(Novi List) Novim će Pravilnikom već u ožujku odzvoniti »školskim neradnicima« koji su do sada svoju tjednu radnu normu popunjavali raznim poslovima koji nisu u direktnoj vezi s nastavnim radom
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović odlučio je uvesti red u tjednu normu osnovnoškolskih nastavnika izradom novog Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Za potrebe izrade Pravilnika imenovao je i jedanaesteročlano povjerenstvo u kojemu su zastupljeni svi dionici sustava, uključujući predstavanike dvaju sindikata i Udruge ravnatelja osnovnih škola, a kako saznajemo njihov je zadatak uvesti pravednije normiranje u rad 36.190 hrvatskih učitelja i onemogućiti im »napuhavanje« norme.
Naime, novim će Pravilnikom već u ožujku odzvoniti »školskim neradnicima« koji su do sada svoju tjednu radnu normu popunjavali raznim poslovima koji nisu u direktnoj vezi s nastavnim radom. Zahvaljujući sadašnjem Granskom kolektivnom ugovoru koji prestaje važiti 27. ožujka učitelji su mogli primati plaću za puno radno vrijeme i ako nisu zadovoljili minimalno propisanu normu u izvođenju redovite ili izborne nastave koristeći pravo na umanjenje pa su si tako nerijetko u normu upisivali zaduženja na ostalim poslovima koji su uključivali pripreme za nastavu, sudjelovanje na sjednicama, vođenje pedagoške razredne dokumentacije, suradnju s roditeljima, sudjelovanje u provedbi učeničkih izleta i ekskurzija, posjete kulturnim priredbama i ustanovama, stručna usavršavanja i slične poslove.
Pravo na umanjenje
Novim se Pravilnikom želi poslove učitelja u školi jasno evidentirani i jednoznačno specificirati, jer do sada je učitelj mogao ostvariti pravo na umanjenje te minimalne norme u redovitoj ili izbornoj nastavi od 2 do 6 nastavnih sati ukoliko je bio zadužen sljedećim poslovima: za razredništvo 2 sata, posebnim poslovima voditelja smjene i satničara do 8 sati, voditelja učeničke zadruge do 6 sati, školskog športskog društva ili kluba 2 sata, estetskog uređenja škole 4 sata, vođenjem troglasnog učeničkog pjevačkog zbora i orkestra 3 sata tjedno, a jednoglasnog ili dvoglasnog 2, poslovima sindikalnog povjerenika u školi koja ima više do 75 zaposlenika 6 sati za jednog vijećnika, a ukoliko škola ima više od 75 zaposlenika i ostvaruje pravo na 3 sindikalna vijećnika i 18 sati jer su sindikalni povjerenici imali pravo međusobnog prenošenja i ustupanja sati.
U praksi to znači da pojedini učitelji primaju plaću za puno radno vrijeme i ako nisu zadovoljili minimalno propisanu normu u izvođenju redovite ili izborne nastave koristeći pravo na umanjenje, pa tako primjerice učitelj hrvatskog jezika izvodeći samo 10 sati u redovitih nastavi, odnosno po 5 sati u dva razredna odjeljenja, uz zaduženje 6 sati sindikalnog vijećnika može ostvariti pravo na puno radno vrijeme. Realno, učitelj likovne kulture koji radi na dvije škole u svakoj može biti zadužen samo s 4 sata redovite nastave, a uz pomoć 4 sata za estetsko uređenje u obje škole ostvaruje pravo na puno radno vrijeme i punu plaću.
Izvan kolektivnog
Učitelj kemije i biologije da bi ostvario pravo na puno radno vrijeme i plaću za 40-satnu tjednu obvezu mora biti zadužen s minimalno 18 sati redovite nastave. Međutim, on to pravo može ostvariti i ako radi samo 13 sati u nastavi, a ostatak je zadužen primjerice razredništvom ( 2 sata), voditeljstvom Županijskog stručnog vijeća (2sata) i jednim satom vođenja učeničke zadruge.
Za istu tu plaću, njegov kolega u istoj ili drugoj školi mora raditi ukupno 22 sata tjedno u 11 razrednih odjela s po 28 učenika.
Svemu tome na kraj bi trebao stati novi Pravilnik koji više neće biti dio Granskog kolektivnog ugovora, a nakon izrade Nacrta prijedloga novog Pravilnika, isti će se uputiti u javnu raspravu. Očekuju se izmjene u smislu pravednijeg zaduživanja, jasnijeg normiranja neposrednog odgojno-obrazovnog rad i uklonjanja nepravilnosti koje su uočene u dosadašnjem načinu raspodjele zaduženja na način da svi poslovi učitelja u školi budu jasno evidentirani i jednoznačno specificirani, no to neće značiti umanjenje norme već specifikaciju na način da će se posebno plaćati rad u nastavi, a posebno ostala zaduženja.
Ono što Jovanović novim Pravilnikom želi »pomesti«, privilegija je koju učitelji nisu imali oduvijek, jer za vrijeme mandata Ljilje Vokić u nastavničku normu nije ulazilo baš ništa osim neposrednog rada u nastavi, pa čak ni razredništvo.
Sindikati pozivaju na štrajk
Iako je Pravilnik o normi tek u izradi protiv njega su se već pobunili neki sindikati među kojima je i sindikat Preporod koji zbog norme i outsourcinga poziva prosvjetare u štrajk. Preporod novo normiranje smatra nepoštenijim od postojećeg, a ono što zamjera Ministarstvu je i stav da učiteljska norma više ne bude sastavnim dijelom Kolektivnog ugovora, ali i činjenicu da je uloga sindikalnih predstavnika u radu Povjerenstva suradnička, a ne pregovaračka. Iako su predstavnici Preporoda sudjelovali na sastancima povjerenstva za izradu Pravilnika nakon odbijanja više sindikalnih prijedloga, sindikalni predstavnici su napustili sastanak.
Radni tjedan učitelja 16,5 do 18 sunčanih sati
Ukupne tjedne radne obveze učitelja utemeljene su na 40-satnom radnom tjednu, a Zakonom utvrđena tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima koju je učitelj mora izvoditi da bi ostvario pravo na puno radno vrijeme i punu plaću, iznosi od 22 do 24 nastavna sata u trajanju od 45 minuta, što zapravo znači 16,5 do 18 sunčanih sati. Da bi učitelj ostvario pravo na punu tjednu normu, a time i pravo na plaću u punom 40-satnom tjednom radnom vremenu, Granskim kolektivnim ugovorom je propisano da učitelj hrvatskog jezika, matematike i odgojnih predmeta (glazbne kulture, likovne kulture i tehničke kulture) mora izvoditi minimalno 16 nastavnih sati redovite ili izborne nastave, učitelj stranog jezika 17 sati, a učitelji TZK-a, povijesti, prirode i biologije, kemije, fizike, geografije i izbornih predmeta informatike i vjeronauka 18 sati. U praksi to znači 12 do 13,5 sunčanih sati u izvođenju radovite i izborne nastave. Po trajanju sada rada hrvatski su učitelji u prednosti u odnosu na svoje europske kolege, jer svim zemljama EU nije praksa da jedan sat rada učitelja traje 45 minuta, već traje kao i svakog drugog zaposlenika 60 minuta.
Autor: Ingrid Šestan Kučić
A na kojem to satu prisilno odrađujemo ZO ako ne na satu nastave…??? Zar to nije nastavni sat? A razredništvo zapravo često najteži dio posla? A što se tiče sunčanog sata, odradim ih tjedno više od 40, kakvih 45 minuta, samo mi se stvarno ne da nabrajati da čuvam djecu i tijekom 5 minutnih i drugih odmora, i dežurstva, i da je i ministru sjednica dio radnog vremena kao i meni, i dop i dod, i zar bi ispravljanje testova trebalo raditi u slobodno vrijeme, a izradu rasporeda za školu na godišnjem odmoru (baš me zanima za koliko vremena bi ministar napravio raspored za veću školu i bi li ikad) ili u tih 40 sati? I naravno da je norma u os 22-24 sata ovisno o predmetu.
A tko je od koga prepisao članak, Lilek ili Kučić, ili su to sve točno naručeni tekstovi radi pripreme terena za ono što slijedi?
Naručeni tekstovi, kojima je cilj pripremanje javnosti! Plitko, jeftino, kavanski i prostački očito!
No, s nečim se ipak slažem – da se sindikalno povjereništvo više ne plaća ni lipe!
Prvo – ako radiš posao za sindikat, neka te onda sindikat i plati! Drugo – u mojoj školi od kad radim tamo svi izbori za sindikalnog povjerenika bili su lažirani, i namješteni za osobu od ravnateljeva najvećeg povjerenja! Iz iskustva znam kako dobar dio ( ne svi ) povjerenici po školama ne rade ništa da zaštite interese članova sindikata, ne sazivaju sastanke podružnica, ne podnose izvještaje, lažiraju izbore, štite ravnatelje, i sl.!
Eto, baš me zanima kako će u nas izgledati prvi idući izbori za povjerenika sindikata, ili zaštite na radu, ako Pravilnik zaživi, hoće li pojedinci i dalje namještati izbore kako bi imali te funkcije, kad se one neće plaćati?!
A glede ostalog – a što je razredništvo nego neposredan nastavni rad? Nisu li to i dodatne i dopunske, koje se sad ne plaćaju? Ako uvaženi ministar želi plaćati samo neposredan nastavni rad, hoće li Ministarstvo napokon početi plaćati dodatnu i dopunsku nastavu? Ili će ih ukinuti?
Retorička su to pitanja, dakako – odgovor se zna!
Sindikalni povjerenik zadržava prava na umanjenje norme temeljem Zakona o radu i TKUa.
Jeste li posve sigurni u to, kolega Iko?
Nije da Vam protuslovim, znam da pratite tu tematiku, ali, evo, baš danas sam čitao taj famozni novi Pravilnik o normi u OŠ! U popisu posebnih poslova uopće se više ne spominje ni sindikalni povjerenik, ni povjerenik zaštite na radu!
Ono što je porazno za sve kolege s nepunim radnim vremenom jest to da se do sada, prema KU ( čl. 85. ) nepuno radno vrijeme određivalo prema broju sati redovite nastave, izborne nastave, sati razredništva i drugim oblicima neposrednog rada koje imate, a prema ovom novom Pravilniku ( čl. 18. ) nepuno će se vrijeme određivati samo prema satima redovite i izborne nastave koju imate. To znači da će oni koji rade na nepuno vrijeme imati još manju satnicu ( mnogi od njih, ne svi )!
Izborit će se naš dragi sindikat za nas.
Poštovani kolega, možda nastojeći biti kratak u diskusiji nisam bio jasan. Dakle, želio sam upozoriti da poslovi sindikalnog povjerenika ulaze u 40 satno tjedno radno vrijeme i temeljem drugih akata, a ne samo GKU i da se novim Pravilnikom to puno ne mijenja, ili uopće ne mijenja. To se jasno naznačuje i ovim novim Pravilnikom. Vidi članak 66. – posebni poslovi
„(2) Poslovi člana radničkog vijeća i drugi poslovi temeljem posebnih zakona. „. Posebni zakoni u ovom slučaju su ZOR (čl.155. točka 2.) Zakon o zaštiti na radu ( za povjerenike za zaštitu na radu) i TKU (čl. 81. i 85.)
Ostaje nedorečeno pravo na sate povjerenika koji nije preuzeo prava i obveze radničkog vijeća. U školama gdje je izabrano radničko vijeće sindikalni povjerenik bi mogao ostati bez prava na manju tjednu normu no tada si može preuzeti prava na manju normu kao povjerenik zaštite na radu. Tako da će i nadalje biti povjerenika koji će se te funkcije prihvaćati samo radi dopune tjedne norme što dakako ne podržavam.
U formuli za određivanju priznavanja tjedne satnice (ukupnog broja sati rada) u nepunom radnom vremenu ne vidim nikakvu promjenu.
Svi članci od 25 pa nadalje vrijede samo za novozaposlene u ovoj godini i vrijede samo do početka školske godine 2014/2015 tako da taj članak 66 neće vrijediti u novoj školskoj godini.
Koji 66. clanak kad ih ima ukupno 53, a ako i je tako kao sto ti kazes, ti sindikalni sati idu u ostale poslove i ne mogu mijenjati neposredni rad.
Koliko sam ja shvatio, neposredni rad moze biti nadopunjen samo sa dodatnom, dopunskom, izvannastavnim i sl. (clanak 14) i to kao nadopuna do 24 sata za vecinu predmeta.
Cak nisam siguran je li satnicarstvo moze vise mijenjati neposredni rad kao do sada i pitam se tko ce to raditi raspored za 1 sat tjedno ostalih poslova.
Dragi kolega Iko, molim Vas, imajte još samo malo strpljenja za mene. Moguće da griješim, ali čitajući novi Pravilnik o normi u OŠ, u dijelu koji govori o određivanju sati na koje ima pravo radnik u nepunom radnom vremenu, ja ipak vidim značajnu promjenu, ako se ne varam!
Naime, Kolektivni ugovor za OŠ ( nedavno ukinut, ali još na snazi ) je u članku 85. ovako definirao nepuno radno vrijeme:
Članak 85.
Nepuno radno vrijeme učitelja predmetne nastave
(1) Nepuno radno vrijeme utvrđuje se na osnovi broja sati redovite nastave, izborne nastave
stranoga jezika, vjeronauka i informatike, neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika te
drugih poslova iz članka 80. ovog Ugovora koji se, kao radna obveza, smatraju redovitom
nastavom u odnosu prema broju sati redovite nastave propisane za ostvarivanje prava na puno
radno vrijeme.
33
(2) Izračun broja sati rada u nepunom tjednom radnom vremenu izračunava se na temelju
postavljenog razmjera:
A : B = C : x
– u kojem A predstavlja potreban broj sati redovite nastave za puno tjedno radno vrijeme
prema članak 79. stavku 2. ovog Ugovora (18/19/20),
– u kojem B predstavlja broj 40, odnosno potreban broj sati rada za puno tjedno radno vrijeme
prema članku 39. stavku 1. ovog Ugovora,
– u kojem C predstavlja broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 1. ovog
članka na temelju kojeg se sklapa ugovor o radu u nepunom tjednom radnom vremenu i
– u kojem x predstavlja ukupno nepuno tjedno radno vrijeme.
Za razliku od KU, novi Pravilnik nepuno radno vrijeme definira, po meni, daleko nepovoljnije.
Naime,
Članak 18.
(1) Nepuno radno vrijeme utvrđuje se na osnovi broja sati redovite nastave i/ili izborne nastave propisane za ostvarivanje prava na puno radno vrijeme.
(2) Izračun broja sati rada u nepunom tjednom radnom vremenu izračunava se na temelju postavljenog razmjera A : B = C : x, u kojem:
– A predstavlja potreban broj sati redovite nastave za puno tjedno radno vrijeme prema članku 13. stavku 4. ovoga Pravilnika (18/19/20),
– B predstavlja broj 40, odnosno potreban broj sati rada za puno tjedno radno vrijeme prema članku 9. stavku 2. ovog Pravilnika,
– u C predstavlja broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz stavka 1. ovoga članka na temelju kojeg se sklapa ugovor o radu u nepunom tjednom radnom vremenu i
– x predstavlja ukupno nepuno tjedno radno vrijeme.
Stvar je i kod KU – a i kod Pravilnika u prvom stavku – KU kao osnovu za nepuno vrijeme uzima i redovitu nastavu, i razredništvo, i ostale oblike neposrednog rada, a Pravilnik samo redovitu nastavu!
Konkretno, u mom slučaju, imam 16 sati redovne nastave i 2 sata razredništva. To znači da u formuli onaj broj C za mene iznosi kod KU ( što je vrijedilo dosad ) 18, pa, kad uvrstite u formulu, dobijete da je broj sati na koji imam ugovor 35!
No, po novom Pravilniku, koji priznaje samo redovitu nastavu, bez razredništva, u mom slučaju broj C iznosi samo 16, pa je broj sati na koji ću dobiti novi ugovor o radu 31, kad uvrstite u formulu!
Imati ugovor na 35, ili 31 sat, ipak je razlika!
Je li račun ispravan, ili negdje griješim ( daj Bože, ali čisto sumnjam )!
Obrati pažnju na samu formulu izračuna. Brojka A sada kao i prije može iznositi 18/19/20. Nigdje se ne predviđa 16. Dakle ako ti se do sada priznavalo 18 to ostaje i u slučaju novog pravilnika.
No ako si primijetio u objavljenom Pravilniku na stranicama Ministarstva je vjerojatno greškom uvršten i ono iz sadašnjeg KU (nakon završnih odredbi). To također ukazuje na ozbiljnost pristupu jednog od najznačajnijeg dokumenta za nastavnike.
Poštovanje,
gdje ste našli za pročitati taj novi pravilnik? Hvala.
Pronađeno, ali nažalost 🙁
Za sindikalne povjernike potpisujem… Izbor takav da od jednog kandidata biramo jednog… Sve namješteno. Kćer nasljeđuje sindikat od majke, svega bilo…
Vjerujem, kolega Nastavnik, jer i sam znam kako je funkcija sindikalnog povjerenika vrlo često parodija, a izbori harlekinijada!
Trebalo bi da se od sveg navedenog baš sindikalno povjereništvo ne plaća više. Kako rekoh gore – ako radiš za sindikat, neka te sindikat i plati. Drugo, tako bi ( valjda, bar se nadam ) kukolj otpao, a ostali oni koji zaista prate i žive sindikalne aktivnosti, i koji bi bili spremni boriti se za svoje članstvo!
POvjerenici po školama često, prečesto su kopije sindikalnih lidera. Kopija nikad nije bolja od originala, a ako znamo kakvi su originali, tad je zaista vrijeme da se prestane plaćati sprdačina u vidu sindikalnih kopija po školama!
Osim toga, plaćalo se to i dalje ili ne – SVE funkcije po školama trebalo bi ograničiti na maksimalno dva mandata – od ravnatelja, preko sindikalnog povjerenika do povjerenika zaštite na radu!
To se neće desiti jer su lobiji jaki, i otpori preveliki.
Ali, trebalo bi!
Nazalost Iko, bojim se da ovaj pravilnik nije slamperaj jer to sto ti govoris da se u njemu nalaze dijelovi starog KU to je samo za one koji ce se zaposliti u ovoj godini i vrijedi samo da kraja ove skolske godine, a to je izricito i navedeno u pravilniku.
Gore je to antony naveo u svom postu.
Hvala na upozorenju. Doista nisam pročitao prelazne i završne odredbe. Dakle ne radi se o previdu.
Očito je da sama činjenica da se nešto obračunava do kraja ove šk. godine po starom Pravilniku, a kasnije po novom upućuje na zaključak da tu mora biti i nešto izmijenjeno. Kolegu žukova brine izračun nepunog radnog vremena. Ima li tu promjena? Kolega žukov, sada sam malo pažljivije pročitao tvoj komentar i uočio da je tebi problematičan broj C, a ne A. No broj C je broj koji ovisi o tome na koliko je sati raspisan natječaj. Kažeš da imaš 16 sati nastave. Da li je za toliko sati bio raspisan i natječaj? Ako je onda nikako ne mogu dobiti ukupnu normu od 35 sati. Ne znam koji predmet predaješ. Ako spadaš u grupu predmeta s nastavnom normom od 20 sati onda ti je ukupno radno vrijeme 32 sata (16×40/20=32). Ako si razrednik onda ti se na tih 32 dodaje 4 sata i ukupno je to 36 sati tjedno. Tvoje rješenje o zaduženju bi trebalo izgledati ovako (uz pretpostavku da imaš predmet s normom od 20 sati): Nastava 16, ostali neposredni poslovi 3, ostali poslovi 13, razredništvo 4 (2 sta razredništva može ići u neposredni rad, a 2 u ostale poslove). U pravu si da ovo sa zaduženjem razredništva nije baš potpuno jasno pa je u praksi svašta moguće. Trebalo bi pažljivo proučiti sve članke i izvršiti usporedbe no za to treba vremena. Napomenuo bih još samo da je sukladno članku 104. točka (3) 2 sata razredništva dio norme neposrednog rada od 22-24 sata za puno radno vrijeme.
Pardon, greškom sam krivo naveo, ne 35, već 36 – trenutno imam zaduženje na 36 sati. Upravo onako kako ste, kolega Iko, naveli. I tako to stoji do 31. 8. 2014.
Problem nastaje s 1. 9. 2014., jer tad stupa na snagu novi Pravilnik ( pod uvjetom da bude prihvaćen )!
Jer, kako rekoh, prema novom Pravilniku, čl. 18., kod izračuna broja sati u nepunom vremenu više se ne računa redovna nastava plus razredništvo plus ostali oblici neposrednog rada, kao u starom KU, već samo redovna nastava.
Time broj C u mom slučaju od 1. 9. više nije 18, već 16, a time mi broj sati u ugovoru pada s 36 na 32 sata. To je prilično!
Ne samo meni, već i dobrom dijelu kolega koji rade u nepunom vremenu, ako dobro razumijem Pravilnik.
Tu bi trebalo pravno mišljenje. No, kako tražiti pravno mišljenje o dokumentu koji još nije ni donesen?!
Ovako ili onako – nije dobro!
Ima još jedna dubioza – dnevnice za ekskurziju!
Prema dosadašnjem KU, koji još vrijedi, kod vođenja ekskurzije, unatoč plaćenom smještaju i hrani dobivalo se pet punih dnevnica ( za ekskurziju od 5 dana ), 5*150=750 kuna. Prema nekim predviđanjima i mišljenjima, u novom KU, koji će ( valjda ) biti donesen, budući da je na ekskurziji nastavnicima plaćen put, smještaj i hrana, dobivalo bi se samo trećina dnevnice, 50 kuna. Dakle – 5*50=250!
Osjetna je razlika između 250 i 750 kuna na 5 dana!
Tko normalan može očekivati da će itko voditi ekskurziju i biti odgovoran za tuđu djecu, nespavati noćima, dežurati, i sve to za 50 kuna dnevno!?
Netko će reći kako se time ne treba zamarati, kako još nije donesen ni novi KU, ni prihvaćen Pravilnik o normi, ali stvari treba rješavati na vrijeme. Kad ti dokumenti budu doneseni, bit će kasno za promjene!
Što rade većinski sindikati? Pregovara li se o novom KU? Ako ne, zašto ne? Što se čeka? što se više bliži dan isteka KU, naša pregovaračka pozicija je sve slabija. Ako da, ako se pregovara, zašto se ne objavi što se ispregovaralo, dokle se došlo? Ima li sindikalno članstvo to pravo znati? O našim se pravima radi!
Prolistajte malo arhivu ovih postova. Prije izvjesnog vremena pisao sam ovdje kako ondašnja rezanja nisu ni blizu gotova, i kako će nam Vlada opet rezati, jer vidi da može. Danas se potvrđuje da je baš tako! Ovi rezovi daleko su veći od dosadašnjih, a, pazite što vam kažem, ni oni nisu zadnji! Tako dugo dok Vlada vidi da nema otpora luđačkoj politici prema obrazovanju, čerečit će i dalje!
Kad ćemo više reći – DOSTA? Gdje je to dno do kog ćemo sami sebe srozati?
Zna li itko odgovore na gornja dva pitanja ( nepuno vrijeme i dnevnice za ekskurziju )?
kolega žukov, zašto uopće vodite djecu na ekskurzije? vi kao pametan čovjek sigurno znate da su cijene ekskurzija napuhane bar dvostruko, da agencije koje ih organiziraju nemaju nikakvu odgovornost ako što pođe po zlu, da se učiteljima prigovara da zarađuju a da pritom idu na besplatno ljetovanje, da ravnatelji odlično”surađuju” s agencijama a sve preko naših leđa i preko leđa roditelja.
Tešku ste temu načeli, dobri kolega!
Uistinu, zašto?
Razloga imade više.
Recimo to, najjednostavnije, ovako – kad se sjetim kakve sve likove moram svakodnevno gledati po zbornici, i, osobito, kakav je svat osoba koja je zborovođa te zbornice, čega se sve naslušam, vjerujte, pet dana s klincima na drugom kraju zemlje čini se kao bolja opcija!
Zaboravih – da, predmet s 20 sati!
Nikad više ovi hohštapleri ne bu moj glas dobili!
Ima li itko kometar na zadnji redak u ovom tekstu? Što se pod tim zapravo misli? Te na onaj 1 sat zaduženja za satničara? Ima li ovdje satničara koji su spremni raditi tako kako je predloženo?
“a) poslovi satničara obuhvaćaju izradbu rasporeda sati rada s razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama, rasporeda uporabe učionica i drugih radnih prostora, rasporeda dežurstava učitelja….
te unos podataka u evidenciju odgojno-obrazovnog rada eMatice”
Inače, nemoguće je ne primjetiti – kako to da se uštede uvijek nastoje postići na nama, profesorima, i sad, na tajnicima i računovođama? Ja ne vidim nijednu mjeru koja bi posezala u džep, recimo, ravnatelja?
Smanjuje li se njima norma? Gdje je tu logika da ravnatelj škole sa 100 učenika ima punu normu jednako kao i onaj koji ravna gradskom školom od 1100 učenika?
Moja, naime, ravnateljica zdušno podupire sve ove najavljene mjere, novi Pravilnik, i čak zagovara i žešće rezove u školstvu! Mnijem kako nisam jedini koji ima zadovoljstvo takve budalaštine slušati svakodnevno u zbornici! Tako, kad bi se i dotična malo odrekla dijela primanja, možda bi joj došlo odnekud u glavu!
Zanimljivo je kako svi veliki zagovornici štednje uvijek pretpostavljaju štednju iz tuđeg džepa!
Možda ne bi bilo loše da joj to kažete
Govorio sam joj ne znam ni sam koliko puta, nakon desetog sam prestao brojati. No, kao da govorim zidu – postoje ljudi na koje nije vrijedno trošiti riječi! To je svugdje tako, no, samo kod nas, izgleda, upravo takvi se guraju u prve redove!