(Slobodna Dalmacija) OvogodiÅ¡nji upisi u prvi razred srednjih Å¡kola, Äini se, opet neće proći bez trzavica. Prijedlog kriterija za upis u srednje Å¡kole 2014./2015. godine već je digao na noge umjetniÄku struku, jer uÄenici koji su uz redovitu osnovnu Å¡kolu pohaÄ‘ali najmanje Å¡est razreda glazbene ili Äetiri razreda plesne Å¡kole viÅ¡e neće imati pravo, kao dosad, na dva, nego na samo jedan dodatni bod, i to ne za upis u sve srednjoÅ¡kolske programe, nego samo umjetniÄke.
Osim toga, vrhunska postignuća na glazbenim natjecanjima uopće ne bi trebala biti vrednovana za upis, za razliku od, primjerice, sportskih koja mogu nositi i tri dodatna boda, pa su predloženi kriteriji već zaradili epitet diskriminatornih.
Bez primjedbi nije proÅ¡ao ni prijedlog da se izravan upis u srednje Å¡kole omogući svim uÄenicima koji su osvajali prva tri mjesta na državnim i meÄ‘unarodnim natjecanjima iz znanja, i to u svim razredima od 5. do 8. razreda osnovne Å¡kole, a Å¡to je dosad bilo pravo samo djece koja su na tim natjecanjima bila prvaci u 7. i 8. razredu.
Primjedbe na razmatranju
Hoće li i koje toÄno kritike naposljetku biti uvažene, zasad nije poznato. Naime, 7. ožujka u ponoć zavrÅ¡ila je javna rasprava o nacrtu kriterija, a prema neslužbenim informacijama, “kritiÄari†su zatrpali stranice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) te je pristiglo viÅ¡e od tisuću primjedbi institucija i pojedinaca. ToÄan datum objave konaÄnih kriterija za upis, ali i njihov finalni izgled, zasad ne znaju ni u Ministarstvu:
– Pristigli prijedlozi i primjedbe se obraÄ‘uju, a potom će ih razmotriti i radna skupina koja je izradila nacrt. Zbog većeg broja pristiglih komentara, trenutaÄno nismo u mogućnosti predvidjeti toÄno vrijeme donoÅ¡enja konaÄne odluke, no miÅ¡ljenja smo da se neće znaÄajno odstupati od uobiÄajenoga termina iz prethodnih godina, a to je kraj ožujka, odnosno poÄetak travnja – najavljuju iz MZOS-a..
Hiperinflacija odlikaÅ¡a posljednjih godina nametnula je potrebu dodatne selekcije za upise u srednje Å¡kole, no kriteriji koji se gotovo neprestano mijenjaju rijetko kada proÄ‘u bez nezadovoljnika. Kako taj problem rijeÅ¡iti, miÅ¡ljenja su razliÄita:
– Ukinula bih sve dodatne bodove, osim djeci s posebnim potrebama.
Dosta je bilo cirkusa. Moja je kći, koja je imala 5.0 u osnovnoj školi, išla paralelno u glazbenu školu, ali to je bio njezin izbor, a ne nešto što treba dodatno bodovati. Nisam ni za izravne upise u srednje škole, eventualno bi se državnim prvacima iz svih predmeta mogao dati jedan dodatni bod.
Iskustva pokazuju da djeca koja su se u srednje Å¡kole upisivala s dodatnim bodovima nisu bila niÅ¡ta uspjeÅ¡nija u nastavku Å¡kolovanja od one djece koja takvih bodova nisu imala – kaže Ljilja Vokić, ravnateljica zagrebaÄke 7. gimnazije i bivÅ¡a ministrica prosvjete.
Nepotrebna testomanija
Njezin je prijedlog da, uz ocjene u osnovnoj školi, dodatni element selekcije bude završni test u 8. razredu osnovne škole koji bi se istovremeno pisao u svim školama. To ne bi bila nužno mala matura, kaže ona, ali bi rezultati tog testa ipak dali jasniju sliku „jesu li baš sve petice petice“.
– Najbolje bi bilo provesti malu maturu, ali to zahtijeva novac. Ocjena definitivno ne može biti jedini kriterij za upis – smatra ravnateljica jedne od najboljih srednjih Å¡kola u državi, splitske III. gimnazije prof. Mirjana Matijević. Njihova iskustva, kaže, pokazuju da se prije državne mature uÄenici koji bi kod njih imali prosjek 3,7 nisu mogli upisati, primjerice, na FER. No, uvoÄ‘enjem državne mature to se promijenilo. U toj Å¡koli najviÅ¡e zamjerke imaju na upise u prvi razred sa zdravstvenim potvrdama:
– Nejasno je tko te potvrde izdaje, tu ima dosta prostora za manipulacije – upozorava prof. Matijević, koja istiÄe da se pohaÄ‘anje glazbenih i plesnih Å¡kola ne bi trebalo honorirati za upis u srednje Å¡kole, ali uz zakljuÄak: „Ne možete vrednovati sportske uspjehe, a glazbene ne. Ili sve ili niÅ¡ta!“, poruÄuje ona.
– Pretrpana bodovanja i sve te kompeticije ne rade samo diskriminaciju unutar sebe, nego i prema onima koji nisu u mogućnosti pohaÄ‘ati glazbene Å¡kole ili sportske klubove. Nije li to stanoviti elitizam, Å¡to s djecom iz sredina koje te uvjete nemaju i nemaju gdje postići takve rezultate? – ponavlja prof. dr. Vlatko PreviÅ¡ić s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Zagreb. On se slaže kako nije korektno davati bodove za sportske, ali ne i za glazbene uspjehe.
– Nisam ni za testomaniju. Mala matura donijela bi joÅ¡ testiranja, nisam siguran da je to najbolje. KljuÄna rijeÄ modernih reformi je uravnoteženost, i to i kriterija i pristupa, bez pogodovanja. Treba vidjeti Å¡to se tu može uÄiniti“, kaže on. MARIJANA CVRTILA
| Tri posto djece u Å¡kolamaGlazbeni je nauk jedan od sigurnih putova prema uspjehu. Glazbena Å¡kola razvija kompetencije, uÄi radnim navikama, organizaciji vremena, bržoj koncentraciji, otvara put kulturnom razvoju. NaÅ¡a natjecanja uopće ne vrednovati, a pohaÄ‘anje Å¡kola honorirati jednim bodom, i to samo za umjetniÄke programe, to je sramotno i diskriminatorno – kaže prof. Tihomir Petrović, predsjednik Hrvatskog druÅ¡tva glazbenih teoretiÄara. DruÅ¡tvo je reagiralo na predložene kriterije, a u javnu se raspravu ukljuÄilo i Hrvatsko druÅ¡tvo skladatelja, Hrvatska glazbena unija, udruge za ljudska prava itd. Prof. Petrović uvjeren je da će Ministarstvo u zavrÅ¡noj verziji njihove primjedbe uvažiti:
– Postotak djece koja su u nas ukljuÄena u glazbene Å¡kole je ispod tri posto, a u EU-u i do 20 posto. Ako će se ići ovako restriktivno, to će imati dalekosežne posljedice – upozorava prof. Petrović. |
| Å to donosi dodatne bodove?Izravan upis
: prvo, drugo ili treće mjesto kao pojedinac u 5., 6., 7. i 8. razredu OÅ na državnom ili meÄ‘unarodnom natjecanju iz znanja iz hrvatskog jezika, matematike, prvog stranog jezika, dvaju nastavnih predmeta posebno znaÄajnih za upis te jednom natjecanju koje samostalno odredi srednja Å¡kola; : prvo mjesto na državnom ili meÄ‘unarodnom natjecanju u znanju te sportskom natjecanju kao Älan drugo mjesto na državnom ili meÄ‘unarodnom natjecanju u znanju te sportskom natjecanju kao Älan treće mjesto na državnom ili meÄ‘unarodnom natjecanju u znanju te sportskom natjecanju kao Älan : svi kandidati koji su kao pojedinci ili Älanovi skupine sudjelovali na državnim natjecanjima iz znanja. |
Cirkus je sama bit ove države i možda prestane tek njenim ukidanjem.
Ne mogu se oteti dojmu kako netko moćan želi uniÅ¡titi naÅ¡u državicu. Najjednostavniji naÄin je pomoći cirkusantima u dolaženju na vlast. Uzmimo samo aktualnog premijera i naÅ¡eg ministra. Djeluju li oni kao zreli ljudi ili su likovi Äiji je razvoj zastao u pubertetu. Ne mogu voditi ni sami sebe, a igraju se voÄ‘enja države.