Povezanost studija s potrebama tržišta rada u Hrvatskoj – nikakva

(Novi list) Za razliku od ostatka EU, jedini ne pratimo sudbinu studenata nakon diplomiranja, jesu li se zaposlili, uz kakvu plaću, jesu li zadovoljni poslom, jesu li ga mijenjali. Preddiplomski studij dovrši svaki drugi student

U pogledu dostupnosti visokog obrazovanja, uspješnosti studiranja i fleksibilnosti studija, Hrvatska uglavnom može parirati ostalim državama Europske unije, no kad je riječ o povezanosti obrazovnog sustava s tržištem rada, na začelju smo Europe.

Razvoj sustava visokog obrazovanja i podizanje obrazovne razine europskih građaja prioritet su Europske unije, a visoko bi se obrazovanje trebalo brže prilagođavati potrebama gospodarstva.

Prema izvješću mreže Eurydice o modernizaciji visokog obrazovanja u Europi za 2012./2013. godinu, Hrvatska je među državama koje su poslodavce malo, ili uopće nisu uključile u donošenje odluka ili sudjelovanje u nacionalnim savjetodavnim tijelima, u podučavanje ili u planiranje kurikuluma.

Pratimo prosjek

Za razliku od ostatka Europe, jedini ne pratimo sudbinu studenata nakon diplomiranja – jesu li se zaposlili, gdje i uz kakvu plaću, jesu li zadovoljni poslom, jesu li ga mijenjali…

U 22 države EU predstavnici poslodavaca sjede u tijelima koja donose odluke vezane uz sustav visokog obrazovanja, uključeni su u izradu kurikuluma u 19 država, a često sudjeluju u podučavanju u 15 država.

Da bi visoka učilišta natjerale na suradnju s poslodavcima i povećale zapošljivost studenata, države institucijama visokog obrazovanja propisuju obvezu uključivanja poslodavaca u vanjsko osiguranje kvalitete, a jedino Hrvatska i Slovačka nemaju takvu praksu.

U mjerama za povećanje broja diplomiranih studenata i reduciranje broja onih koji nikad ne završe upisani fakultet, Hrvatska uspijeva pratiti europski prosjek. U krugu smo država u kojima studenti zbog presporog ispunjavanja svojih obveza imaju financijske posljedice, odnosno moraju plaćati ispite ili studij.

Istodobno, ulazimo u krug desetak europskih država u kojima financiranje visokoškolske ustanove, kao ni njena evaluacija, ne ovise o tome kolika je uspješnost, odnosno duljina studiranja na toj ustanovi.

Ciljevi do 2020.

Europska unija postavila je za cilj da do 2020. godine udio 30-godišnjaka s višom i visokom naobrazbom poveća na 40 posto. Susjedna Slovenija sadašnji bi postotak onih koji napuste studij s 35 posto u narednih šest godina trebala smanjiti za trećinu, Irska planira broj studenata koji završe studij povećati između sedam i devet posto, a Finska je postavila dobnu ljestvicu za diplomiranje na prosječnih 24 godine za stručne studije i 26 godina za magisterij.

Prema podacima OECD-a, manje od 10 posto hrvatskih studenata uspije diplomirati u roku, a preddiplomski studij dovrši tek svaki drugi student.

Autor: Ljerka Bratonja Martinović