(H-Alter) sklopu video aktivistiÄke radionice “Restarta” i “Amnesty Internationala Hrvatske”, Sven Milekić i Antonija Jovanovski proizveli su dokumentarac o osnovnoÅ¡kolcima koji ne idu na vjeronauk. “Djecu nećete vidjeti… kao Å¡to ih ni druÅ¡tvo ne vidi posljednjih godina”, stoji na poÄetku filma.
Ovo je film o djeci koja ne idu na vjeronauk u osnovnim Å¡kolama. Ali djecu nećete vidjeti… Kao Å¡to ih ni druÅ¡tvo ne vidi posljednjih godina.” ReÄenice su to kojima poÄinje Djeca iz rupe u rasporedu, kratki dokumentarni film Svena Milekića i Antonije Jovanovski. Film je realiziran u sklopu projekta Rights & videotapes, radionice video aktivizma u organizaciji Amnesty Internationala Hrvatske i Restart, a kako objaÅ¡njava Sven Milekić, tema vjeronauka je izabrana zbog potrebe da se prikaže problem koji nije dovoljno prisutan u javnom diskursu.
“ÄŒesto se Äuje prigovor da je to izmiÅ¡ljen i prenapuhan problem. Mislim da ga druÅ¡tvo nije svjesno, jer svega pet posto djece od prvog do osmog razreda osnovne Å¡kole ne ide na vjeronauk. S obzirom da je rijeÄ o fakultativnom predmetu, smatra se kako ne postoji prisila, pa time niti problem. No on se sastoji u tome Å¡to djeca koja ne pohaÄ‘aju vjeronauk, tijekom sata vjeronauka sjede po Å¡kolskim hodnicima. Zbog toga se osjećaju iskljuÄenima, a dobar dio njih i diskriminiranima jer se izvlaÄe razliÄiti zakljuÄci o njihovoj vjeroispovijesti i moralu”, objasnio je Sven Milekić u razgovoru za H-Alter.
“Djeca iz rupe u rasporedu” – radionica video aktivizma from Restart on Vimeo.
U filmu Djeca iz rupe u rasporedu pojavljuju se i roditelji koji su upisali svoju djecu na vjeronauk iako nisu vjernici. Taj Äin autor filma objaÅ¡njava konformizmom. “Ti roditelji ne žele da njihova djeca odskaÄu od većine pa ih upisuju na vjeronauk iz straha da im djeca ne budu diskriminirana”, kaže Milekić, te dodaje kako bi takva praksa prije trebala zabrinuti vjernike, nego li nevjernike.
Na pitanje kako ocjenjuje odnos Ministarstva obrazovanja i sporta prema prikazanoj problematici, Milekić odgovara kako smatra da se Ministarstvo ne trudi dovoljno. “MZOS se poziva na Äinjenicu da je vjeronauk fakultativan predmet i da je obveza države da provodi meÄ‘unarodne ugovore poput onog s Vatikanom. To je samo nastavak politike ove vlade, koja ne želi stati na kraj privilegijama jedne vjerske zajednice, koje idu nauÅ¡trb djece koja nisu u većini. Obrazloženje MZOS-a kako su dali naputak Å¡kolama da kada je god moguće vjeronauk održavaju prvi ili posljednji sat, nije dovoljno”, kaže Milekić i dodaje da Ministarstvo već godinama nije uspjelo naći alternativu vjeronauku za one uÄenike koji ga ne pohaÄ‘aju. “Naravno, Ministarstvo nikada neće insistirati na revidiranju Vatikanskih ugovora i izbacivanju vjeronauka iz Å¡kola”, zakljuÄuje Sven Milekić.
Tamara OpaÄić
Meni je uvijek neugodno kad kao nastavnik prolazim pored svojih uÄenika koji usamljeni sjede na hodniku, a ne mogu im ljudski prići i pitati- kako ti mogu pomoći? DA je kler uistinu moralan, onda bi on prvi tražio da izbornost vjeronauka bude i po tome Å¡to će biti u suprotnoj smjeni. Na žalost, dok se ne ukinu Vatikanski ugovori, imat ćemo ovakvu državno sponzoriranu segregaciju. Sram nas bilo!
Ne vidim u Äemu je problem. U naÅ¡oj Å¡koli ima i uÄenika koji su sami na hodniku kad je nastava recimo, talijanskog, koji oni ne pohaÄ‘aju, ili informatike.
ZaÅ¡to bi bilo tko izvlaÄio zakljuÄke o djeci koja ne idu na vjeronauk? Zar su oni loÅ¡iji ljudi? zar su dalje od Boga? KojeÅ¡ta, to je produkt srednjeg vijeka u glavama pojedinaca.
Isto tako, zaÅ¡to se uÄenike odgaja na naÄin da se ne smiju razlikovati od vrÅ¡njaka? Da moraju ići na vjeronauk jer idu i drugi? ZaÅ¡to se od malih nogu djecu odgaja da nemaju miÅ¡ljenje, stav, da se prilagoÄ‘avaju drugima? ZaÅ¡to je u Hrvatskoj takav problem imati stav, miÅ¡ljenje, ne slagati se s većinom ili biti drugaÄiji?
Roditelji upisuju djecu na vjeronauk da ne bi bili diskriminirani? A od koga?
Takvo pohaÄ‘anje vjeronauka, liÅ¡eno istinske vjere, gubitak je vremena i za roditelje i za uÄenike!
Ako je tako, zaÅ¡to je onda HBK protiv katoliÄkog vjeronauka u suprotnoj smjeni?
Izborna nastava talijanskog ili informatike je u SUPROTNOJ SMJENI i oni koji je ne pohađaju sjede doma.
Oni koji ne idu na vjernauk su lošiji od drugih jer je religija kidnapirala moral i posvuda tvrdi da je samo onaj tko je religiozan ujedno i moralan.
Sociolozi dobro poznaju konformizam u druÅ¡tvu i ako vas zanima prouÄite koliko je Hrvata slalo uÄenike na vjeronauk prije Vatikanskih ugovora, a koliko nakon njihova potpisivanja. Postoci su frapantni i znakoviti!
KonformistiÄko pohaÄ‘anje vjeronauka, liÅ¡eno istinske vjere, nije gubitak vremena jer garantira posao u crkvenim institucijama, dobivanje uÄiteljskog posla u odreÄ‘enim javnim Å¡kolama i sl.
Ono Å¡to bi istinskom vjerniku trebao biti cilj je poÅ¡tivanje slobode savjesti i izbora svakog djeteta, a to onda znaÄi da ga se ne indoktirinra u relgiju dok ne postane punoljetno. Pogotovo ne da ga se krsti. Bespomoćna novoroÄ‘enÄad, najbolji materijal za oblikovanje…
Srednjovjekovnom, konfesionalnom, katoliÄkom vjernauku nije mjesto usred satnice, a svim vjeronaucima uopće nije mjesto u javnim Å¡kolama. Oni se svojim dogmama kose sa znanstvenim spoznajama koje se prenose u ostalim predmetima i potkopavaju vjerodostojnost svima.
PoÅ¡tovani kolega, ne znam u kojoj vi Å¡koli radite, ali u veći Å¡kola je nastava talijanskog i informatike kao i TZK u suprotnoj smjeni osim vjeronauka koji je u sklopu redovite nastave i uÄenici koji ga ne pohaÄ‘aju redovito sjede po hodnicima.
Kad je vjeronauk kao izborni predmet uveden u OÅ takoÄ‘er je bio u suprotnoj smjeni ili 5 i 6 sat kao i sada ako je moguće nastava informatike, talijanskog ili njemaÄkog.
Ponavljam se ali moram naglasiti da je za vrijeme ministrice Vokić smanjen broj sati nastave likovne, glazbene i tehniÄke kulture i vjeronauk je laganini Å¡kola po Å¡kola uveden u raspored redovite nastave, iako moram naglasiti da je tada bilo puno viÅ¡e uÄenika koji ne pohaÄ‘aju vjeronauk.
TadaÅ¡nji ravnatelji su se natjecali (a bili su mahom dovedeni i ustoliÄeni iz razno-raznih nedoÄ‘ija) tko će se viÅ¡e dodvoriti politici i crkvi. Isti ti ravnatelji o kojima ste i Vi pisali ravnaju Å¡kolama preko dvadeset godina i tko im Å¡to može. I da se razumijemo neka vjeronauk bude izborni predmet (iako mu je u crkvi mjesto) ali zaÅ¡to bi bio u okviru redovite nastave? Pa ljudi budimo realni, zaÅ¡to informatika ne bila u okviru redovite nastave!
Slažem se da Crkva i HBK svojim postupcima daju itekako temelja za konstruktivnu kritiku, ali i opet se pitam – tko to diskriminira uÄenike koji ne pohaÄ‘aju vjeronauk? Kako ih diskriminira?
U bivÅ¡oj državi priliÄno se diskriminiralo one koji su iÅ¡li na vjeronauk, ali su oni ipak iÅ¡li, i primali sakramente! Pa nije moguće da danas, u blagodatima demokracije, netko diskriminira one koji ne idu na vjeronauk do te mjere da to predstavlja krÅ¡enje njihovih prava?!
Ta poznata dvostruka mjerila… Jedna, pomirljiva, retorika za obrazovane, druga, iskljuÄiva, retorika za neobrazovane.
U bivÅ¡oj se državi napravio zvonik na naÅ¡oj crkvi, svi su se priÄešćivali, a godine olovne, 1950-te i 1960-te…
Mene je moja obitelj stalno uvjeravala da onaj tko nije vjernik nije dobar… I tako je to u mnogim obiteljima…Dobrim, katoliÄkim.
Å to ne bismo organizirali klanjanja u svakoj hrvatskoj Å¡koli, kao Å¡to pop blagoslivlja svih na dan kruha? Zar bi to bila diskriminacija? Ili kad u Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije doÄ‘e svećenik i blagoslivlja svih o Božiću. Tko se ne pojavi nije sumnjiv?….
Draga kolegice, dojma sam kako Vas zapravo ne ždere vjeronauk u Å¡kolama, već je neÅ¡to drugo na stvari…
Kako bilo, ja joÅ¡ uvijek nisam dobio odgovor na pitanje – tko to toÄno diskriminira djecu koja ne idu na vjeronauk, i kako to radi?
Djeca koja ne idu na vjeronauk, taj sat imaju rupu u rasporedu, odmor, slobodni su! Gdje je diskriminacija?
diskriminacija je u Äinjenici da im nije omogućen alternativni izbor. Ista prava za sve? NiÅ¡ ne zvoni? Ako dijete A ima pravo birati vjeronauk, onda bi dijete B trebalo biti u situaciji da izabere neki drugi kvalitetan sadržaj, a ne da je primorano sjediti na hodniku u druÅ¡tvu ÄistaÄice JER MU UOPĆE NIJE PONUÄENA MOGUĆNOST IZBORA.
TakoÄ‘er, diskriminacija je u razredu prisutna kroz tretman vrÅ¡njaka koji ponavljaju, po principu copy paste, stavove svojih roditelja. Da smo barem napredna sredina, ali nismo. Dakle, diskriminacija iskaÄe na sve strane. Zar zaista trebam dalje objaÅ¡njavati?
Zar tako?
PiÅ¡ete Vi – ako dijete A ima pravo birati vjeronauk, onda dijete B mora moći izabrati neki drugi kvalitetan sadržaj?
Pa zar nije u stanju to i uÄiniti, to dijete B, naime? Nije vjeronauk jedini izborni predmet u Å¡koli! Ima ih joÅ¡, pa neka izabere!
Sjediti u hodniku? Tko kaže da sjede u hodniku?
Zar djeca koja ne pohaÄ‘aju vjeronauk ne mogu otići u Å¡k. knjižnicu? Tamo su u pravilu raÄunala, klinci vole surfati netom. Ili, ako ih je viÅ¡e, otići u Å¡kolsku sportsku dvoranu taj sat, i baviti se sportom? Ili, pohaÄ‘ati neki drugi izborni predmet?
Nije to diskriminacija. To je nesposobnost ravnatelja da organizira aktivnosti za tu djecu. Zar je vjeronauk tome kriv?
Tretman vršnjaka?
Nažalost, takvi smo, velikim dijelom primitivni i netolerantni, taoci skuÄenih umova i duhovnih Å¡irina. No, zar je važno Å¡to govore takvi?
g. žukov ja se nikako ne mogu oteti dojmu da Äesto piÅ¡ete stvari iza kojih stvarno ne stojite. nema svaka Å¡kola sportsku dvoranu, niti u svakoj Å¡kolskoj knjižnici ima raÄunalo. dapaÄe puno Å¡kolskih knjižnica ni ne rade u obje smjene pa nisu ni otvorene u vrijeme vjeronauka.
moje dijete za vrijeme vjeronauka zajedno sa još 2 djece iz razreda koji ne idu na vjeronauk provodi tih 2 sata (ozbiljno? toliko treba vjeronauka u drugom osnovne?) tjedno u nekoj vrsti boravka i to mu se ne sviđa jer nemaju organizirane nikakve aktivnosti tamo. istina je da ja smatram da je zdravo da provede 45 minuta sam sa svojim mislima, no ne smatram da je ok da bude prisiljen na to baš tada. ali kako velite to je problem ravnatelja i nisam na taj dio mislio.
Zadnji odlomak je potpuno istinit i jasan i vrlo je jednostavno takav stav objasniti pa Äak i zauzeti takav stav jednoj odrasloj osobi. Djetetu u prvom ili drugom razredu je bitno pripadati grupi. ljudskim bićima je u prirodi pripadanje grupi i izdvajanje malog djeteta iz grupe nedvojbeno ostavlja tragove na tom djetetu. da li vi smatrate da je u redu tako izolirati djecu? da će klinac u prvom razredu reći pa kaj onda kaj ovih 17 zadirkuje mene? to je zato jer su primitivni i netolerantni, taoci skuÄenih umova i duhovnih Å¡irina. nije važno Å¡ta mi govore takvi.
molim Vas….
PiÅ¡em toÄno ono Å¡to mislim!
Dakako, vjerojatno nisam uvijek u pravu, ali Äovjek mora imati pravo i biti u krivu!
U Å¡koli u kojoj radim, kao i susjednim Å¡kolama, vjeronauk je unutar satnice, nije uvijek prvi ili zadnji sat. Ima djece koja Äekaju jer imaju prazan sat. Nikada se nisu bunili ni oni ni roditelji, i nikad ih nitko nije ispitivao zaÅ¡to ne idu niti ih diskriminirao.
Naravno, to ne znaÄi da se to drugdje ne deÅ¡ava. MeÄ‘utim, ukoliko je tako, ukoliko diskriminacije ima, zaÅ¡to se problem ne rjeÅ¡ava?
Tko je od roditelja osobno, imenom i prezimenom doÅ¡ao u Å¡kolu i razgovarao o tome s ravnateljem? Da li je Vijeće roditelja zauzelo kakav stav? Å to kaže UÄiteljko vijeće? Tko je toÄno diskriminiran i od koga? Kome se pisalo? Vijeće roditelja ima predstavnika u Å¡kolskom odboru koji je zadužen da istupa na odboru u njihovu interesu. Je li taj to odradio?
Ukoliko se ne može drugaÄije, meni ne smeta ni da se vjeronauk povuÄe iz Å¡kole.
Ali, za ime svijeta, u nas se vjeÄito oko neÄega jadikuje i zdvaja! Ta ne može se proći kroz život kao mimoza, da se nikad ne uÄ‘e u sukob ni sa kim, ne može se živjeti pod staklenim zvonom, u eteru! Da, to nije pravedno, nije ugodno, boli, sve to stoji, ali to je život, a Å¡kola mora djecu odgajati za život! Ne tako davno djeca su iÅ¡la sama kilometre preko planine ili Å¡ume u Å¡kolu, po snijegu, zimi, nosali torbe teže nego danas, pomagali roditeljima kući, ložili vatru u Å¡koli prije prvog sata! Danas im je samo sve teÅ¡ko, niÅ¡ta nisu kadri podnijeti, niÅ¡ta ne mogu!
Gdje je tome kraj?
Vjeronauk ko vjeronauk tu je najmanje kriv!
opet ne mogu replicirati izravno vama pa eto me tu gdje god da me smjesti 😀
g. žukov ako je 90ak posto uÄenika na vjeronauku….Äijih će roditelja biti viÅ¡e u vijeću roditelja? u karlovcu je recimo bila buna pred par godina jer su se u gimnaziji uÄenici jednog razreda odluÄili skinuti križ sa zida (http://www.24sata.hr/cudne-vijesti/karlovac-raspelo-na-zidu-ucionice-podijelilo-ucenike-34980) dakle oni su viÅ¡e nego jasno dali do znanja da im taj križ smeta. kao Å¡to je vidljivo iz Älanka razred se podijelio na vjernike i nevjernike. e sad, gradonaÄelnik je veći katolik od pape (http://kaportal.hr/damir-jelic-o-knjizi-oce-nas), ravnatelj je vjerouÄitelj, a vama puÅ¡tam da pogodite kako se rijeÅ¡ila situacija sa križevima i Å¡ta smo time recimo poruÄili djeci koja su odluÄila da ne treba Å¡utjeti kada imaÅ¡ pravo.
http://www.vecernji.hr/svijet/kriz-u-ucionici-krsi-ljudska-prava-44318
Å¡teta Å¡to je doÅ¡lo 2 godine prekasno. ne sumnjam da bi bistri mladi umovi naÅ¡li i pozvali se na tu presudu…iako ne vjerujem da bi im puno pomoglo. ravnatelj sasvim sigurno zna za nju a koliko sam upućen (duuugo nisam bio u gimnaziji :)) križevi su joÅ¡ tamo
dakle Å¡ta vi mislite koliko ljudi kod nas ima volje, energije i novaca dotjerati sud do strasbourga? koliko dugo će ta osoba koja gura taj sudski proces mimo volje budućeg i sadaÅ¡njeg gradonaÄelnika imati posao? prijatelj mi već preko godinu dana ima pravomoćnu presudu vrhovnog suda da ga bivÅ¡a firma mora vratiti na posao i isplatiti mu zaostale plaće. ima tu presudu i ta firma….eno ga kako se i dalje Å¡eće svako jutro i traži neÅ¡to negdje Å¡ta bi mogao raditi. u firmi mu kažu da je njegovo mjesto popunjeno (potpno nebitno) i paralelno s time raspisuju novi natjeÄaj za posao 🙂 velite postoje institucije? u kojoj državi vi ono živite i radite?
dokle god se izborni letci dijele pred crkvama i sa propovijedaonice se diktira za koga se treba glasati, dotle vjeronauk ne smije biti ni blizu školi. kada se crkva bude bavila vjerom i samo vjerom, nitko se neće buniti na vjeronauk bilo gdje.
Diskriminiraju ih drugi uÄenici, a i poneki nastavnici pitanjima “zaÅ¡to ne idu na vjeronauk…pa neće im Å¡koditi…Å¡to će sjedit bez veze na hodniku”. Je li dovoljno ili treba joÅ¡?
Ajoj da je samo to bilo bi super, to je joÅ¡ onako profinjeno, suptilno 🙂 . Znaju ih druga djeca iz razreda žešće maltretirati na osnovu nacionalnosti, to Å¡to ste naveli nije niÅ¡ta.
Kako rekoh, vjeronauk u Å¡kolama rezultira time da mnoga djeca, koju roditelji ne bi samoinicijativno poslali na vjeronauk, zavrÅ¡e na vjeronauku. Uz to Å¡kola ima odreÄ‘eni autoritet koji poÄiva na znanosti i taj autoritet se ne bi smio koristiti za prikazivanje religijskih dogmi kao neprikosnovenih istina. Å kola treba pružiti Å¡iru sliku fenomena religije i vjerovanja. Sekularnost znaÄi da se javne institucije ne mogu koristiti u religijske svrhe. Ne možemo sprijeÄiti roditelja da djetetu prenosi svoje stavove o religiji, ali možemo se zalagati da dijete Äuje i druge stavove i da se na odnos religije i djece gleda kao i na odnos politike i djece jer religija ima snažnu politiÄku dimenziju.
ZaÅ¡to roditelji, koji ne bi pustili djecu na vjeronauk da je on izvan Å¡kole, Å¡alju djecu na vjeronauk u Å¡koli? Zato Vas i pitam – tko to toÄno djecu koja ne idu na vjeronauk diskriminira? Ja tvrdim da ih ne diskriminira nitko – imaju tad slobodni sat, mogu napisati zadaću, pojesti neÅ¡to, odmoriti…
Zar itko ikoga sili na vjeronauk?
A ako roditelji svoje dijete šalju na vjeronauk samo zato jer je to možda IN, ili domoljubno, tada, kako rekoh, to s vjerom veze nema, i tad je to gubitak vremena! No, to govori o roditeljima, a ne školskom sustavu!
Jer, vidite, dok je vjeronauk izborni predmet, dotle je ova budalaština koju samo iz pristojnosti zovemo Zdravstveni odgoj, obavezni predmet! Tko, dakle, biva diskriminiran?
Osim toga, u Å¡kolama nije prisutan samo katoliÄki vjeronauk, već i drugih vjera, ukoliko ima dovoljno vjernika tih vjera!
Isto tako, odbacujem i VaÅ¡u tezu kako Å¡kola djeci ne pruža i druge spoznaje, sem vjerskih! Npr. biologija, i teorija evolucije! Ili, kako sam ja prof. povijesti, uvjeravam Vas kako u 6. razredu, u poglavlju o reformaciji, djeca uÄe i o svim gadarijama koje je radila Crkva onog doba, i to vrlo otvoreno!
Na kraju – religija nema nikakvu politiÄku dimenziju, religija je daleko iznad politike! No, neki vjerski oci imaju, i imali su oduvijek, potrebu da vjeru prilagoÄ‘avaju trenutnoj politici.
Ne treba vjeru, koja je od Boga, poistovjeÄivati s crkvenim ocima koji su ljudi, greÅ¡ni kao i svi!
Teško je u ovoj državi biti druge nacije!
diskriminirani su na naÄin da ih druga djeca iz razreda iskljuÄuju zbog toga jer nisu na vjeronauku. trenutno kroz to prolazim sa svojim sinom. on ne ide na vjeronauk (imam sreću jer on vjeronauk ima prvi ili zadnji sat ovisno o smjeni) i za sada se njemu i ostaloj trojici koji ne idu na vjeronauk rugaju jer su zakasnili. To se sad stiÅ¡ava jer se uspjelo pojasniti da oni ne idu na vjeronauk, no sad kad drugi klinci doma kažu da netko ne ide na vjeronauk oÄekujem da će ponovno krenuti paljba. Provjereno na vlastitoj koži, nećacima (2 kom) te se iskreno nadam gosn žukov da će me netko razuvjeriti upravo na primjeru moje djece.
Nadalje to Å¡to imaju sat vremena pauze ne znaÄi nužno da djeca nisu diskriminirana? tko pazi na tu djecu i kako tokom te pauze? zaÅ¡to su oni uskraćeni za onaj pedagoÅ¡ki dio nastave i prepuÅ¡teni da se sami snalaze? zaÅ¡to recimo ne bi ponudili joÅ¡ jedan strani jezik da se održava u isto vrijeme kad i vjeronauk? ili dodatnu nastavu iz recimo robotike, informatike, kemije, bilo kojeg predmeta koji ih potiÄe na kritiÄko promiÅ¡ljanje umjesto predmeta koji im upravo to brani? kako to NISU diskriminirana djeca koja bi u tih sat vremena mogla sticati nova znanja i razvijati ljubav svijetu koji ih okružuje, a osuÄ‘eni su na ÄuÄanje u knjižnici, na hodniku ili tko zna gdje već?
Na kraju me interesira samo jedna vjera koja nema crkvene oce? Äisto da pojasnimo kako je to toÄno vjera od boga a ne od Äovjeka? religija je oduvijek bila interesno motivirana i besmisleno ju je pokuÅ¡avati prikazati kao “iznad politike” kad se služi identiÄnim metodama kao i politika. Laži, obmane, spinovi i cenzura…divan primjer djeci
Potpisujem!
Pa teško je biti u ovoj državi biti druge nacionalnosti.
Meni je poznato da djeca koja idu na vjeronauk izruguju djecu koja ne idu,nazivaju ih svakakvim pogrdnim nazivima i sl.,no mene to puno ne Äudi, pa to je sve od kuće uglavnom, takvi su im i roditelji. djeca imaju poremećen sustav vrijednosti, ne znaju Å¡to je dobro, a Å¡to loÅ¡e.
Dakle – nalazite kako su djeca diskriminirana jer im se ostali iz razreda izruguju jer ne idu na vjeronauk?
Ovako stvari stoje – djeca ne mogu diskriminirati djecu! Ruganje svakako nije lijepo, pozitivno ni ugodno, ali to nije diskriminacija! Diskriminirati Äovjeka može sustav, država, ustanova, ali ne djeca djecu! Diskriminacija zbog nepohaÄ‘anja vjeronauka bila bi prisutna kad bi djeca koja ga ne pohaÄ‘aju zbog toga trpila nekakve sankcije, kazne, bila uskraćena za neÅ¡to! Ovdje to nikako nije sluÄaj.
Nadalje, mišljenja ste kako su oni ipak diskriminirani jer, kako pišete, u tih sat vremena ne mogu stjecati nove spoznaje, ili razvijati ljubav u svijetu oko sebe?
UÄene rijeÄi, ali – isprazne! Radim u Å¡koli i vjerujte kad Vam kažem – djecu koja teže novim spoznajama danas možete nabrojati na prste jedne ruke. ÄŒinjenica, pak, Å¡to nisu tad na nastavi baÅ¡ nikako ih ne prijeÄi da razvijaju ljubav.
I tko im, molim Vas, brani da taj sat stjeÄu spoznaje? Zar im je zabranjeno sjesti u Å¡kolsku knjižnicu i Äitati, surfati internetom? Zar se spoznaje stjeÄu iskljuÄivo na nastavi?
Kako sam napisao gore u prijaÅ¡njem komentaru, ja sam ( 34 godine ) pohaÄ‘ao vjeronauk u bivÅ¡oj državi, u vrijeme kad su takva djeca uistinu bila diskriminirana na mnoge naÄine. Niti sam se žalio, niti su mi ostale ikakve posljedice. Znao sam Å¡to hoću, zaÅ¡to to hoću i koja je cijena toga. Da živim joÅ¡ sto života, svaki put bih odabrao isto. No, danas klinci cvile za svaku malu, sve im je teÅ¡ko, sve im je diskriminacija.
Pritom su roditelji Äesto naporniji od svojih potomaka.
Da bi se djeci koja ne idu na vjeronauk moglo i trebalo ponuditi taj sat neÅ¡to drugo, neka dodatna, izborna, ili sl. – to stoji, tu se slažem. No, ako je u Å¡koli loÅ¡a organizacija rada pa se to nije odradilo, to je do ravnatelja, a ne do vjeronauka u Å¡kolama.
Kažete kako im vjeronauk brani da kritiÄki promiÅ¡ljaju? Ja ne znam koji predmet nudi viÅ¡e mogućnosti kritiÄkog promiÅ¡ljanja svijeta oko sebe nego vjeronauk. Znadete li Vi, recimo, tko je osnovao najstarije hrvatsko sveuÄiliÅ¡te? Na kojem se hrvatsku mladost uÄilo upravo kritiÄki promatrati realitet oko sebe? Tko je osnovao prve knjižnice u Hrvatskoj, držao prve Å¡kole u nas? Tko je dugi niz godina obrazovao hrvatsku mladost?
O Äemu priÄamo?
Pitate kako je to religija od Boga a ne Äovjeka, tumaÄite kako je religija oduvijek bila interesno obojena, i sl.? Ta VaÅ¡a pitanja govore viÅ¡e od svega Å¡to ste napisali – ona otkrivaju osobu koja ne shvaÄa Å¡to je vjera, a Å¡to je Crkva, i kako to dvoje nije isto! Naprosto, objaÅ¡njavati Vam to bio bi gubitak vremena!
UpiÅ¡ite i Vi vjeronauk – koristit će Vam!
Ruganje znaÄi da se viÅ¡e djece okrenulo protiv pojedinca ili manjeg broja djece. Time se ta djeca izdvajaju iz kolektiva i izopćuju.
Diskriminacija rezultira otežanim ili onemogućenim ostvarenjem određenih ljudskih prava. Na žalost, najgori dio stereotipa i predrasuda predstavljaju njihove posljedice u ponašanju, a to je diskriminacija. Sama spoznaja da je osoba stigmatizirana u njoj izaziva nelagodu, odnosno osjećaje poput bijesa, tuge, osamljenosti.
dakle djeci koja ne idu na vjeronauk se usaÄ‘uje osjećaj manje vrijednosti. Korekcija koju njihovi roditelji (djece koja ne idu na vjeronauk)vrÅ¡e je prisutna ali nikako nije dovoljna. Korekciju od strane roditelja djece koja vrijeÄ‘aju moram priznati da nisam vidio…
#Diskriminacija zbog nepohađanja vjeronauka bila bi prisutna kad bi djeca koja ga ne pohađaju zbog toga trpila nekakve sankcije, kazne, bila uskraćena za nešto! #
Uskraćena su za normalno školovanje u okolini koja ih ne osuđuje.
#I tko im, molim Vas, brani da taj sat stjeÄu spoznaje? Zar im je zabranjeno sjesti u Å¡kolsku knjižnicu i Äitati, surfati internetom? Zar se spoznaje stjeÄu iskljuÄivo na nastavi?#
na ovaj dio je odgovorio kolega Å¡kola_do_bola puno bolje nego Å¡to bih ja uspio pa eto…
Da bi se djeci koja ne idu na vjeronauk moglo i trebalo ponuditi taj sat nešto drugo, neka dodatna, izborna, ili sl. – to stoji, tu se slažem. No, ako je u školi loša organizacija rada pa se to nije odradilo, to je do ravnatelja, a ne do vjeronauka u školama.
jel tako isto i sa zdravstvenim odgojem?
#Kažete kako im vjeronauk brani da kritiÄki promiÅ¡ljaju? Ja ne znam koji predmet nudi viÅ¡e mogućnosti kritiÄkog promiÅ¡ljanja svijeta oko sebe nego vjeronauk.#
prirodne znanosti po definiciji uÄe kritiÄko promiÅ¡ljanje. filozofija recimo isto…vjeronauk uÄi o vjeri. kritiÄko promiÅ¡ljanje nije jaÄa strana vjere kojoj su u temeljima bezgreÅ¡no zaÄeće, ustajanje iz mrtvih i grmlje koje govori.
#Znadete li Vi, recimo, tko je osnovao najstarije hrvatsko sveuÄiliÅ¡te? Na kojem se hrvatsku mladost uÄilo upravo kritiÄki promatrati realitet oko sebe? Tko je osnovao prve knjižnice u Hrvatskoj, držao prve Å¡kole u nas? Tko je dugi niz godina obrazovao hrvatsku mladost?
O Äemu priÄamo?#
priÄamo o uzroku smrti stotina tisuća ljudi (evo i ja sam to rekao Jakove). o jednoj organizaciji koja je vlastoruÄno “zakoÄila” razvoj znanosti na par stoljeća.
#Ta VaÅ¡a pitanja govore viÅ¡e od svega Å¡to ste napisali – ona otkrivaju osobu koja ne shvaÄa Å¡to je vjera, a Å¡to je Crkva, i kako to dvoje nije isto!#
shvaćam ja to jako dobro…dapaÄe puno bolje nego mnogi vjernici. Ono Å¡to je meni nejasno je zaÅ¡to se uÄi samo vjeronauk jedne Crkve? U OPiP-u su 3 sata posvećena drugim religijama? Ako je vjera i crkva toliko odvojene zaÅ¡to onda imamo crkvu? I tko sastavlja kurikulum za vjeronauk? nezavisna udruga vjernika? ili ipak RKC?
#Upišite i Vi vjeronauk – koristit će Vam!#
odradio…ja sam jedan od onih koje su PROFESORI upozorili da bih mogao imati problema ako NE upiÅ¡em vjeronauk
Vrlo dobro!
Cijenim osobu koja barata argumentima, i drži do prave polemike. Nastojat ću Vam parirati, već prema svojim slabim mogućnostima!
Uzrok diskriminacije koju spominjete, po meni, ipak nije vjeronauk u Å¡kolama, već stanje duha u druÅ¡tvu, koje je na nivou invaliditeta. Duhovni je invaliditet teži od tjelesnog, kako za pojedinca, tako i za okolinu. Dakle – sve to govori mi da nam je kao narodu potrebna duhovna obnova, pa i u tom smislu podržavam vjeronauk u Å¡koli.
Å to je s izopćavanjem djece slabijeg imovnog stanja? Koji nemaju najskuplje tene ili mobitele! Å to je s izopćavanjem svih onih koji se po neÄemu ne uklapaju u zadane okvire? Problem daleko nadilazi vjeronauk.
Držite li da bi izbacivanje vjeronauka riješilo problem?
Roditelji djece koja vrijeđaju bi trebali poraditi na sebi, jer djeca su ogledalo njih samih, ali to i opet nema veze s vjeronaukom, jer takvi roditelji i njihova djeca možda idu na vjeronauk, ali s vjerom veze nemaju! Vjernik ne osuđuje, jer zna da ima Onaj koji će nam svima jednom suditi!
Potom – vjeronauk nije obavezan, dok zdravstveni odgoj jeste. To je bitna razlika. No, zaÅ¡to i zdravstveni ne bi bio izborni – možda bi djeca koja ne idu na vjeronauk iÅ¡la taj sat na zdravstveni, kao Å¡to u srednjoj Å¡koli mogu birati etiku!
Nadalje – istiÄete kako prirodne znanosti ili filozofija nude veće mogućnosti kritiÄkog promiÅ¡ljanja. Vjeronauk, kažete, uÄi o vjeri u bezgreÅ¡no zaÄeće ili grmlje koje ima dar govora?!
Ta gdje ćete veće filozofije od Biblije? Nije li to knjiga nad knjigama? Kršćanska filozofija majka je novije fiozofije. Biblija donosi i povijest, cijeli Stari Zavjet povijest je Židova, pa Knjiga mudrosti, pa Pavlove poslanice – ima li veće filozofije?
BezgreÅ¡no zaÄeće, ili Božja objava Äovjeku u obliku gorućeg grma filozofija su i kritika misli za sebe – tri doktorata možete o tome napisati.
Prirodne znanosti?
PoÅ¡tujem, ali evo recite Vi meni ovo – kako te prirodne znanosti objaÅ¡njavaju postanak života? Ne razvoj, to je poznato, već sam trenutak POSTANKA života? Kako je to od nežive materije postao život? Eto Vam kritike i filozofije! Kako, ako ne voljom Božjom?
Crkva je zakoÄila razvoj znanosti za par stoljeća? Ima i tu nekih elemenata, ne kažem! Negiranje heliocentriÄnog sustava, spaljivanje Bruna, Kopernikova sudbina, inkvizicija, stoji. No, ista je ta Presveta Majka Crkva RimokatoliÄka održala duh znanosti u stoljećima mraka. Tko je prepisivao knjige, tko jedini obrazovao u srednjem vijeku? Tko je imao najveću knjižnicu Europe, nego samostan u Clunyju? Tko je osnivao sveuÄiliÅ¡ta, predavao na njima, osnivao Å¡kole, tko je držao uopće Å¡kole u nas do XIX. st.? Å to je bio RuÄ‘er BoÅ¡ković, doli na prvom mjestu svećenik? Nije li on bio prirodnjak i kritiÄki promiÅ¡ljao? Kako, a svećenik?
ZaÅ¡to se uÄi samo katoliÄki vjeronauk?
Ta ne uÄi se – u dijelovima Hrvatske gdje ima viÅ¡e protestanata, i oni ostvaruju pravo na svoj vjeronauk, a postoje i udžbenici islamskog, Å evko OmerbaÅ¡ić je autor jednog! I kurikulum svih tih vjeronauka donose matiÄne vjerske zajednice.
Ne shvaćam zašto bi itko imao problema ako ne upiše vjeronauk? U situaciji u kojoj se resorni ministar razgovara s biskupima ( ne bez njihove krivice ) preko nišana, mislim da bi upravo takvi profesori koji su Vam to rekli mogli imati problema. No, ako ne s ministrom, takvi ljudi imaju problem sami sa sobom.
Dovoljna kazna!
Vjeronauk nije izborni jer je obavezno usred satnice.
Djeca mogu diskriminirati djecu.
Najtužnije je što je ovo državno sponzorirana segregacija.
Lijepo je neki dan u Ekumeni rekao dr. sc. teolog Petar KuzmiÄ, u Osijeku su ravnatelji rekli, neka sjede na hodniku, tako da znamo koji nisu naÅ¡i!Pogledajte na https://www.youtube.com/watch?v=XasAksrT6WU#t=91
Hvale je vrijedno Å¡to kolega žukov1943 detaljno djeci opisuje zvjerstva katoliÄke crkve, ÄereÄenja, natakanja na kolac, povlaÄenja mrtvih tijela npr. Campanelle po Äitavom Rimu, nakon muÄenja i paljenja svih njegovih djela, no u udžbeniku iz vjeronauka za 6. razred u poglavlju o inkviziciji stoji samo jedna jedina reÄenica “Neki su bili ubijeni.” I nisu svi uÄenici te sreće da im povijest predaje kolega.
Ipak, ne treba nam ići tako daleko u proÅ¡lost da vidimo mržnju koju propovijedaju crkveni oci,a koji prema kolegi žukovu1943 nisu predstavnici crkve(?). Pozaić je demokratski izabranu vlast upravo nazvao zloÄinaÄkom. Nisam Äula da su se od njegova govora mržnje ikada ogradili ni Bozanić ni HBK.
Opet ta dvostruka mjerila. Kad Äovjek kaže neÅ¡to kritiÄki o crkvi, onda “crkva, to je narod”, a inaÄe crkva to su dogme, rituali (uglavnom pokradeni od pretkršćanskih pogana, drvce, 25.12., roÄ‘enje od djevice – iranski Mitra, egipatski Horus; uskrsnuće, jaja, zeÄevi i sl.), ono Å¡to predstavljaju svećenici i njihove propovijedi.
Lijepo je Stjepan Radić, popožder, govorio: “Vjeruj u boga,a ne u popa!” Pedajete li i to svojim uÄenicima?
Poznato je koliko je Ävrsta hijerarhija u koatoliÄkoj crkvi. Nema tog svećenika koji može raditi Å¡to ga je volja bez dozvole nadreÄ‘enog. Sva mržnja koju pljuju je odobrena, sva nepravda koju podržavaju Vatikanskim ugovorima je smiÅ¡ljena, samo se javnosti baca pijesak u oÄi kad pretjeraju pa se kaže, on je to na svoju ruku, premjestit ćemo ga (!)
Josip Majski u knjizi “ZloÄin koji traje” lijepo opisuje kako funkcionira ta hijerarhija i dvostruka mjerila.
Lijepo Å¡to branite vjeru, ali to nije isto Å¡to i religijska organizacija i tužno je Å¡to se Å¡uti da postoji vjerovanje bez religije i posrednika. Tužno je ono Å¡to se u udžbenicima iz vjeronauka piÅ¡e o ljudima koji ne vjeruju i tužno je Å¡to se djeci nameće kako će misliti. Tužno je kad u javnoj Å¡koli živi program koji nisu pregledali i kreirali pedagozi nego HBK, kad se na vjeronauku djecu pita dirate li se po intimnim djelovima kad imaju 9 godina i kad im se puÅ¡taju potoci krvi u filmu Pasija Mela Gibsona. Tužno je Å¡to Äovjek koji se razvede ostane bez posla vjerouÄitelja i tužno je Å¡to bez krsnog lista ne možeÅ¡ primiti plaću iz državnog proraÄuna jer te nisu zaposlili na KatoliÄkom sveuÄiliÅ¡tu.
Zašto ne ljubite istinu?
ZaprepaÅ¡tem sam kvalifikacijom za koju sam mislio da je isÄezla iz ozbiljnog diskursa “da kolega Žukov 1943 detaljno djeci opisuje zvjerstva KatoliÄke crkve”
Ovo su veoma opake rijeÄi i teÅ¡ko je ( ili možda suviÅ¡e lako) razumjeti razloge njihove upotrebe.
Nisu nam nepoznati autori koji su za dobar novac i sinekure pisali pamflete u vrijeme kada se njima moglo obmanivati neuke.
Njima se odvraćali pozornost od zloÄina koji su poÄinjeni na svećenicima, redovnicima i redovnicama, nad novinarima, intelektualcima.
Rijetki, su bili izreći drskost koju vi izriÄete.
Ako niste na ovaj forum zalutali, ako obrazujete sa ovakovim stavom i na ovakav naÄin ne bih vam povjerio svoju djecu.
Kao prvo, smatram da je vjeronauku mjesto u crkvi, a ne u Å¡koli. PohaÄ‘ala sam vjeronauk u crkvi u vrijeme kad to nije bilo poželjno. Nisam imala nikakvih problema. Bilo mi je itekako korisno, kao Å¡to piÅ¡e žukov, jer sam mnoge stvari razluÄila i jasno razlikujem vjeru u Boga od Crkve, poganskih obiÄaja i tiranije koju su provodili i koju provode.
Kod mene u školi nisam primijetila da su djeca koja ne pohađaju vjeronauk diskriminirana niti da im se itko izruguje.
Gotovo je neizvedivo da djeca u to vrijeme imaju, primjerice, kemiju jer kemiÄar ima svoju nastavu u to vrijeme. Ali mi se dogodilo da me jedan uÄenik za vrijeme vjeronauka koji ne pohaÄ‘a pitao smije li biti na satu kemije s razredom koji sam tada imala. Naravno da sam mu dozvolila i Äak predložila ostalim uÄenicima da slobodno doÄ‘u.
Problem se može rijeÅ¡iti vrlo jednostavno samo ako postoji dobra volja, a bez puno filozofiranja. Osnovni je preduvjet da u Å¡koli postoje barem dvije paralelke (dva sedma, dva osma itd. razreda). Taj ponovljeni sat kemije omogućio je uÄeniku bolje razumijevanje lekcije, sam je to rekao. Gdje ćeÅ¡ ljepÅ¡e i korisnije? U ovom sluÄaju, uÄenik je imao viÅ¡e koristi od onih koji pohaÄ‘aju vjeronauk jer je dvaput odsluÅ¡ao istu lekciju.
Ne mora nužno biti na satu kemije, iako sam ja jedina to predložila, može biti na nekom drugom satu.
“Kod mene u Å¡koli nisam primijetila da su djeca koja ne pohaÄ‘aju vjeronauk diskriminirana niti da im se itko izruguje”
Ja u svojoj Å¡koli jesam, i to je uglavnom u svakoj- ovisi o strukturi uÄenika.
Znaju im dovikivati kojekakve pogrdne nazive i sl.
Vjerujem da je tako više-manje u svakoj školi.
maltretiraju ih. Sve to dolazi od kuće. Klinjo do 4. razreda si dopuÅ¡ta da djeteta kojeg ne ide na vjeronauk naziva Äetnikom- majka uÄenika mi ispriÄala.
Zahvaljujem Vam, kolegice Ana, i svima drugima, na komentarima. Raspravljati se treba. Ako i ne uspijemo promijeniti stvari nabolje, svakako ne Å¡kodi.
Vjeronauk ipak jeste izborni predmet. To što ga se stavlja u satnicu nema nikakve veze s izbornošću, jer se nikoga ne sili na vjeronauk. Mene se, međutim, protiv moje volje prisiljava da kao razrednik predajem klincima sadržaje s kojima se osobno duboko ne slažem, s kojima se ne slaže ni dio roditelja. Govorim, dakako, o Zdravstvenom odgoju. Ima li u tome elemenata diskriminacije?
Problem je Å¡to se u nas ljude isuviÅ¡e lako etiketira, i uokviruje. Ili si naÅ¡, ili njihov. ÄŒemu to? Profesori smo, intelektualci ( iako je potrebno daleko viÅ¡e od diplome da bi netko bio akademski graÄ‘anin ), trebali bismo imati Å¡irinu duha, toleranciju prema onima koji misle drugaÄije, napose mi vjernici. Znam, kolegice Ana, da Äesto to nije tako, ali, pitam se – zaÅ¡to?
Ja sam, recimo, roÄ‘en 1979., i krÅ¡ten s tjedan dana. Kao maloga Äuvale su me Äasne sestre, dok su moji roditelji radili. Od najmlaÄ‘ih dana povezan sam s KatoliÄkom Crkvom. No, to ne znaÄi da nisam svjestan svih pogreÅ¡aka koje je ona pravila kroz povijest. O svemu tome predajem uÄenicima, na njima prihvatljiv naÄin.
Da, uÄim ih o grijesima Crkve u srednjem vijeku, o stotinama tisuća spaljenih žena pod suludim optužbama za vjeÅ¡tiÄarenje, uÄim ih o simoniji, o papama Borgiji, Juliju II., o indulgenciji, o tužnoj sudbini naÅ¡eg de Dominisa. Spominjem im, dakako, i Stjepana Radića, i njegovu poznatu devizu ” Hvaljen Isusu i Marija, dolje popovi “, nakon Å¡to se u samostanu dobrano nažderao. Spominjem im i epizodu s popom KoroÅ¡cem i jednom barskom damom u beogradskom hotelu one mraÄne noći. Osobno znam i za svećenike koji imaju djecu, koji politiziraju s oltara, koji su pohlepni, koji piju. Slažem se i da HBK iritira pastvu, mene prvoga, onakvim zdanjem s oniksom na fasadi. Apsolutno se slažem i da je Pozaić svoje stavove izrekao na neprimjerenom mjestu i na neprimjereni naÄin, da bi u nekim državama zbog toga kazneno odgovarao, i da je sramota kako je Crkva postupila s don GrubiÅ¡ićem, koji joj je dao pola stoljeća svog života. Sve to stoji, sve to priznajem. No, to nema veze s vjerom! Vjera, prava, istinska vjera, daleko je iznad tog. Krist je prvi ljubio greÅ¡nike, i najviÅ¡e se s njima družio.
Dakle – kad kažete kako Crkva odobrava Pozaićevu bezobraÅ¡tinu, ja Vam kažem – NE! Jer, Crkva nije samo HBK, biskupi i svećenici – oni su u manjini! Crkva je zajednica Kristovih vjernika, i u Crkvi su laici, poput mene, u debeloj većini. Ja, pak, iako Crkva, nikako ne odobravam njegovu propovijed.
Dakle – Å¡to je izgovorio, njegov je osobni stav, a ne stav Crkve!
Prema tome – ako ja, od kad znam za sebe Älan te Crkve, nemam apsolutno nikakvih problema s onima koji nisu u Crkvi, niti se smatram boljim Äovjekom od onog tko je ateist, zaÅ¡to je to drugima problem? Ne shvaćam kako netko tko je vjernik ne shvaća da je Krist umro za sve ljude, a ne samo za katolike?! Prema tome, ne shvaćam ni stav, ako je toÄan, tih osjeÄkih ravnatelja koje spominjete!
Ako je to toÄno, e, tu već možemo govoriti o elementima diskriminacije, ali – nije krivac vjeronauk, već osobe koje duhom nisu dorasle biti ravnatelji Å¡kole!
Isto tako, ako se djecu pita diraju li se, tu ima elemenata za kazneni progon. No, zar Vi mislite da će se problem riješiti ako se vjeronauk izbaci iz škole?
Slažem se i s time da je otužno da razvedena osoba ne može predavati vjeronauk, a svećenik koji ima djecu ne snosi sankcije! No, sve to nema veze s vjeronaukom u Å¡koli. To je divan predmet, predmet na kome bi djeca trebala rasti u duhu, i koji ih, kao takav ne uÄi baÅ¡ niÄemu loÅ¡em.
A da meÄ‘u svakim žitom ima kukolja – ima!
#Vjeronauk ipak jeste izborni predmet. To što ga se stavlja u satnicu nema nikakve veze s izbornošću, jer se nikoga ne sili na vjeronauk. Mene se, međutim, protiv moje volje prisiljava da kao razrednik predajem klincima sadržaje s kojima se osobno duboko ne slažem, s kojima se ne slaže ni dio roditelja#
sili ih se u skoro jednakoj mjeri kao i Vas. Naime nemojte biti razrednik i vaša moralna disonanca je rješena. Mene više brine zašto je problem predavati gradivo koje je znanstveno utemeljeno dok je sasvim normalno indoktrinirati malu djecu? Ja se ne slažem sa jako puno programa po kojima moram držati nastavu pa se ne bunim. jesam to ja onda manje sklon cviljenju da sam diskriminiran ili ugnjetavan?
#Prema tome – ako ja, od kad znam za sebe Älan te Crkve, nemam apsolutno nikakvih problema s onima koji nisu u Crkvi, niti se smatram boljim Äovjekom od onog tko je ateist, zaÅ¡to je to drugima problem?#
ne znam…ali dok to ne isprave, djeca koja ne idu na vjeronauk su diskriminirana 🙂 druga stvar je Å¡ta se djecu koja idu na vjeronauk uÄi da će ovi ionako ići u pakao pa tko ih j***…
kolega Žukov moram vas ovom prilikom upozoriti da iako mi predstavlja užitak raspravljati sa Vama o pitanju vjeronauka, uÄestalo koristite generalizaciju da ako za Vas neÅ¡to vrijedi da je to jamaÄno istina za sve (većinu) vjernika. ZaÅ¡to nitko od te većine ne djeluje korektivno na ovu manjinu?
Kao Å¡to je kolegica ana napisala hijerarhija je u RKC vrlo jasno definirana i ako je kazna koju se dobije za spolno zlostavljanje male djece preseljenje u drugu župu (nikakav kazneni progon, ne daj bože prijaviti dotiÄnoga) znaÄi da je od obiÄnog svećenika (koji je u ovom sluÄaju samo radi ilustracije zlostavljaÄ) pa hijerarhijski prema gore RKC zasad samih kukolja u kojem se tu i tamo naÄ‘e normalan klas. Netko bi inaÄe već podigao hajku a svi znaju koliko je moćna RKC. Vjernici koji i dalje podržavaju takvu ustanovu jednako su krivi kao i oni koji aktivno prikrivaju takve zloÄine. Iz toga razloga (zanemarimo li sekularnu orjentiranost RH prema ustavu) vjeronauk (ne religijski odgoj) ne bi uopće trebao ni primiriÅ¡ati državnoj Å¡koli.
Kolosalno, ako ne griješim!
Baš ste mi lijepo sjeli na volej, i pružili priliku koju ne mislim propustiti!
Dakle – evo kako je:
Kažete – odrecite se razredniÅ¡tva, i VaÅ¡e su moralne dileme rijeÅ¡ene?
Upravo suprotno – one tek poÄinju!
Naime – ja kao razrednik želim pokuÅ¡ati oblikovati te mlade ljude, a ne bježati i sklanjati se u stranu. Osim toga, razredniÅ¡tvo se odreÄ‘uje na poÄetku Å¡k. godine, i ne možete ga se odricati kad Vam se prohtije. No, Äak ako bih ja i tražio da viÅ¡e ne budem razrednik zbog zdravstvenog odgoja, zar bi se tada i svi drugi vjernici trebali odreći razredniÅ¡tva? Nije li to tek diskriminacija? Profesori vjernici ne mogu biti razrednici, jer ih prijeÄi ministar s vaginom ( da budem pristojan ) meÄ‘u nogama, a k… u glavi, ili glavom u k…?!
Nije problem predavati to, kako navodite, znanstveno utemeljeno gradivo, već je problem da ja, kao i većina razrednika, za to nisam ni Å¡kolovan, ni plaćen. Ako ekipa iz Ministarstva smatra kako neki prof. glazbenog nakon dva kursa može biti osposobljen predavati Zdravstveno odgoj, može li tada i jedan prof., recimo, TZK proći ubrzani kurs od dvije seanse i biti struÄan za, recimo, matematiku? Tu ionako fali kadrova!
Krivo navodite kako se na vjeronauku uÄi da oni koji ne pohaÄ‘aju tu nastavu idu u pakao! To ne stoji. Ta Å¡to je bio Pavao prije nego Å¡to je postao Pavao? Nije li Petar tri puta izdao Krista? Pa ipak je prvi papa! Dakle – tko će kamo, odluka je na Njemu, a ne na predavaÄu vjeronauka!
Glede generalizacije ste u pravu – mea culpa!
Kad ste se već dotakli crkvene hijerarhije, recite – niste li demantirani sa samog vrha? Ta nije li papa Wojtila priznao grijehe Crkve, i zatražio oprost za iste? Ne Äisti li papa Franjo žito od kukolja? Nije li suspendirao biskupa iz Limburga? Å to je rekao za svećenika u novim autima? Å¡to je papa Franjo kazao o homoseksualcima? Dakle – ako je po hijerarhiji, vidite da ni Crkva nije tako kruta kako Vi smatrate da jest!
Na kraju – Bog nije osvetnik, već sama milost, ljubav, oprost i dobrota! Ne dopustite da Vam poneki loÅ¡ biskup ili svećenik to obezvrijedi!
“Naime – ja kao razrednik želim pokuÅ¡ati oblikovati te mlade ljude, a ne bježati i sklanjati se u stranu.”
dakle svi mi nastavnici koji nismo razrednici u biti bježimo i sklanjamo se u stranu? 🙂
i zar na poÄetku Å¡k.godine niste znali da će se zdravstveni odgoj provoditi ove godine? i ne to nije diskriminacija jer ste Vi odabrali ne biti razrednik…nitko Vas nije natjerao niti vam onemogućio da budete razrednik zato jer ste vjernik…Äinjenica je da ste gotovo istu situaciju sada doživjeli kao diskriminatornu.
#Nije problem predavati to, kako navodite, znanstveno utemeljeno gradivo, već je problem da ja, kao i većina razrednika, za to nisam ni školovan, ni plaćen.#
u proÅ¡lom postu ste napisali da je problem Å¡to se radi o gradivu s kojim se osobno ne slažete ni Vi niti većina roditelja…takoÄ‘er ako sam dobro shvatio modul zdravstvenog odgoja se drži u sklopu SRZ pa shodno tome jeste za to plaćeni kao razrednik ako niÅ¡ta drugo onda kroz smanjenu normu nastavnih sati (na stranu kako je to smanjenje minorno u odnosu na dodatnu koliÄinu posla koja se dobije sa razredniÅ¡tvom)
Lijepo zvuÄi teorija o tome Å¡ta se uÄi na vjeronauku no i Vama i meni je jasno da su ono Å¡to bi se trebalo uÄiti o vjeri i ono Å¡to se uÄi o vjeri dvije razliÄite stvari. papa wojtila je priznao NEKE grijehe crkve. i dalje je branio uporabu kondoma Äime je gotovo vlastoruÄno pospjeÅ¡io epidemiju aidsa u afriÄkim zemljama. nikad se nije ispriÄao za zloÄine koje je crkva poÄinila. pored tih stvari i meni kao ateistu je jedan od najpozitivnijih papa do sadaÅ¡njeg. Nekako ste preskoÄili onog izmeÄ‘u njih dvojice koji bi da nije bio papa već ležao u zatvoru. za franju joÅ¡ Äekam da vidim kakav će se pokazati. za sada se stvari kreću u pravom smjeru no joÅ¡ je dalek put.
Na kraju ako bog nije osvetnik već sama milost, ljubav, oprost i dobrota onda je kompletan stari zavjet u biti krivotvorina ili sam ja nešto krivo shvatio?
Odmakli smo se drastiÄno od originalne teme no to obiÄno tako bude kad se dotakne u neÄija uvjerenja. Nemojte kaj zamjeriti gospodine Žukov, bilo mi je osvježavajuće Äuti vaÅ¡e argumente jer sam poneÅ¡to novoga nauÄio, na neke stvari ste me podsjetili i dakako uvijek je osvježavajuće raspraviti na internetu s nekim tko raspolaže rjeÄnikom koji je veći od zadnjeg izdanja 24 sata.
ÄŒinjenica je da je vjeronauk u Å¡koli i ne postoji puno toga Å¡to JA mogu uÄiniti da to promijenim osim možda upita o ustavnosti takve prakse. Za razliku od nekih udruga koje će ostati neimenovane, ja cijenim novce koje uplaćujem u proraÄun i ne pada mi na pamet rasipati ionako bijedne resurse ove jadne zemlje na gluposti kao Å¡to su tjeranje vjeronauka iz Å¡kole ili raspravljanje o tome tko kome treba Å¡ta gdje gurati. Puno bih raÄ‘e vidio te resurse uložene u vraćanje vjere u ZNANJE i OBRAZOVANJE koja je za sada izgleda isparila. Na kraju krajeva zato i jesmo na ovim stranicama 😉
Zahvaljujem Vam na velikim laudama koje mi upućujete! I sam Vam istom mjerom uzvraćam. Uistinu, da ovakav nivo polemike oko suprotstavljenih argumenata njeguju Prejasnosti na višim instancama, gdje bi nam bio kraj?! Da se ovako može slobodno raspravljati u školama, one bi bile ono što bi trebale biti, hram duhovnog i svakog inog progresa. No, što je tu je!
Vezano uz navedeno, želim još istaknuti ovo:
Jasno ko dan da nisam mislio kazati kako oni koji nisu razrednici bježe i sklanjaju se u stranu. Svaki profesor u okviru svog predmeta može utjecati na to da sutra imamo bolju mladost.
Na poÄetku Å¡k. godine nisam bio siguran Å¡to će biti sa zdravstvenim odgojem, jer ga je Ustavni sud zbog proceduralnih razloga privremeno stavio van snage. DoduÅ¡e, mogao sam pretpostaviti kako će Jovanović i dalje lupati svoje, kao Maksim po diviziji. Pazite – ja se nikako ne slažem u svemu s Grozdom i katoliÄkim udrugama, jer se ne mogu oteti dojmu kako isuviÅ¡e naglaÅ¡avaju ulogu roditelja u cijeloj stvari. Ta nisu roditelji ti koji kroje nastavne planove i programe. Isto tako, dojma sam kako je cijela stvar politiÄki obojana. No, bez obzira na to, meni je teÅ¡ko shvatljivo kako ja, povjesniÄar i geograf, trebam djeci priÄati o samozadovoljavanju, pornografiji i uporabi kondoma. Jasno da trebaju o tome stjecati znanja, ali zaÅ¡to, pobogu, imaju roditelje? A ako im u sklopu sata razrednika o tome već trebam priÄati, tada, jer nisam struÄnjak, to zahtijeva posebnu pripremu, iÅ¡Äitavanje literature, a za to nisam plaćen. Tu sad otvaramo poseban problem – zaÅ¡to se već godinama upornošću veoma velikom odbija jasno precizirati Å¡to toÄno, taksativno, spada u te mitske ostale poslove! Jasno, odbija se kako bi se sve Å¡to se sprdne ministru ili ravnatelju moglo pravdati ostalim poslovima.
Suma sumarum – zbog tolike odioznosti roditelja, javnosti i nekih eksperata, držim kako bi Zdravstveni odgoj trebao biti izborni! Dakle – roditelji koji žele da im djeca uÄe o tim sadržajima upisat će ih, oni koji ne žele, neće, i festival je zavrÅ¡en. Naravno, tome nije tako, jer bi u sluÄaju izbornosti Zdravstvenog odgoja znaÄilo da je on zaseban predmet, da treba naći predavaÄe, mjesto u satnici, to sve platiti, i tako dalje, i tome sliÄno!
Vrlo toÄno ste zamijetili kako je plaćanje razredniÅ¡tva minorno. Priznaju nam se Äetiri sata, a koliko viÅ¡e se odradi? Ta samo roditeljskih sastanaka ima Äetiri godiÅ¡nje, gdje je sve ostalo? Recimo – ekskurzije – dobijete dnevnicu ( koji po Vladinu prijedlogu novog GKU za osnovne Å¡kole žele smanjiti za dvije trećine, sa 150 na 50 kuna )! No, ne dobijete naknadu za noćni rad ( rad od 22 do 7 sati ujutro ), a koja iznosi 50 % viÅ¡e, ako ne grijeÅ¡im. ZnaÄi li to da ja na ekskurziji nakon 22 sata nisam viÅ¡e dužan paziti na klince? Naime – to iza 22 sata Ministarstvo ne plaća!
Zar uistinu papu držite odgovornim za Å¡irenje spolnih bolesti u Africi? Papa ne može odobriti uporabu kondoma, jer je to u suprotnosti sa uÄenjem Crkve. Postoje crkveni obiÄaji ( npr., da svećenici nose misnice za oltarom, a ne potkoÅ¡ulje, ili da se skuplja milodar tijekom mise, itd. ) i to se može mijenjati. No, postoji crkveno uÄenje i dogma, koja se teÅ¡ko može mijenjati. Papa, recimo, ne može nauÄavati kako Marija nije Bogorodica, jer bi se to kosilo s crkvenim naukom. Nije on protiv kondoma jer mu se tako hoće, već jer mora misliti na mnogo Å¡iri kontekst.
No, ako ćemi i tako razmatrati problematiku – po meni je daleko veći krivac britanska i francuska kolonijalna i imperijalistiÄka politika u Africi, nego papa u Rimu. Ta zar Crkva ne pomaže Afriku kroz misije? Koliko Å¡kola, bolnica i vrtića je Crkva tamo izgradila?! Istu imperijalnu politiku danas provode zapadne multi – kompanije! Tu je problem! na koncu – na Zapadu se kondomi koriste, pa ipak je AIDS trenuo sa Zapada!
Stari i Novi Zavjet?
Nisu toliko razliÄiti koliko se Äini – dio su istog Svetog Pisma! No, temeljna razlika jest – Krist! RoÄ‘enjem Sina Božjega, Äime poÄinje Novi Zavjet, niÅ¡ta viÅ¡e u povijesti Äovjeka ne bi smjelo biti isto! Bog koji žrtvuje Sina poradi Äovjeka od Boga osvetnika postaje milosrdan i blag Otac!
Barem ja u to vjerujem. One koji u to ne vjeruju isto tako poštujem. Na kraju, Krist je i za njih umro, makar ga oni odbacuju i negiraju. Svi smo djeca istog Boga.
Na kraju – naravski da Vam ne zamjeram niÅ¡ta! DapaÄe – zahvaljujem Vam na kvalitetnoj raspravi!
Svako Vam dobro želim!
“…..o stotinama tisuća spaljenih žena pod suludom optužbom da su vjeÅ¡tiÄarile::…
Ovo još nitko nije rekao! Stotine tisuća.
Mislim da je u ovoj zemlji ipak najteže biti Hrvat, onaj koji ne krade, misli svojom glavom i trudi se preživjeti, koji ne zavidi onima koji ne misle isto, ne mole isto, ali su u istoj kaljuži. Onaj koji kad ostane bez posla(,a to je daleko najveći postotak od ovih 350.000 nezaposlenih)ne može se nikome požaliti da je diskriminiran. S druge strane, uroÄ‘eno beskrajno mu strpljenje dokrajÄili su politiÄari, koji svako malo bace “praÅ¡inu” u oÄi da prestane misliti kako podmiriti raÄune i biti sit u istom mjesecu. Razni su oblici “praÅ¡ine” – od kojekakvih “zvijezda” na 5 minuta do traženja prava spolnih manjina(u kojoj je zemlji brak definiran kao temeljno ljudsko pravo?) i svih drugih traženja(dozvolite da je i ovo jedno od takvih), kao da ležimo na nafti i ne znamo kuda bi od bogatstva, obilja i dokolice. Kako nama, tako i drugima. Uostalom, stara mudra izreka kaže:”Ne traži kruha pored pogaÄe. JoÅ¡ jedna latinska:”Ubi bene, ibi patria!”
Razrednica sam i imam 18 uÄenika u razredu. Devetero ih ne ide na vjeronauk. Pukim sluÄajem u vrijeme tog sata, ja sam ona s “rupom u rasporedu” i to vrijeme provode sa mnom. Radimo listiće iz engleskog ili talijanskog, razgovaramo, sluÅ¡amo glazbu pa vadimo rijeÄi iz pjesama…Znam da mi to nije u opisu radnog mjesta, ali ne mogu ih gledati dok sjede na podu Å¡kolskih hodnika.
Predajem im i izborni strani jezik, kojeg ne pohaÄ‘a samo jedna uÄenica, ali taj predmet imaju uvijek zadnji sat.
Evo, kolega se Joka ne slaže sa mnom u broju!
Na ostalo niste reagirali – slažete li se s ostalim?
No, Äak ako je broj spaljenih žena manji, znaÄi li to da je zloÄin manji? Da ih je, recimo, spaljeno 7 tisuća – bi li to bilo prihvatljivo?
Nije stvar u broju, već u Äinjenici da je i Crkva kroz povijest grijeÅ¡ila. Budući da je saÄinjavaju ljudi, bilo bi iznimno zaÄudno da kroz dva tisućljeća nije grijeÅ¡ila. No, mi, vjernici, ljudi iz Crkve, moramo biti toga svijesni, a ne okretati glavu!
Kažete – nitko to joÅ¡ nije rekao?!
Govorili su, mnogi.
Npr., vatreni firentinski propovjednik, Savonarola, iako svećenik, itekako je šibao Crkvu zbog ponašanja prelata. Poznata je njegova:
” Prva je Crkva imala drvene kaleže i zlatne prelate, a danaÅ¡nja Crkva ima zlatne kaleže, a drvene prelate!”
Ili, u vrijeme nakon pojave reformacije, ondaÅ¡nji papa Hadrijan jasno je rekao kako je za nastanak reformacije itekako velika odgovornost odnaÅ¡nje KatoliÄke Crkve i njenih slabosti!
Kritika se nije libio ni naš velikan, Strossmayer, koji je, uostalom, napustio i Prvi Vatikanski koncil zbog neslaganja s dogmom o nepogrešivosti pape.
Na kraju krajeva, nije li se joÅ¡ jedan velikan naÅ¡ih dana, naskoro sveti Ivan Pavao II. javno ispriÄao zbog svih grijeha koje je Crkva u proÅ¡losti poÄinila?
Dakle – govorili su, kao Å¡to vidite, ne ateisti ( iako i takvih ima ), već sam nabrojao ljude Crkve. Tako i mi danas, moramo biti svjesni svega Å¡to je bilo veliko i slavno, ali i svega Å¡to je bilo pogreÅ¡no!
Sve to, osim na satovima povijesti, trebalo bi klince uÄiti i na vjeronauku.
Zato držim da bi on i dalje trebao ostati u školi. Mjesto u satnici mi nije sporno. No, sve je to do kvalitetne organizacije rada škole, tj. do ravnatelja.
Kolega Petar piÅ¡e o nezaposlenima, neplaćenim raÄunima i kaljuži. Od prve do zadnje toÄno, samo – preduvjet materijalnog blagostanja jest duhovno. Zato – DA vjeronauku!
Neka vjeronauk bude u Å¡koli.
Vjerujem da Vam je onaj podatak o broju spaljenih žena izletio u žaru rasprave.
DA-vjeronauku, ali u crkvi.
Žukov1943: „…Činjenica, pak, Å¡to nisu tad na nastavi baÅ¡ nikako ih ne prijeÄi da razvijaju ljubav.
I tko im, molim Vas, brani da taj sat stjeÄu spoznaje? Zar im je zabranjeno sjesti u Å¡kolsku knjižnicu i Äitati, surfati internetom? Zar se spoznaje stjeÄu iskljuÄivo na nastavi?“
Slažem se i predlažem da djeca koja su na satovima vjeronauka već razvila ljubav sada malo prepuste uÄionice i uÄitelje drugima, a sama iskoriste ove fantastiÄne mogućnosti stjecanja novih spoznaja. Time bi pokazali kao do sada uzeta sredstva od siromaÅ¡nih hrvatskih graÄ‘ana nisu otiÅ¡la u vjetar. 🙂
Prihvaćam Å¡alu, eto, simpatiÄna mi je Äak!
No, ti siromašni hrvatski građani ipak su u ogromnom broju pripadnici Crkve, usuđujem se predmnijevati kako podržavaju vjeronauk u školama. Ako griješim, neka se povedu građanske akcije za povrat vjeronauka u Crkvu. U školi ili Crkvi, vjernik je svuda blizu Bogu!
Licemjerje i lažni humanizam lagano, ali sigurno doseže svoj vrhunac.
Snježna gruda kotrlja se u ponor i kad se konaÄno strmop…, možemo oÄekivati novi poÄetak.
Svi koji si utvaraju, što bi rekao naš Ćiro, da se gruda može zaustaviti, gadno se varaju. Nema tu pomoći.
Do tada…živio zdravstveni, graÄ‘anski i drugi odgoj, vjeronauk u Å¡koli i sve ostale bedastoće.
Svako pokušavanje guranja grude uzbrdo bio bi Sizifov posao.
Polazila sam vjeronauk izvan Å¡kolske ustanove, onda kada je bio zabranjen.
Danas je vjeronauk u školi. Član moje obitelji nije polazio vjeronauk, to vrijeme bio bi u knjižnici.
Prije svakog Sv. Nikole, u razred u vrijeme odmora, uÅ¡ao bi vjerouÄitelj i podijelio darove svima, osim onima koji nisu polazili vjeronauk.
Divna gesta!
Eto me ovdje dolje, kolega SunTsu, kad ne ide tamo gdje treba!
Svakako, gore ili dolje, pozdravljam Vas, i zahvaljujem Vam na postu!
Porazmislio sam o svemu Å¡to ste napisali. Priznajem, zakljuÄio sam kako moram revidirati svoje stavove.
Upao sam, naime, u zamku da situaciju promiÅ¡ljam isuviÅ¡e iz svoje perspektive! Dakle, perspektive praktiÄnog vjernika kojem, meÄ‘utim, apsolutno ne smetaju ne – katolici, dapaÄe, ali kojem jako smeta politiziranje biskupa, i opterećenost Crkve povratom imovine. Tako, priznajem, iako meni apsolutno ne smetaju klinci koji ne žele na vjeronauk, i iako u mojoj sredini baÅ¡ nijedno dijete nije zbog tog trpjelo posljedice ( a vjerujte, nismo isuviÅ¡e tolerantna sredina ), nakon VaÅ¡eg posta svjestan sam kako dobar dio onih koji sami sebe percepiraju kao vjernici ne misli tako! Njihova proklamirana vjera ne oÄituje se njihovim životom, djelom, stavovima! To me dovelo do zakljuÄka kako Vi na kraju ipak imate pravo!
O hrvatskim instutucijama znam podosta, najviÅ¡e iz prve ruke. To me tek uÄvrstilo u uvjerenju kako ste posve u pravu!
Priznajem, nije lako biti nevjernik u ovako uskoj i netolerantnoj sredini. To, međutim, puno govori o nama vjernicima, kakvi smo zapravo!
Da se mi držimo vjerno Kristova nauka, nijedno dijete koje ne pohađa vjeronauk ne bi se osjećalo nelagodno!
Uistinu mi je žao što je vjeronauk od jednog divnog predmeta postao kamen smutnje. Međutim, u svemu tome krivnja je najmanje na vjeronauku!
No, kad smo već tu gdje jesmo, postavlja se pitanje – Å¡to nam je Äiniti? Imate li Vi kakvo miÅ¡ljenje kako tu situaciju razrijeÅ¡iti? Ako je dotle doÅ¡lo, ja se slažem i s povratkom vjeronauka u Crkvu. No, kako to ostvariti? Ili se pomiriti sa situacijom?
Ja se u životu nikad ne mirim sa situacijom koju držim krivo postavljenom, ali ima li smisla zapoÄinjati bitku koju nećemo dobiti? U Hrvatskoj katolici Äine većinu, a većina znaÄi glasove, mandate, izborne trijumfe!
Kad se ni vlast kojoj su na Äelu jedan ateist i jedan agnostik nema petlje uhvatiti u koÅ¡tac s ovim pitanjem, uistinu – Å¡to da se radi?
mislim da ste ovime sve rekli u biti 🙂
“Ja se u životu nikad ne mirim sa situacijom koju držim krivo postavljenom, ali ima li smisla zapoÄinjati bitku koju nećemo dobiti? ”
otuda puno agresije koja se sipa po vjeronauku. ljudi budu frustrirani kada ih se stavi pred takav izbor a danaÅ¡njica je puna takvih izbora…problem sa vjeronaukom je jako lako rjeÅ¡iti. zakonom se regulira da PARALELNO sa SVAKIM satom vjeronauka MORA biti i sat izbornog nekog drugog predmeta. to je satnica jednom nastavniku, a nastavni sadržaj djeci “nevjernika”. naravno ako postavite pitanje drugi strani jezik (mislim da je to najjednostavnije za organizirati) ili vjeronauk Å¡ta će reći kvazikatolici (dakle ovi koji su samo deklarativno katolici)?
cijelo pitanje vjeronauka se po meni namjerno ostavlja nerjeÅ¡enim kako bi se imala oko Äega dizati praÅ¡ina dok se iza oblaka praÅ¡ine kotrljaju velike stvari neprimjećene. zamislite da se rjeÅ¡i pitanje vjeronauka i da se svi ti roditelji koji se sada viÅ¡e nemaju oko Äega svaÄ‘ati okrenu prema ministarstvu i poÄnu inzistirati na daljnjim reformama? pa morali bi poÄeti ozbiljno raditi i ne daj bože troÅ¡iti naÅ¡e novce na stvari koje nama trebaju a ne na plaće uhljebljenih podobnika…