(Index.hr) Vlada je izmijenila Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Prijedlogom koje je Vladi dostavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, mijenjaju se, odnosno dopunjuju pojedini nazivi radnih mjesta i pripadajući koeficijenti složenosti poslova.
Ministar Željko Jovanović pojasnio je kako predložena ima dva cilja: prvi je stvaranje preduvjeta centralnog obraÄuna plaća, a drugi se odnosi na drugaÄiji naÄin vrednovanja rada u sustavu obrazovanja osnovnog i srednjeg Å¡kolstva. “Dobro znamo da smo Zakonom o uskrati prava na povećanje plaća, po osnovi godina radnog staža, donijeli odluku koja se odnosi na cijeli javni sektor”, rekao je Jovanović te pritom naglasio da je odluka bila dio procedure rjeÅ¡avanja prekomjernog deficita, a Äega nije mogao biti poÅ¡teÄ‘en i njegov sustav.
Temeljni kriterij – struÄnost i kvaliteta, a ne radni staž
“Taj dodatak za vjernost, 4, 8 i 10%, dvostruko je vrednovao radni staž. Zaposlenici već ostvaruju pravo na uvećanje plaća temeljem radnog staža od 0,5% po godini staža i na taj naÄin ide se u korist onima koji imaju viÅ¡e radnog staža. Prema tome, takav isti sustav, dvostruki kriteriji, radio je razliku izmeÄ‘u starijih i mlaÄ‘ih zaposlenika iskljuÄivo po kriteriju radnog staža, a mi, u ovom sazivu Ministarstva pa i u cijeloj Vladi, da temeljni kriteriji trebaju biti struÄnost i kvaliteta rada”, rekao je Jovanović dodavÅ¡i kako se stoga predlaže ovakva uredba. Ona, kako kaže Jovanović, nije 4, 8, 10 nego potpuno novi pristup onima koji rade u predmetnoj nastavi. “Sada će imati potpuno drugaÄiji naÄin vrednovanja rada”, rekao je ministar i naglasio da nisu toÄne informacije da će ponovno biti uÄitelji ti koji će biti na udaru.
“Sad dolazimo do ovog prijedloga gdje predlažemo da svi zaposleni u sustavu osnovnog i srednjeg Å¡kolstva, koji rade u neposrednoj nastavi, imaju povećanje svojih koeficijenata za 3,5%. A da pokažemo u kojoj vjeri želimo potaknuti da uÄitelji, struÄni suradnici i nastavnici rade na sebi kako bi radili kvalitetnije s djecom, povećavamo koeficijente za one koji su posebno napredovali u službi – za mentore za 6%, odnosno za savjetnike za 8%. To je najveće zvanje koje postoji u strukturi osnovnog i srednjeg Å¡kolstva.”
PoÄetnicima veća plaća za 150 kuna, onima koji se ne trude manja plaća za 750 kuna
Jovanović je pojasnio da će sada uÄitelj poÄetnik imati veću plaću za 150 kuna, onaj koji je do sada radio 10 godina u sustavu, sada će imati plaću 158 kn viÅ¡e. TakoÄ‘er ako je radio 10 godina u sustavu i doÅ¡ao do statusa mentora imat će po novom plaću veću za 294 kn. Istodobno onaj koji je 10 godina u sustavu i nije napredovao do mentora – imat će 750 kn manju plaću od onog koji ima status mentora.
“Koji se nije dovoljno angažirao da dobije status mentora. Dolazimo do savjetnika, najviÅ¡eg zvanja u strukturi osnovnog i srednjeg Å¡kolstva. Dakle, savjetnik s 10 godina radnog staža do sada je imao plaću 6.487 kuna, a po novome će imati 6.905 kuna Å¡to je 418 kuna viÅ¡e, a taj uÄitelj-savjetnik ima 1.210 kuna veću plaću od uÄitelja koji, da kažem, nije ni trunke svog truda uložio da postane mentor”, pojasnio je Jovanović.
“Ne možemo viÅ¡e od ovoga u ovom trenutku, volio bih da možemo. Ovo je viÅ¡e gesta nego veliki financijski dobitak”, ustvrdio je premijer Zoran Milanović. Naglasio je da je za stjecanje statusa savjetnika važan i transparentan sustav.
“Odnos koji bi trebalo poticati, dakle sustav u koji će imati povjerenja, ljudi koji rade u tom sustavu. Znate da je netko postao mentor zato Å¡to je bolja ili bolji i viÅ¡e se trudila ili trudio, a ne kao jedan broj ljudi na Policijskoj akademiji Å¡to uruÅ¡ava u sustav i vjeru u državu, upropaÅ¡tava nas. Dakle, to je jako važno. Ne samo Å¡to netko formalno ima, nego kako je do toga doÅ¡ao, koliko se trudio i kako je to vrednovano, a onda je, naravno, i plaća jednako tako bitno pitanje”, kaže Milanović.
Sindikati: Prvo ti smanji plaću, pa te onda još proglasi neradnikom
“Prvo ti smanji plaću, pa te onda joÅ¡ proglasi neradnikom. BaÅ¡ u maniri Jovanovića”, poruÄio je Å¡ef sindikata Preporoda Željko Stipić koji smatra da će najviÅ¡e biti pogoÄ‘eni zaposlenici s najduljim stažem budući da su već izgubili dodatak temeljem vjernosti službe.
“Oni danas govore o nekakvom povećanju u Å¡kolstvu, iako to nije povećanje, to je korekcija plaća, jer polovici zaposlenih to će biti poviÅ¡ica, jednoj Äetvrtini isto, a jednoj Äetvrtini će se plaća znatno smanjiti, i to baÅ¡ onima koji imaju najviÅ¡e staža. Time, Vlada Å¡alje poruku da vjernost službi nije važna.”
No Jovanović je neumoljiv i na ovoj ali i na temi oko ukidanja kolektivnih ugovora te poruÄuje da sindikati ne rade u interesu svoga Älanstva. Istodobno i premijer Zoran Milanović na Vladi se osvrnuo na uredbu rekavÅ¡i kako se ovdje ne radi o nekom velikom financijskom povećanju već o gesti. Pritom je istaknuo da u tom cijelom sustavu treba postojati transparentnost okrznuvÅ¡i se tako i od najnoviju aferu s plagijatima diplomskih radova na Visokoj policijskoj Å¡koli.
“Znate da je netko postao mentor zato Å¡to je bolja ili bolji i viÅ¡e se trudila ili trudio, a ne kao jedan broj ljudi na Policijskoj akademiji Å¡to uruÅ¡ava u sustav i vjeru u državu, upropaÅ¡tava nas. Dakle, to je jako važno. Ne samo Å¡to netko formalno ima, nego kako je do toga doÅ¡ao, koliko se trudio i kako je to vrednovano, a onda je, naravno, i plaća jednako tako bitno pitanje”, kaže Milanović.
No Jovanović je neumoljiv, a “Ne možemo viÅ¡e od ovoga u ovom trenutku, volio bih da možemo. Ovo je viÅ¡e gesta nego veliki financijski dobitakâ€, ustvrdio je premijer Zoran Milanović.
Koliko su se trudili naÅ¡i izabranici, vrsnici…
Tko može sam sebe procijeniti dovoljno objektivno pa se predložiti za mentora po naÄelu izvrsnosti i redovitog struÄnog usavrÅ¡avanja? Poznavajući dugi niz godina sve mentore u mojoj Å¡koli, rekao bih uljudno da im nedostaje barem minimum samokritike te da niÄim nisu bolji od nas ostalih, neambicioznih i samokritiÄnih. Ne idu na seminare niÅ¡ta Äešće od nas, ne organiziraju radionice niÅ¡ta Äešće ni uspjeÅ¡nije od pripadnika Å¡utljive i skromne većine nastavnika. Nisu ni u radu niÅ¡ta uspjeÅ¡niji, dapaÄe, o objektivnom vrednovanju uspjeha naÅ¡eg rada, koji ponajviÅ¡e ovisi o “materijalu” s kojim radimo, a najmanje o uloženom trudu da bilo koga bilo Äemu nauÄimo, dalo bi se debatirati. A to može znati samo onaj koji je proživio godine u nastavi, jer staž je najÄešće garancija kvalitete. No, za ridikule iz MZOS-a i AZOO-a( pitam se ima li joÅ¡ neÅ¡to uz NCVVO, Å¡to sam zaboravio?)uporna nekritiÄna budala puna samohvale vrednija od samozatajnog dobrog radnika!Pretpostavljam da su ministar- amater i vlada RH u sebi naÅ¡li uzor za gorenavedeno.
Neki smo se trudili i doÅ¡li Å¡kolovajnem uz rad do visoke struÄne spreme,a neki su radije postali mentori i ostali na viÅ¡oj(rijeÄ j o razrednoj iliti primarnoj nastavi),nitko ni ne provjerava koliko se sati provede ne struÄnim usavrÅ¡avanjima,pa neki ne idu ni na ŽSV,a neki skupe i po 100 sati,pa nikom niÅ¡ta.I da,u susjednoj Sloveniji uÄitelji postaju mentori automatizmom nakon odreÄ‘enih godina rada u nastavi.
Žalosno je da se potiÄe ukljuÄivanje djece( koja bi inaÄe bila po raznoraznim centrima za odgoj i obrazovanje i s njima bi radili defektolozi i ini struÄnaci) u redovne razrede,a onda se uÄiteljima za rad s njima ne plate dodatni poslovi po primjerenom(prilagoÄ‘enom) programu.Za njih postoji puno dokumentacije koju redovno piÅ¡emo,posebni zadaci i posebni testovi-takav rad plaća se 0 kn.
Kad bi kriterij uistinu bio kvaliteta rada, ekipa sa Svetica bi umrla od gladi!
Nikad u nas kriterij neće biti kvaliteta i struÄnost, jer previÅ¡e je parazita koje treba uhljebiti!
JoÅ¡ jednom naÅ¡ ministar pokazuje, prvenstveno, svoje nezanje u poznavanju struke. Nitko od 753 savjetnika koje vjerojatno ima, a koji, kao ni on, ne poznaju oÄito sve pravilnike, nije mu ukazao na Äinjenicu da se savjetnikom ne može postati u deset godina rada. Barem ne prema važećem Pravilniku o napredovanju. Eto jedna banalna stvar, a od toga kreće sve dalje. Drugo, svi ovi podatci o plaćama koje iznosi ministar su neutemeljeni i već neko vrijeme koketiram s miÅ¡lju kako ću skenirati svoje platne liste i poslati svim novinama na objavu. Možda bi nas viÅ¡e to trebalo uÄiniti i tako prikazati stvarna primanja, a ne da se ministar i premijer razbacuju otrcanim frazama. Zadnje uvrijede izreÄene na naÅ¡ raÄun kako smo neradnici i ne trudimo se, nisu niÅ¡ta drugo nego bahatost i manjak osnovne kulture. NeÅ¡to Å¡to smo već puno imali prilike vidjeti i Äuti od resornog ministra. Pitam se, tko sad sve te mentore provjerava kako i koliko rade. To Å¡to je netko održao jedan ogledni sat pred savjetnikom i dobio papir, ne znaÄi da ta osoba i dalje radi “bolje” nego ostali. Zapravo, ne znam po Äemu bi oni bili bolji i izvrsniji od onih koji nisu imali želju utrkivati se za mrtvo slovo na papiru. Rad u uÄionici je jedini dokaz i ogledalo neÄijeg rada, a zasad, barem koliko je meni poznato, joÅ¡ ne postoji adekvatan naÄin kontinuirane provjere istog. Neki rade viÅ¡e, neki manje, ali uvjetovati plaću time Å¡to bi svi trebali biti mentori ili savjetnici je prebacivanje loptice s puno većih problema koji muÄe hrvatski obrazovni sustav.
Ima li u Finskoj agencija? Uzimate pozitivne primjere otkuda Ministre? Testiranja, testiranja, testiranja… iz Kine? Japana?
Testiranja u Finskoj nema. U Finskoj radi struka. Struka odreÄ‘uje normu, a ne lijeÄnici, sportaÅ¡i…
Sve je pogrešno postavljeno. Kad bi sustav napredovanja funkcionirao, tada možda ne bi bilo sporno pitanje visine plaće prema stažu.
Naime, napredovanje uÄitelja organizirano je u svega tri stupnja (ne raÄunajući napredovanje od statusa pripravnika do uÄitelja jer je to obavezno da zadrži posao).
Dalje, mentor/savjetnik postaje tko skupi odreÄ‘eni broj bodova (i zadovolji neke vrlo jednostavne kriterije). Ti se bodovi skupljaju opravdano i manje opravdano. NajproblematiÄnije je pitanje natjecanja (npr. netko može imati sreću da u razredu ima dijete koje sjajno piÅ¡e, pa u Äetiri godine skupi, ni kriv ni dužan, kao ja ove i proÅ¡le godine, nekoliko bodova s državnih Lidrana, drugoga ravnatelj imenuje voditeljem aktiva neke skupine predmeta, a možda je samo malo bolji u komunikaciji s ostalim uÄiteljima (ili možda “bolje komunicira” s ravnateljem) pa dobije joÅ¡ koji bod… I tako unedogled.
Da netko ne bi pogreÅ¡no shvatio, mentorica sam, za dvije ću godine imati uvjete da budem uÄiteljica savjetnica, s viÅ¡e bodova no Å¡to mi je potrebno, u najboljim sam godinama Å¡to se tiÄe visine plaće prema novom sustavu, no žestoko se protivim takvu naÄinu vrednovanja i plaćanja uÄitelja.