navodi nisu točni – u tom slučaju treba odgovarati novinarka jer neprovjereno blati ljude
Ali, nakon ovakvog teksta, ne može se desiti da se ne desi ništa!
No, siguran sam kako će se desiti upravo to!
“Ukoliko ne griješim, zahtjevi za preispitivanjem ocjena upućuju se Učiteljskom ili Nastavničkom vijeću, a ne inspekciji i Agenciji.”
Tako je, ovo je i meni palo na pamet. U mojoj školi je bilo ovakvih slučajeva, bilo je čak zahtjeva za preispitivanjem ocjene bez ikakvih argumenata.
Stvarno smo glupa „raja prosvjetarska“.
Dok nam se ne omogući ocjenjivanje bez pritiska i vrijeđanja, nije li najbolje je zaključiti ocjene prema uputama roditelja i blaženo otići na zasluženi godišnji.