Pa nećemo valjda vagati učenike?

(Slobodna Dalmacija) Nakon slanja udžbenika Nikoliću i Karamarku, servirali su ovaj nebulozni dopis kao desert nakon Pravilnika o normi. Nakon što podatke stave u tablice, ni jedno gladno dijete nimalo neće biti sitije…

Mi u školi brinemo se o djeci često više nego njihovi roditelji, zato valjda Ministarstvo misli da možemo sve, pa i davati takve podatke. Da, trebamo se brinuti onoliko koliko je profesionalno, a ovakve procjene??? nisu naš posao.

Ovo je samo dio reakcija u osnovnim školama što ih je izazvao dopis Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 21. ožujka, a kojim se od ravnatelja, razrednika i stručnih suradnika tražilo da do petka 28. ožujka MZOS „žurno izvijeste imaju li u svojim školama djece koja su gladna i pothranjena“.

Ne samo što su u školama prema samo njima znanim metodama trebali utvrditi koje je to dijete neuhranjeno, nego su morali i popuniti tablice s tim podacima, ali i provesti razgovore s roditeljima i utvrditi ima li među učenicima djece kojoj je potrebno osigurati prehranu.

Besplatni obroci

– Isto tako, molimo vas da u suradnji s drugim nadležnim institucijama poduzmete sve kako bi se djeci, za koju utvrdite da gladna dolaze u školu, osigurala potrebna hrana – stoji, uz ostalo, u dopisu koji potpisuje ministar Željko Jovanović.

Iako je Ministarstvo na taj način reagiralo zbog novinskih napisa u kojima se tvrdilo da su djeca osnovnoškolske dobi gladna, mnogima u školama zasmetao je takav zahtjev iz razloga što ovakva pitanja smatraju neumjesnima i neukusnima, a „popis gladne djece“ uvredljivim.

– Pa nisu valjda očekivali da ćemo vagati učenike ili ih vući za rukav i ispitivati jesu li gladni? – kaže ravnatelj jedne zagrebačke škole, a oglasila se i Udruga “Nastavnici organizirano”:

– Nije upitno ima li ili ne gladne djece u školama. Ne želimo se ismijavati s tim problemom. Dopis je više šokantan nego iznenađujući. „Prosvjetne vlasti“ u svojoj beskonačnoj izgubljenosti u oblacima nisu svjesne što zapravo traže svojim birokratskim dopisom.

Prosvjetni djelatnici i stručni suradnici nisu upoznati s metodom detekcije takve djece. Ako je nešto neumjesno i krajnje osjetljivo, onda je to postavljanje pitanja roditeljima smatraju li da njihovo dijete gladuje – kaže Sanja Lukić, predsjednica Udruge “Nastavnici organizirano”.

Također, prosvjetari podsjećaju Ministarstvo na kategorije djece koja imaju pravo na besplatne i subvencionirane obroke u školama, ali i iskustva koja pokazuju da neki roditelji jednostavno ne stignu na vrijeme podmiriti račune za prehranu djece, neki iz čistog nemara ne kuhaju redovito. No, kažu, moguće je i da djeca rastu, razvijaju se, da prolaze pubertet, neki se bave sportom, troše mentalno, pa nije ništa čudno ako su neki od njih stalno gladni.

– Nije nam poznato da je zbog nepodmirenih računa nekome djetetu obrok uskraćen. Razlog zašto je neko dijete u nekom trenutku gladno teško je doznati bez postavljanja neugodnih pitanja i dovođenja djeteta u neugodnu situaciju. Zašto se taj teret svaljuje na školu? – pitaju se u udruzi.

Poslali im tehničke podatke

No, ravnatelji i škole, izgleda, našli su načina da udovolje i ovom zahtjevu prosvjetnih vlasti, pa su u Ministarstvo vratili tablice u kojima su uglavnom navodili „tehničke“ podatke o broju djece koja (ne) koriste školsku kuhinju, broj onih kojima je prehrana besplatna ili subvencionirana, dakle socijalno ugrožene učenike koji ta prava ostvaruju na temelju rješenja centara za socijalnu skrb, a novac osiguravaju osnivači, gradovi i županije.

– Naše stručne službe i ja redovito pratimo situaciju u obiteljima preko informacija koje dobivamo od razrednika, na našim školskim sastancima i slično. O bilo kakvim socijalnim promjenama u obitelji roditelji obavijeste razrednike, oni nas te mi centre za socijalnu skrb. U našoj školi gladnih nema.

Dali smo si truda i ovaj put, popunili smo tražene tablice, uglavnom podacima o tome koliko djece koristi školsku prehranu, za koliko je prehrana besplatna ili subvencionirana. Naravno da nismo anketirali jedno po jedno dijete ili posebno ispitivali roditelje. To bi bilo zadiranje u privatnost – kaže Mirjana Knežević, ravnateljica zagrebačke OŠ “Stenjevac”.

Nema takvih

Tablice su se na sličan način popunjavale i u splitskoj OŠ Sućidar, čiji ravnatelj Vlade Dragun kaže:

Marijana Cvrtila