(Slobodna Dalmacija) Ovogodišnji upisi u prvi razred srednjih škola, čini se, opet neće proći bez trzavica. Prijedlog kriterija za upis u srednje škole 2014./2015. godine već je digao na noge umjetničku struku, jer učenici koji su uz redovitu osnovnu školu pohađali najmanje šest razreda glazbene ili četiri razreda plesne škole više neće imati pravo, kao dosad, na dva, nego na samo jedan dodatni bod, i to ne za upis u sve srednjoškolske programe, nego samo umjetničke.
Osim toga, vrhunska postignuća na glazbenim natjecanjima uopće ne bi trebala biti vrednovana za upis, za razliku od, primjerice, sportskih koja mogu nositi i tri dodatna boda, pa su predloženi kriteriji već zaradili epitet diskriminatornih.
Bez primjedbi nije prošao ni prijedlog da se izravan upis u srednje škole omogući svim učenicima koji su osvajali prva tri mjesta na državnim i međunarodnim natjecanjima iz znanja, i to u svim razredima od 5. do 8. razreda osnovne škole, a što je dosad bilo pravo samo djece koja su na tim natjecanjima bila prvaci u 7. i 8. razredu.
Primjedbe na razmatranju
Hoće li i koje točno kritike naposljetku biti uvažene, zasad nije poznato. Naime, 7. ožujka u ponoć završila je javna rasprava o nacrtu kriterija, a prema neslužbenim informacijama, “kritičari” su zatrpali stranice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) te je pristiglo više od tisuću primjedbi institucija i pojedinaca. Točan datum objave konačnih kriterija za upis, ali i njihov finalni izgled, zasad ne znaju ni u Ministarstvu:
– Pristigli prijedlozi i primjedbe se obrađuju, a potom će ih razmotriti i radna skupina koja je izradila nacrt. Zbog većeg broja pristiglih komentara, trenutačno nismo u mogućnosti predvidjeti točno vrijeme donošenja konačne odluke, no mišljenja smo da se neće značajno odstupati od uobičajenoga termina iz prethodnih godina, a to je kraj ožujka, odnosno početak travnja – najavljuju iz MZOS-a..
Hiperinflacija odlikaša posljednjih godina nametnula je potrebu dodatne selekcije za upise u srednje škole, no kriteriji koji se gotovo neprestano mijenjaju rijetko kada prođu bez nezadovoljnika. Kako taj problem riješiti, mišljenja su različita:
– Ukinula bih sve dodatne bodove, osim djeci s posebnim potrebama.
Dosta je bilo cirkusa. Moja je kći, koja je imala 5.0 u osnovnoj školi, išla paralelno u glazbenu školu, ali to je bio njezin izbor, a ne nešto što treba dodatno bodovati. Nisam ni za izravne upise u srednje škole, eventualno bi se državnim prvacima iz svih predmeta mogao dati jedan dodatni bod.
Iskustva pokazuju da djeca koja su se u srednje škole upisivala s dodatnim bodovima nisu bila ništa uspješnija u nastavku školovanja od one djece koja takvih bodova nisu imala – kaže Ljilja Vokić, ravnateljica zagrebačke 7. gimnazije i bivša ministrica prosvjete.
Nepotrebna testomanija
Njezin je prijedlog da, uz ocjene u osnovnoj školi, dodatni element selekcije bude završni test u 8. razredu osnovne škole koji bi se istovremeno pisao u svim školama. To ne bi bila nužno mala matura, kaže ona, ali bi rezultati tog testa ipak dali jasniju sliku „jesu li baš sve petice petice“.
– Najbolje bi bilo provesti malu maturu, ali to zahtijeva novac. Ocjena definitivno ne može biti jedini kriterij za upis – smatra ravnateljica jedne od najboljih srednjih škola u državi, splitske III. gimnazije prof. Mirjana Matijević. Njihova iskustva, kaže, pokazuju da se prije državne mature učenici koji bi kod njih imali prosjek 3,7 nisu mogli upisati, primjerice, na FER. No, uvođenjem državne mature to se promijenilo. U toj školi najviše zamjerke imaju na upise u prvi razred sa zdravstvenim potvrdama:
– Nejasno je tko te potvrde izdaje, tu ima dosta prostora za manipulacije – upozorava prof. Matijević, koja ističe da se pohađanje glazbenih i plesnih škola ne bi trebalo honorirati za upis u srednje škole, ali uz zaključak: „Ne možete vrednovati sportske uspjehe, a glazbene ne. Ili sve ili ništa!“, poručuje ona.
– Pretrpana bodovanja i sve te kompeticije ne rade samo diskriminaciju unutar sebe, nego i prema onima koji nisu u mogućnosti pohađati glazbene škole ili sportske klubove. Nije li to stanoviti elitizam, što s djecom iz sredina koje te uvjete nemaju i nemaju gdje postići takve rezultate? – ponavlja prof. dr. Vlatko Previšić s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Zagreb. On se slaže kako nije korektno davati bodove za sportske, ali ne i za glazbene uspjehe.
– Nisam ni za testomaniju. Mala matura donijela bi još testiranja, nisam siguran da je to najbolje. Ključna riječ modernih reformi je uravnoteženost, i to i kriterija i pristupa, bez pogodovanja. Treba vidjeti što se tu može učiniti“, kaže on. MARIJANA CVRTILA
| Tri posto djece u školamaGlazbeni je nauk jedan od sigurnih putova prema uspjehu. Glazbena škola razvija kompetencije, uči radnim navikama, organizaciji vremena, bržoj koncentraciji, otvara put kulturnom razvoju. Naša natjecanja uopće ne vrednovati, a pohađanje škola honorirati jednim bodom, i to samo za umjetničke programe, to je sramotno i diskriminatorno – kaže prof. Tihomir Petrović, predsjednik Hrvatskog društva glazbenih teoretičara. Društvo je reagiralo na predložene kriterije, a u javnu se raspravu uključilo i Hrvatsko društvo skladatelja, Hrvatska glazbena unija, udruge za ljudska prava itd. Prof. Petrović uvjeren je da će Ministarstvo u završnoj verziji njihove primjedbe uvažiti:
– Postotak djece koja su u nas uključena u glazbene škole je ispod tri posto, a u EU-u i do 20 posto. Ako će se ići ovako restriktivno, to će imati dalekosežne posljedice – upozorava prof. Petrović. |
| Što donosi dodatne bodove?Izravan upis
: prvo, drugo ili treće mjesto kao pojedinac u 5., 6., 7. i 8. razredu OŠ na državnom ili međunarodnom natjecanju iz znanja iz hrvatskog jezika, matematike, prvog stranog jezika, dvaju nastavnih predmeta posebno značajnih za upis te jednom natjecanju koje samostalno odredi srednja škola; : prvo mjesto na državnom ili međunarodnom natjecanju u znanju te sportskom natjecanju kao član drugo mjesto na državnom ili međunarodnom natjecanju u znanju te sportskom natjecanju kao član treće mjesto na državnom ili međunarodnom natjecanju u znanju te sportskom natjecanju kao član : svi kandidati koji su kao pojedinci ili članovi skupine sudjelovali na državnim natjecanjima iz znanja. |
Cirkus je sama bit ove države i možda prestane tek njenim ukidanjem.
Ne mogu se oteti dojmu kako netko moćan želi uništiti našu državicu. Najjednostavniji način je pomoći cirkusantima u dolaženju na vlast. Uzmimo samo aktualnog premijera i našeg ministra. Djeluju li oni kao zreli ljudi ili su likovi čiji je razvoj zastao u pubertetu. Ne mogu voditi ni sami sebe, a igraju se vođenja države.