(Slobodna Dalmacija) ElektroniÄki upisi u srednje Å¡kole, koje je Hrvatska uvela ove godine, oÄigledno nisu bili dovoljni za smirivanje bure koju godinama izazivaju prijepori oko kriterija za upis, selekcije, uopće, naÄina i elemenata vrednovanja potrebnih za upis u prvi razred srednjih Å¡kola.PotvrÄ‘uje to i upravo pokrenuta on-line peticija “Vratite prijemne ispite u srednje Å¡kole†na mrežnim stranicama change.org, a koju je na svojim stranicama objavila i udruga “Nastavnici organiziranoâ€. U tekstu peticije upućene Željku Jovanoviću, ministru obrazovanja, upozorava se kako ovogodiÅ¡nji kriteriji za upis u srednje Å¡kole, prema kojima se boduju ocjene od 5. do 8. razreda osnovne Å¡kole, nisu dobri.
– Te Äetiri godine postaju za većinu djece muÄno razdoblje prikupljanja bodova za upis u željenu Å¡kolu. TakoÄ‘er, uÄitelji nemaju identiÄne kriterije pri ocjenjivanju uÄenika, pa to rezultira nepravednošću na upisima. Kada bi se vratili prijemni ispiti, djeca bi se mogla koncentrirati na znanje, a u zavrÅ¡nom razredu pripremiti za prijemni ispit specifiÄan za odabranu Å¡kolu. Taj prijemni ispit bi ujedno vratio potpunu jednakost i ravnopravnost meÄ‘u prijavljene Ä‘ake – navodi se, meÄ‘u ostalim, u tekstu peticije.
Da se potpisnici uglavnom slažu s tom ocjenom, potvrÄ‘uju i komentari poput “Jedino je tako pravedno i sva su djeca ravnopravna. Podržavam sto-postoâ€, “Stanje obrazovanja je katastrofa, svaka generacija je sve gora i gora po koliÄini znanja. Trebaju postojati upisni kriteriji osim ako želite nastaviti odgajati generacije idiotaâ€, “Ocjena je izgubila smisao, a Å¡kola je odavno prestala biti hram znanja†i sliÄno.
Nemjerljiva Å¡teta
– Udruga nije pokretaÄ peticije, ali je podržavamo i pozivamo Å¡to viÅ¡e ljudi da je potpiÅ¡u. Cijelo vrijeme govorimo kako ocjene ne mogu biti jedini kriterij za upis u srednje Å¡kole. Takav je naÄin napravio nemjerljivu Å¡tetu djeci, sustavu, ali i mentalnim sklopu koji vlada u Å¡kolama, obrazovanju i cijeloj zemlji. E-upisi nisu loÅ¡i, ali oni su samo tehniÄko rjeÅ¡enje. Treba uvesti ili prijemne ispite ili vanjsko vrednovanje poput male mature – istiÄe Sanja Lukić, predsjednica udruge “Nastavnici organiziranoâ€, iz koje poruÄuju da je “ukidanje prijemnih ispita za upis u srednje Å¡kole bilo jedan od prvih Äavala u lijesu hrvatskog obrazovanjaâ€.
Da su izmjene kriterija za upis u srednje Å¡kole nužne, smatra i prof. dr. Milan Matijević sa zagrebaÄkoga UÄiteljskog fakulteta:
– Praćenje svih postignuća djece, barem u Äetiri zavrÅ¡na razreda osnovne Å¡kole, bolje je od prijemnih ispita ili male mature. U Europi je trend takozvani e-portfolio, video i zvuÄni zapisi s materijalima koji pokazuju Äime se sve uÄenik bavio tijekom osnovne Å¡kole, bili to literarni i likovni radovi, sportska postignuća pa sve do projekata u kojima je sudjelovao, od rada u Å¡kolskom vrtu do nastupa na Å¡kolskim sveÄanostima. Taj se portfolio prilaže prilikom upisa u željenu srednju Å¡kolu – kaže prof. Matijević.
U situaciji kada viÅ¡e od polovice, a u nekim razredima i viÅ¡e od 90 posto uÄenika, prolazi s vrlo dobrim ili odliÄnim uspjehom, ocjene su neupotrebljive za selekciju, smatra naÅ¡ sugovornik.
– NiÅ¡ta se ne može promijeniti preko noći. Ali, ako već sada ukinemo opći uspjeh, smanjit će se i potreba za davanjem tolikih petica. Uvjeren sam da bi ukidanje općeg uspjeha smanjilo broj odliÄnih i vrlo dobrih uÄenika za barem 20 posto – istiÄe prof. dr. Matijević.
Treba olakÅ¡ati uÄenicima
Prof. dr. Vedran Mornar, voditelj projekta e-upisa, jedan je od onih koji dugo godina zagovara uvođenje male mature.
– Nisam za prijemne ispite. TehniÄki to ne bi bio problem provesti, jer i danas imamo srednje Å¡kole, poput umjetniÄkih, koje provode neki oblik prijemnih ispita. Ali, cilj nam je djeci olakÅ¡ati, a ne otežati život. ZaÅ¡to bi uÄenik, primjerice, iz Dubrovnika koji želi upisati gimnaziju u Zagrebu morao “hodoÄastiti†ovdje i polagati prijemne ispite? E-upisima to smo izbjegli.
Ali, slažem se da ocjene iz osnovne škole ne bi smjele biti jedino mjerilo za upis u srednje škole – kaže prof. Mornar, dodajući kako je broj odlikaša u nas, a posljednji podaci Ministarstva obrazovanja pokazuju da ih je u osnovnim školama više 50 posto, nerealan.
– Mala matura bila bi puno bolje rjeÅ¡enje. Ne vjerujem da bi za njezinu provedbu trebalo viÅ¡e od 10 milijuna kuna, Å¡to bi ukupni godiÅ¡nji budžet Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja povećalo na najviÅ¡e 50 milijuna kuna. Znate li koliko novca za isti posao troÅ¡i irski Nacionalni centar? ViÅ¡e od 70 milijuna eura! Ali, nijednog irskog politiÄara nisam Äuo da to postavlja kao problem – ispriÄao je prof. dr. Mornar.
Iako kaže da za malu maturu nije potrebno puno novca, svjestan je da za nju treba vremena.
– Protivnici male mature kažu da bi ona mogla biti dodatni stres za djecu, ali bojim se da je pravi razlog strah što će nam ti rezultati pokazati – ocjenjuje prof. dr. Mornar.
Adio dodatnim bodovima na alergije i badminton
Dok se tek Äeka objava kriterija za upis u srednje Å¡kole 2014./15. godine, neslužbeno doznajemo da se velike promjene, poput uvoÄ‘enja prijemnih ispita ili male mature, ne moraju oÄekivati. Ali, promjena će vjerojatno biti oko dodjele dodatnih bodova, koji posljednjih godina takoÄ‘er izazivaju brojne kontroverze. Alergije, natjecanja u tangu ili badmintonu, sve je to dosad moglo donijeti pokoji dodatni bod i tako bitno presuditi u osvajanju željenog mjesta u srednjoj Å¡koli, a sada će se taj sustav izgleda ipak morati revidirati.