(Index.hr) U vrijeme dok je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izjavio kako je cilj u nekoliko idućih godina sve Å¡kole uÄiniti Å¡kolama 21. stoljeća, želja za modernizacijom obrazovnog sustava dovela je do toga da je novi raÄunalni sustav u Crikvenici jednostavno izbrisao cijeli jedan razred, a djeca su sad primorana ići u Å¡kole u Senju i Rijeci bez obzira imaju li njihovi roditelji sredstva da im omoguće prijevoz do Å¡kole.
Projekt e-upisi pokazao se teÅ¡kim promaÅ¡ajem onog trena kad je ministar Jovanović odluÄio da se djeca sama bez prisutnosti roditelja mogu upisati u srednje Å¡kole. SluÄaj koji to dokazuje su izbezumljeni roditelji iz Koprivnice koji su tek naknadno saznali da im je dijete upisalo Å¡kolu u 100 kilometara udaljenoj Slatini.
“DoÅ¡li smo do informacije kako su neka djeca iz Koprivnice upisala Å¡kolu u Slatini bez da su im roditelji to znali. Budući da im prijevoz nije osiguran jer je rijeÄ o Å¡koli u drugoj županiji roditelji su s razlogom izbezumljeni. Najveći propust koji je napravljen kod ovog projekta je upravo taj da djeca sama bez prisutnosti roditelja mogu upisati srednju Å¡kolu. Osim toga ovim se izgubio i svaki ljudski kontakt. Prije su profesori u srednjim Å¡kolama u upisnim komisijama mogli savjetovati uÄenike da li da upiÅ¡u njihovu Å¡kolu ili ne ovisno o njihovim ocjenama i sposobnostima”, kazao je za Index Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih Å¡kola.
Jovanovićev ‘poseban’ tim
Dodaje kako je ovaj projekt upisa Äista mehanika, no da trenutna garnitura u MZOS ne traži savjet ni od koga, a ponajmanje od struke. “Jovanović ima uzak krug ljudi u svom savjetniÄkom timu koji odluÄuje o svemu, iako imamo saznanja da nisu radili u sustavu obrazovanja i Å¡kolstvu, te da nisu kompetentni za odreÄ‘ivanje kako bi sustav Å¡kolstva trebao izgledati”, rekao je Mihalinec.
O e-upisima je kaže, ipak postojala javna rasprava, no na njoj nije prihvaćen niti jedan prijedlog struke nego se ona održala reda radi.
Vladimir MiloÅ¡ević, v.d. predsjednik Sindikata hrvatskih uÄitelja kaže kako je jedan od najvećih Jovanovićevih propusta Å¡to u projekte ulazi nepripremljen, bez ikakve simulacije mogućih posljedica.
“Dok on ulaže novac u informatizaciju Å¡kola, diljem cijele Hrvatske postoje Å¡kole koje su u raspadnom stanju. Tu takoÄ‘er postoji i ogroman nesrazmjer izmeÄ‘u Å¡kola, dok neke nemaju ni osnovan pribor za rad, a kamoli Å¡kolske dvorane, neke su Å¡kole s druge strane opremljene za 22. stoljeće i onda je normalno da su uÄenici iz tih Å¡kola obrazovaniji i imaju daleko bolje mogućnosti za kasniji rad od djece koje nemaju ni najosnovnije. Nedavno sam Äuo kako se ministar Jovanović pohvalio kako će uzeti 6 milijuna eura iz EU fondova za obrazovanje, a taj je novac jedva dostatan za sanaciju samo jedne Å¡kole. Trenutno se u Zagrebu renovira OÅ Pavleka MiÅ¡kina, a uÄenici te Å¡kole i profesori imaju nastavu na Äak pet lokacija, odnosno u pet drugih osnovnih Å¡kola. Novac iz EU fondova može se potroÅ¡iti samo recimo na tu Å¡kolu”, rekao je MiloÅ¡ević.
Nekima e-imenici, drugima komad stropa na glavu
Dodaje i kako će se standardi u Å¡kolstvu unatoÄ ovakvim ‘modernim’ projektima znatno srozati, a djeca će dobivati sve manje znanja budući da Vlada konstantno smanjuje izdavanja za Å¡kolstvo. Dok je primjerice prosjek EU da se za obrazovanje izdvaja 5,6 posto BDP-a, u Hrvatskoj je on za ovu Å¡kolsku godinu smanjem na 3 posto, a za 2015. najavljuju kako će iznositi oko 2,95 posto.
Tako će prema svemu sudeći oni privilegirani uÄenici dobro opremljenih Å¡kola kakve su primjerice u Primorsko-goranskoj županiji koje uskoro prelaze sa papirnatih na e-imenike, imati i veće Å¡anse za uspjeh. Za razliku od njih, postoji veliki broj uÄenika koji sjede u klupama pazeći da ih ne pogodi odlomljeni komad stropa. Ili pak za vrijeme kiÅ¡e moraju sjediti u kabanicama kako im kiÅ¡a ne bi padala na glavu.
Koliko je tek Å¡kola koje satove tjelesnog održavaju na Å¡kolskim hodnicima ili u nekoliko kilometara udaljenim dvoranama kao Å¡to je u sluÄaj u Osijeku i Karlovcu. No, nema veze, bitno je da je ministru Jovanoviću cilj “uÄiniti sve Å¡kole Å¡kolama 21. stoljeća”, a uÄenici pritom samo moraju paziti da ne stisnu pogreÅ¡an klik jer će u protivnom biti izbrisani.
Roditelji se pak mogu samo nadati da će im djeca biti savjesna i odgovorna i da neće bez njihovog znanja upisivati školu u desecima kilometara udaljenom gradu.
PiÅ¡e: Martina PauÄek Å ljivak
Sad kad se to dogodilo (upis u 100 km udaljenu Å¡kolu) roditelj barem zna da ima katastrofalno loÅ¡u komunikaciju sa svojim ÄetrnaestogodiÅ¡njakom. Hoće li sad neÅ¡to poduzeti? Hoće, optuživat će koga stigne, da odbaci svoju odgovornost.
Nije sustav upisa taj koji može natjerati neodgovornog roditelja da se brine za svoju djecu. Prije bi to mogao kazneni sustav.
Roditelji su morali potpisati prijavnice na kojima se jasno vidjelo što su i gdje djeca prijavila. Čija je to greška?
GreÅ¡ka je razrednika koji su trebali grafoloÅ¡ki vjeÅ¡taÄiti potpise roditelja na prijavnicama.
Ne može biti opravdanje da razrednici za to nisu kvalificirani.
Kvalificirani su jednako kao i za neke teme zdravstvenog odgoja.