Zapad prvašićima uvodi programiranje, naši i dalje bez obične informatike

(Novi list) Problem je što, da bi uveli informatiku, nešto drugo treba izbaciti, a to je uvijek problem. Nema ni dovoljno nastavnika informatike, što znači da bi ih trebalo educirati i zaposliti, a u krizi takav je zahvat u školstvu teško očekivati, analizira Vedran Mornar, profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu

Vještinama kompjutorskog programiranja djecu bi se moralo učiti kada i abecedi, kako bi bila dorasla svijetu digitalne tehnologije koji ih čeka, smatraju stručnjaci u SAD-u. Satove poduke u programiranju tamo polaze već i roditelji s djecom predškolske dobi, u okviru nacionalnog edukacijskog pokreta za široko informatičko opismenjavanje.

Većina se na to odlučuje samoinicijativno, no ozbiljno se razmišlja o uvođenju obveznog školskog predmeta koji bi osnove programiranja uveo već na početku školovanja. Uvođenje programiranja u osnovne škole najavljuju i Engleska, Australija i Danska, dok su Izrael, Novi Zeland i neki dijelovi Njemačke to već učinili.

Temeljna vještina

U posljednjih šest mjeseci, oko 20.000 učitelja u SAD-u prošlo je poduku iz programiranja, a brojne su škole odlučile od jeseni uvesti satove programiranja u svoj kurikulum. Prosvjetne vlasti u devet saveznih država počele su vrednovati satove informatike jednako kao matematiku i prirodoslovlje, umjesto da ih, kao dosad, tretiraju kao izbornu nastavu.

Sve više roditelja programiranje doživljava ne kao izvannastavnu aktivnost, nego kao jednu od temeljnih životnih vještina, koja jednog dana njihovom djetetu može osigurati odličan posao, ili ih čak i obogatiti.

Stručnjaci širenje poduke u programiranju smatraju iznimno pozitivnim. Elliot Soloway, profesor kompjutorskih znanosti na Sveučilištu Michigan smatra da bi rani susret s takvim sadržajem moglo kod učenika potaknuti novi interes, »kao što seciranje žabe može nadahnuti buduće kirurge i biologe«.

Dio prosvjetne javnosti zabrinut je zbog uloge IT-industrije u projektu. Vodeće IT tvrtke i njihovi osnivači, poput Billa Gatesa i Marka Zuckerberga, uložile su oko 10 milijuna dolara u Code.org, neprofitnu organizaciju koja educira nastavnike, a razvila je kurikulum programiranja u obliku video igara poput Angry Birds i Gladnih zombija. Nastava ne uključuje tradicionalni kompjutorski jezik, već jednostavne komande riječima poput »naprijed« ili »okreni udesno« uz pomoć kojih dijete upravlja igrom. Roditelji su sretni da im djeca koja ionako vole beskrajno sjediti za kompjuterom rade nešto korisno, no stručnjaci, iako zagovaraju ranu poduku programiranja, nisu posve sigurni u to da će ona rezultirati većom kreativnošću i logičnim razmišljanjem.

– Osobito kod manje djece, ova je aktivnost vrlo slična videoigri: bolja je od simulacije pucnjave, ali nije vjerojatno da će doista razviti vještine programiranja, ocjenjuje Soloway.

Ne treba pretjerivati

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović još je na početku svog mandata najavio uvođenje informatike kao obveznog predmeta od 1. razreda osnovne škole, ali se to do danas nije dogodilo. Vedran Mornar, profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, upozorava da su prosvjetne vlasti to trebale odavno učiniti, pa bi i razina znanja i vještina hrvatskih učenika danas bila viša.

– Uvođenje djece u svijet algoritamskog razmišljanja primjenom ograničenog broja postupaka kojima se dolazi do rješenja može za djecu biti vrlo korisno. Naravno, moramo paziti da u tome ne pretjeramo, kao što volimo pretjerati u svemu, pa od djece hoćemo u najmanju ruku napraviti akademike u biologiji, matematici… Ako pretjeramo, napravili bismo više štete nego koristi, veli Mornar. U današnje vrijeme, kaže, o uvođenju informatike u škole uopće ne treba raspravljati jer je informatika »danas gotovo značajnija od hrvatskog jezika«.

– Problem je što, da bi uveli informatiku, nešto drugo treba izbaciti, a to je uvijek problem. Osim toga, nema dovoljno nastavnika informatike, što znači da bi ih trebalo educirati i zaposliti, a u vrijeme krize takav je zahvat u školstvu teško očekivati, veli Mornar.

Slijediti trendove

Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, izbornu nastavu informatike od 5. do 8. razreda u pohađa oko 70 posto osnovaca u Hrvatskoj.

– Uvođenje informatike kao obveznog predmeta od prvog razreda osnovne škole bit će jedna od prvih konkretnih mjera u provođenju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i 9-godišnje obvezne škole – najavljuju iz MZOS-a. O tome hoće li informatika za prvašiće sadržavati i programiranje, odlučit će, kažu, stručnjaci koji će raditi na izradi nastavnog kurikuluma. »U svakom slučaju, slijedit ćemo aktualne europske i svjetske trendove«, poručuju iz MZOS-a.

Popraviti loš PISA rejting

Algoritamski je način razmišljanja, kaže prof. Vedran Mornar, egzaktan, sistematičan, i mogao bi pomoći hrvatskim učenicima da poprave svoj loš rejting u PISA istraživanjima, gdje već godinama bilježe slabu matematičku, jezičnu i prirodoslovnu pismenost. PISA je zapravo test sposobnosti snalaženja u životu, a ako dijete ima u glavi jasnu sliku, a algoritamski način razmišljanja to omogućuje, svakako će proći bolje, ističe Mornar.