(VeÄernji list) Opći uspjeh kao mjeru postignuća uÄenika trebalo bi ukinuti. Tako nam je na pitanje kako komentira uspjeh uÄenika u proÅ¡loj Å¡kolskoj godini, u kojem kao i proteklih godina, posebno u osnovnoj Å¡koli ma, prema miÅ¡ljenju o mnogih, previsok udio odlikaÅ¡a, odgovorio dr. Boris Jokić, struÄnjak koji se godinama bavi obrazovanjem, a jedan je i od autora nove reforme Å¡kolstva.
Bolji bi bio izbor predmeta?
Opći uspjeh u sebi sadrži ocjene iz predmeta koji imaju potpuno razliÄita opterećenja, satnicu i uÄestalost ocjenjivanja. TakoÄ‘er, opći uspjeh nije dobar pokazatelj tko će u budućnosti biti koliko uspjeÅ¡an – tumaÄi Jokić.
Dodaje takoÄ‘er da, kad se napravi analiza raspodjele ocjena u pojedinim predmetima, postaje jasno da inflacije petica nema u većini predmeta. Tako, primjerice, kaže Jokić, u matematici, fizici i hrvatskom jeziku na nacionalnoj razini podjednak broj uÄenika ima zakljuÄenu dvojku, trojku, Äetvorku ili peticu.
Jokić drži da bi od općeg uspjeha, za nastavak obrazovanja, mnogo relevantnije trebale biti ocjene iz predmeta koji su važni za odreÄ‘eni program. Primjerice, za matematiÄke gimnazije kljuÄna bi trebala biti ocjena iz matematike i fizike, za umjetniÄke Å¡kole likovni, pa se ne bi dogaÄ‘alo da se dijete izrazito nadareno za matematiku ne može upisati u matematiÄku gimnaziju jer mu likovni, glazbeni ili neki drugi, nevažni predmet, ruÅ¡i prosjek.
Opći uspjeh, slažu se i pojedini ravnatelji, najÄešće nema legitimitet, a mogao bi ga imati samo kad bi imali manji broj podjednako vrijednih predmeta.
BivÅ¡a ministrica obrazovanja i ravnateljica jedne od najboljih hrvatskih gimnazija – Sedme zagrebaÄke gimnazije – Ljilja Vokić nije za ukidanje općeg uspjeha, ali je za to da se uÄenicima omogući izbor.
– Za izbornost sam se zalagala dok sam bila ministrica, a i danas nakon dugogodiÅ¡njeg iskustva u Å¡koli. Djeci u sedmom i osmom razredu osnovne i trećem i Äetvrtom razredu srednje Å¡kole treba omogućiti da prema svojim sklonostima izaberu predmete koje žele imati.Tako bi im se omogućilo da razvijaju svoj talent i usmjeravaju prema onome u Äemu su najbolji kaže Lj. Vokić. Tada bi opći uspjeh, zakljuÄuje, bio samo poredni pokazatelj uÄenikove uspjeÅ¡nosti. Ravnatelj zagrebaÄke Pete gimnazije Petar Mladinić protiv ukidanja općeg uspjeha nema niÅ¡ta.
Opći uspjeh nam ne treba jer ima niz negativnih posljedica, a kljuÄno je da guÅ¡i talentiranu djecu – naglaÅ¡ava Mladinić.
Ideja ukidanja općeg uspjeha sviÄ‘a se sveuÄiliÅ¡noj profesorici dr. Mirjani Nazor, koja se pita Äemu je uopće služio.
– ÄŒesto je izazivao negativne posljedice i nije pravi pokazatelj stanja jer neke ocjene, za pojedinog uÄenika manje važne, mogu mu podići ili smanjiti Å¡anse da uspije u podruÄju koje mu je važno i za koje je talentiran.
Opći uspjeh većini je uÄenika bio koÄnica jer ih je u tome onemogućavao – kaže dr. Nazor te dodaje da je uÄenike tjerao da budu uspjeÅ¡ni u svemu i svim podruÄjima, a to jednostavno nije moguće.
I opisni dio
Hoće li provoÄ‘enje Strategije razvoja odgoja, obrazovanja i znanosti znaÄiti i ukidanje općeg uspjeha, za sad je teÅ¡ko reći. U svakom sluÄaju, prema onom Å¡to se sada zna, a Å¡to potvrÄ‘uje i Jokić, mijenjat će se naÄin ocjenjivanja.Velika je vjerojatnost da će ocjena, osim brojke, sadržavati i opisni dio, odnosno napomenu iz Äega uÄenik u pojedinom predmetu briljira, a na Äemu bi joÅ¡ trebao raditi
GospoÄ‘a Vokić bubne i ostane živa. Pa kako će dijete u sedmom razredu izabrati kemiju ili fiziku kad tek u sedmom razredu poÄinje uÄiti Äime se bave kemiÄari i fiziÄari, Å¡to prouÄavaju, na koji naÄin i gdje se ta znanja primjenjuju?
Na samom poÄetku sedmog razreda govorimo o zanimanjima za koja je potrebno znanje iz kemije pa se Äude Å¡to jednoj frizerki, kozmetiÄarki, fotografu, nutricionistima, stomatolozima ili geolozima to znanje treba.
Osim toga, kemija se boduje za upis u umjetniÄke Å¡kole (Å kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Tekstilna Å¡kola, Å kola za umjetnost, dizajn i grafiku…).
Podržavam izbornost predmeta, ali djeci u osnovnoj školi treba prije svega objasniti što se boduje za upis u određene srednje škole i koja im znanja uopće trebaju za neko zanimanje.
Bilo bi krajnje neozbiljno dati djeci na izbor recimo da ne izaberu fiziku i kemiju.
Da ne idem u daljnje tranÄiranje pa poÄnem povezivati matematiÄku logiku s notnim zapisom, poimanjem perspektive i prostorne kompozicije, zlatnim rezom etc etc…
Petica je apsolutno previÅ¡e – to je poplava nobelovaca po hrvatskim Å¡kolama. No, mene viÅ¡e zanima zaÅ¡to sve manje uÄenika pada razrede? ZaÅ¡to se ocjene falsificiraju, lažiraju, zaÅ¡to se umjesto jedinica zakljuÄuju trojke, umjesto trojki petice? To zlo vuÄe korjene u 90. – ima, a sad je poprimilo alarmantne razmjere. Time se najviÅ¡e zla pravi upravo djeci. Umjesto zdravih ljudi, od njih se prave neradnici i bogalji. ZaÅ¡to se ne primjenjuju pedagoÅ¡ke mjere, takve kakve su, zaÅ¡to se nikoga ne izbacuje ni ne seli u druge Å¡kole? ZaÅ¡to je glavna deviza – ne talasaj?!
Tome se mora stati na kraj!