Pismo protesta učitelja likovne kulture osnovnih škola

PISMO PROTESTA učitelja likovne kulture osnovnih škola Republike Hrvatske na  „Nacrt pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi“

ZAR  ĆE CIJELA POVIJEST, UVAŽAVANJE POVIJESTI  I TRADICIJE HRVATSKOG ŠKOLSTVA OVIM NOVIM PRAVILNIKOM  BITI  PREGAŽENA?

Temeljem poziva na uključivanje u javnu raspravu, u naslovu navedenog nacrta pravilnika, imamo povijesnu obavezu uputiti  protest, jer se kosi sa svim moralnim, profesionalnim i materijalnim uvažavanjima učiteljskog posla.

Pravilnik  je u suprotnosti s osnovnim načelima fundamentalnog dokumenta  koji je 2011. g. objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske  „Hrvatski nacionalni okvirni kurikulum“, tzv. HNOK u kojem u uvodnom dijelu piÅ¡e: „Dokument je nastao na uvažavanju povijesti i tradicije hrvatskoga Å¡kolstva, zakonskih propisa i dokumenata koje je donijela Vlada RH, te na analizama relevantnih europskih dokumenata… NOK nam svima pokazuje očekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja naÅ¡e djece, učenika i mladih na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta će očekivanja biti ispunjena odgovornom,savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta…“Nadalje, u prvom poglavlju se naglaÅ¡ava: „ Da bi uspjeÅ¡no odgovorila izazovima razvoja druÅ¡tva znanja i svjetskoga tržiÅ¡ta, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije..“
Ovdje citiramo kompetenciju „Kulturna svijest i značenje“ koja definira  predmet LIKOVNE KULTURE: „… odnosi se na svijest o važnosti stvaralačkoga izražavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, uključujući glazbu, ples, kazaliÅ¡nu, književnu i vizualnu umjetnost. TakoÄ‘er, uključuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baÅ¡tini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od ključne važnosti osposobljavanje učenika za razumijevanje kulturne i jezične raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zaÅ¡titu kao i razvijanje svijesti učenikâ o važnosti estetskih čimbenika u svakodnevnomu životu.“

Ova kompetencija se neće moći razvijati bez  svih sastavnica koje čine odgojno-obrazovni proces nastave  likovne kulture, a to su: redovna nastava, estetsko uređenje i slobodne aktivnosti. Ovaj pravilnik razdvaja redovnu nastavu od ostalih sastavnica na način da redovna nastava čini osnovicu za određivanje radnog vremena učitelja, a ostale sastavnice ne čine tu osnovicu, već ih se grubo svrstava u ostale poslove.

Redovna nastava je temelj za osnovicu izračuna plaće.

Citiramo iz nacrta pravilnika: „Opće odredbe / članak 1

(b) Redovita nastava je nastava obveznih predmeta utvrđenih nastavnim planom i programom i osnovica je za određivanje radnog vremena učitelja.

(h) Izvannastavne aktivnosti su aktivnosti koje se u školi izvode s učenicima u odgojnoobrazovnim skupinama radi zadovoljavanja njihovih potreba i interesa.Izvannastavne aktivnosti nisu osnovica za određivanje radnog vremena učitelja.

Ako se neposrednim odgojno-obrazovnim radom učitelja smatra, a smatra se: „Neposredni odgojno-obrazovni rad / Članak 3. (1)…svaki rad koji učitelj obavlja s učenicima…“, postavlja se pitanje:   

Po kakvim se to kriterijima „nebeskih škara“ rezalo i  grubo razdvajalo poslove neposrednog odgojno-obrazovnog rada, na poslove koji su „redovni“ i poslove koji su „ostali“ ?

Citiramo: „Ostali poslovi učitelja / Članak 5.  (1) Ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i količine neposredno odgojno-obrazovnog rada s učenicima su  (između cijelih nizova navedenih ): estetsko uređenje škole, organizacija kulturne i javne djelatnosti škole“ i još mnogi, mnogi drugi

Iz nacrta pravilnika je jasno da se estetsko uređenje i slobodne aktivnosti neće tretirati kao redovna nastava već ih se silom razdvaja od cjeline predmeta.

Učitelji Likovne kulture su degradirani, poniženi i bačeni na marginu školskog sustava.  

Svijest o važnosti stvaralačkog izražavanja, svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj baÅ¡tini, svijest o važnosti estetskih čimbenika u svakodnevnom životu će ovim pravilnikom pregaziti načelo HNOK-a, jer se ne može „svijest o važnosti…“ svrstavati pod ostale poslove!

Pznato je da već sada mnogi učitelji rade u dvije i tri Å¡kole kako bi ostvarili pravo na osnovicu, da ne spominjemo lokacije tih Å¡kola koje su geografski vrlo često udaljene jedna od druge. I, dakako, opće je poznato (ili nekome nije?) da učitelj likovne kulture vodi sustavnu brigu o estetskom ureÄ‘enju Å¡kole, za koje mu se do sada priznavalo 4 sata za odreÄ‘ivanje osnovice radnog vremena. Mnogi učitelji kroz slobodne aktivnosti sudjeluju na natječajima, u radu zadruge, kulturno-umjetničkih druÅ¡tava  isl… i u tim aktivnostima obavljaju neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima, rad koji se ne može mjeriti, jer prečesto prelazi sve vremenske okvire satnice. KREATIVNI RAD NEMA GRANICA! TKO TO NE RAZUMIJE, NEMA NITI PRAVO SUDITI! Likovni pedagozi premaÅ¡uju satove  i satnice, a da to nikada nitko nije izgovorio, niti je to igdje zabilježeno. Oni rade i Å¡ute. Å utjeli su i onda kada im je „preko noći netko“ oduzeo dva sata tjedno redovne nastave. Nitko se oko toga nije oglasio. Sada nam „netko“ želi oduzeti i pravo na redovne satove estetskog ureÄ‘enja Å¡kole i slobodnih aktivnosti, jer se neće priznavati za odreÄ‘ivanje osnovice radnog vremena. SADA DIŽEMO GLAS: DOSTA JE BILO!

Ovo pismo protesta u znak obrane digniteta učiteljskog rada je prvenstveno usmjereno na učitelje likovne kulture, iako obuhvaća problematiku svih drugih učitelja, jer će nas sve zajedno stići sudbina najcrnjeg scenarija u kojem ćemo biti svjedoci najvećeg osiromašenja i poniženja učiteljske profesije u povijesti uopće.  

Ovdje dodajemo još jednu važnu činjenicu koja je vezana za „Pravilnik o napredovanju učitelja“, a ispunjavanjem uvjeta iz tog pravilnika učitelj postiže pravo biti unaprijeđen u zvanje mentora ili savjetnika.  Da bi se dostigla ta razina izvrsnosti, moraju se zadovoljiti mnogi kriteriji. Citiramo:  „Svrha je ovoga pravilnika utvrditi kriterije vrednovanja rada učitelja i nastavnika koji svojom stručnošću; odnosno Ijudskim, pedagoškim i metodičkim odlikama, postižu uzorne rezultate u nastavnom radu, izvannastavnim aktivnostima i izvannastavnom stručnom radu te pridonose unapređivanju procesa poučavanja, razvoju cjelokupne odgojno-obrazovne djelatnosti škole i hrvatskoga školstva.“

Nacrt pravilnika koji je tema ovog pisma, ni u jednom dijelu se nije osvrnuo, niti sjetio da postoje mentori i savjetnici koji su cijeli radni vijek posvetili unapređenju školstva, a time  i ugledu Republike Hrvatske u svijetu! NITKO  SE  NIJE  SJETIO  NI  VODITELJA  ŽUPANIJSKIH  STRUČNIH VIJEĆA! Zar će se i oni pregaziti, zaboraviti?

ZAKLJUÄŒAK:

Učitelji likovne kulture Republike Hrvatske izražavaju veliku razočaranost nacrtom novog pravilnika koji u cjelosti smatraju nestručnim i pogubnim za hrvatsko školstvo, jer degradira poslove i vrijednosti svih učitelja.

Tražimo da se u osnovicu za određivanje radnog vremena uvrste:

•  za estetsko ureÄ‘enje 4 sata tjedno
•  za slobodne aktivnosti 2 sata tjedno
•  za voÄ‘enje Županijskih stručnih vijeća 2 sata tjedno

NE TRAŽIMO NIŠTA VIŠE OD ONOGA ŠTO SMO DO SADA IMALI!

Ako se to ne uvaži, učitelji likovne kulture će i dalje obavljati isti obim poslova, ali s trećinom, ili čak polovinom umanjene plaće, a tome sukladno i umanjenim radnim stažom.

OVO  JE  NAJPERFIDNIJI  OBLIK  UZIMANJA  VELIKOG  POSTOTKA  PLAĆE  UČITELJIMA!

Ovo pismo protesta potpisuju učitelji likovne kulture, a u znak podrške i svjesnosti povijesne nepravde, potpisuju ga i drugi učitelji, te intelektualci Republike Hrvatske. Potpisi su prikupljeni u samo dva dana, jer je rok za javnu raspravu ovako važnog pravilnika bio izuzetno kratak.

Stručna Županijska Vijeća

učitelja likovne kulture Republike Hrvatske