(Novi list) Problem je Å¡to, da bi uveli informatiku, neÅ¡to drugo treba izbaciti, a to je uvijek problem. Nema ni dovoljno nastavnika informatike, Å¡to znaÄi da bi ih trebalo educirati i zaposliti, a u krizi takav je zahvat u Å¡kolstvu teÅ¡ko oÄekivati, analizira Vedran Mornar, profesor Fakulteta elektrotehnike i raÄunarstva u Zagrebu
VjeÅ¡tinama kompjutorskog programiranja djecu bi se moralo uÄiti kada i abecedi, kako bi bila dorasla svijetu digitalne tehnologije koji ih Äeka, smatraju struÄnjaci u SAD-u. Satove poduke u programiranju tamo polaze već i roditelji s djecom predÅ¡kolske dobi, u okviru nacionalnog edukacijskog pokreta za Å¡iroko informatiÄko opismenjavanje.
Većina se na to odluÄuje samoinicijativno, no ozbiljno se razmiÅ¡lja o uvoÄ‘enju obveznog Å¡kolskog predmeta koji bi osnove programiranja uveo već na poÄetku Å¡kolovanja. UvoÄ‘enje programiranja u osnovne Å¡kole najavljuju i Engleska, Australija i Danska, dok su Izrael, Novi Zeland i neki dijelovi NjemaÄke to već uÄinili.
Temeljna vještina
U posljednjih Å¡est mjeseci, oko 20.000 uÄitelja u SAD-u proÅ¡lo je poduku iz programiranja, a brojne su Å¡kole odluÄile od jeseni uvesti satove programiranja u svoj kurikulum. Prosvjetne vlasti u devet saveznih država poÄele su vrednovati satove informatike jednako kao matematiku i prirodoslovlje, umjesto da ih, kao dosad, tretiraju kao izbornu nastavu.
Sve viÅ¡e roditelja programiranje doživljava ne kao izvannastavnu aktivnost, nego kao jednu od temeljnih životnih vjeÅ¡tina, koja jednog dana njihovom djetetu može osigurati odliÄan posao, ili ih Äak i obogatiti.
StruÄnjaci Å¡irenje poduke u programiranju smatraju iznimno pozitivnim. Elliot Soloway, profesor kompjutorskih znanosti na SveuÄiliÅ¡tu Michigan smatra da bi rani susret s takvim sadržajem moglo kod uÄenika potaknuti novi interes, »kao Å¡to seciranje žabe može nadahnuti buduće kirurge i biologe«.
Dio prosvjetne javnosti zabrinut je zbog uloge IT-industrije u projektu. Vodeće IT tvrtke i njihovi osnivaÄi, poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga, uložile su oko 10 milijuna dolara u Code.org, neprofitnu organizaciju koja educira nastavnike, a razvila je kurikulum programiranja u obliku video igara poput Angry Birds i Gladnih zombija. Nastava ne ukljuÄuje tradicionalni kompjutorski jezik, već jednostavne komande rijeÄima poput »naprijed« ili »okreni udesno« uz pomoć kojih dijete upravlja igrom. Roditelji su sretni da im djeca koja ionako vole beskrajno sjediti za kompjuterom rade neÅ¡to korisno, no struÄnjaci, iako zagovaraju ranu poduku programiranja, nisu posve sigurni u to da će ona rezultirati većom kreativnošću i logiÄnim razmiÅ¡ljanjem.
– Osobito kod manje djece, ova je aktivnost vrlo sliÄna videoigri: bolja je od simulacije pucnjave, ali nije vjerojatno da će doista razviti vjeÅ¡tine programiranja, ocjenjuje Soloway.
Ne treba pretjerivati
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović joÅ¡ je na poÄetku svog mandata najavio uvoÄ‘enje informatike kao obveznog predmeta od 1. razreda osnovne Å¡kole, ali se to do danas nije dogodilo. Vedran Mornar, profesor Fakulteta elektrotehnike i raÄunarstva u Zagrebu, upozorava da su prosvjetne vlasti to trebale odavno uÄiniti, pa bi i razina znanja i vjeÅ¡tina hrvatskih uÄenika danas bila viÅ¡a.
– UvoÄ‘enje djece u svijet algoritamskog razmiÅ¡ljanja primjenom ograniÄenog broja postupaka kojima se dolazi do rjeÅ¡enja može za djecu biti vrlo korisno. Naravno, moramo paziti da u tome ne pretjeramo, kao Å¡to volimo pretjerati u svemu, pa od djece hoćemo u najmanju ruku napraviti akademike u biologiji, matematici… Ako pretjeramo, napravili bismo viÅ¡e Å¡tete nego koristi, veli Mornar. U danaÅ¡nje vrijeme, kaže, o uvoÄ‘enju informatike u Å¡kole uopće ne treba raspravljati jer je informatika »danas gotovo znaÄajnija od hrvatskog jezika«.
– Problem je Å¡to, da bi uveli informatiku, neÅ¡to drugo treba izbaciti, a to je uvijek problem. Osim toga, nema dovoljno nastavnika informatike, Å¡to znaÄi da bi ih trebalo educirati i zaposliti, a u vrijeme krize takav je zahvat u Å¡kolstvu teÅ¡ko oÄekivati, veli Mornar.
Slijediti trendove
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, izbornu nastavu informatike od 5. do 8. razreda u pohađa oko 70 posto osnovaca u Hrvatskoj.
– UvoÄ‘enje informatike kao obveznog predmeta od prvog razreda osnovne Å¡kole bit će jedna od prvih konkretnih mjera u provoÄ‘enju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i 9-godiÅ¡nje obvezne Å¡kole – najavljuju iz MZOS-a. O tome hoće li informatika za prvaÅ¡iće sadržavati i programiranje, odluÄit će, kažu, struÄnjaci koji će raditi na izradi nastavnog kurikuluma. »U svakom sluÄaju, slijedit ćemo aktualne europske i svjetske trendove«, poruÄuju iz MZOS-a.
Popraviti loš PISA rejting
Algoritamski je naÄin razmiÅ¡ljanja, kaže prof. Vedran Mornar, egzaktan, sistematiÄan, i mogao bi pomoći hrvatskim uÄenicima da poprave svoj loÅ¡ rejting u PISA istraživanjima, gdje već godinama bilježe slabu matematiÄku, jeziÄnu i prirodoslovnu pismenost. PISA je zapravo test sposobnosti snalaženja u životu, a ako dijete ima u glavi jasnu sliku, a algoritamski naÄin razmiÅ¡ljanja to omogućuje, svakako će proći bolje, istiÄe Mornar.
Å to kažu aktualni europski i svjetski trendovi, koliki postotak BDP – a kulturni svijet odvaja za obrazovanje?
Kakvo programiranje, zna se u kojoj je knjizi sva mudrost svijeta.
Upitajmo novinarku Ljerku Bratonju Martinović gdje to na zapadu ima informatika u prvom razredu osnovne škole?
Ministar je mnogo toga obećao napraviti u školstvu, sam samcat ili sam sa sobom, bez komunikacije s drugima.
PraktiÄne vjeÅ¡tine ne bi trebalo uvesti?
Opet gledamo na Zapad! A Zapadu zapada…
Ako nam itko ne bi trebao biti uzor, tada je to Zapad!
A i ona reÄenica o informatici koja je skoro važnija od nastave hrvatskog jezika biser je svoje vrste!
“UvoÄ‘enje djece u svijet algoritamskog razmiÅ¡ljanja primjenom ograniÄenog broja postupaka kojima se dolazi do rjeÅ¡enja može za djecu biti vrlo korisno. Naravno, moramo paziti da u tome ne pretjeramo, kao Å¡to volimo pretjerati u svemu, pa od djece hoćemo u najmanju ruku napraviti akademike u biologiji, matematici… Ako pretjeramo, napravili bismo viÅ¡e Å¡tete nego koristi, veli Mornar.”
Ova reÄenica je briljantna na toliko razina (bez ironije) da ne znam odakle bi trebalo poÄeti nabrajati…