Đacima strukovnih škola drukčija državna matura

(Slobodna Dalmacija) Osmaši koji iduće školske godine 2013./2014. upišu prvi razred nekoga od 22 nova zanimanja u strukovnim školama, mogli bi za četiri godine, u slučaju da namjeravaju upisati studij, polagati posebnu, novim programima prilagođenu državnu maturu. Drugim riječima, za četiri godine, kada iz srednjih škola iziđe prva generacija učenika koja se školuje prema novim programima, mogli bismo imati dvije državne mature: onu za gimnazijalce i za strukovnjake koji se školuju prema postojećim, “starim” programima i one koji će od jeseni upisati neko od 22 nova zanimanja u strukovnim školama.

– Tako bi trebalo biti, jer, prema Ustavu, svi se Å¡koluju prema jednakim uvjetima i moraju imati jednake Å¡anse. Ne možete učenike kojima u kurikulumu iz hrvatskog jezika nije predviÄ‘ena povijest književnosti dovoditi u situaciju da piÅ¡u testove u kojima se takva pitanja nalaze. Učenicima iz novih programa na maturi treba provjeravati čitalačke, pisalačke i druge kompetencije, Å¡to znači ono Å¡to su učili. Dakle, imali bi poseban test iz općeobrazovnih predmeta na osnovi kojega bi se upisivali na studij – prenosi dr. sc. Srećko ListeÅ¡, viÅ¡i savjetnik za hrvatski jezik iz splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje.

Listeš je član radne skupine koja je radila nove kurikulume hrvatskog jezika za ukupno 25 novih programa u srednjim strukovnim školama (za tri škole nisu pokazale interes), a programe je u petak predstavio i ministar Željko Jovanović u Bakru. No, uvođenje novih programa uznemirilo je nastavnike u 52 škole u koje bi od jeseni trebali biti eksperimentalno uvedeni, a osobito one iz općeobrazovnih predmeta, poput hrvatskog jezika i književnosti, koji je obvezan na maturi. Naime, zbog nove metodologije i načina obrade sadržaja, isti nastavnik u jednoj će školi sada učenicima koji se školuju prema starom programu hrvatski predavati na jedan način i prema starom kurikulumu, a njihovim vršnjacima u novim programima prema potpuno novom kurikulumu. Primjerice, novi program hrvatskog jezika traži tematsku obradu sadržaja, a stari kronološku, odnosno gradivo se obrađuje prema konceptu povijesti književnosti.

Ilijada i Odiseja

Razlikuju se i tekstovi za obradu te lektira, a iz novih programa izbačena je, primjerice, Ilijada i Odiseja, no Listeš smatra da zbog toga „neće svijet propasti“. On ne vidi nikakav problem u tome da do početka nove školske godine svi nastavnici koji budu predavali u novim programima prođu stručno usavršavanje i budu osposobljeni za novi način podučavanja, a iz Agencije za odgoj i obrazovanje najavili su kako će oni voditi stručno usavršavanje nastavnika iz općeobrazovnih predmeta, dok će one iz strukovnih predmeta educirati stručnjaci Agencije za strukovno obrazovanje. Listeš će, zajedno s kolegicom iz radne skupine Lindom Grubišić-Belinom, višom savjetnicom za hrvatski jezik AZOO-a iz Rijeke, pripremati nastavnike hrvatskog jezika.

– NaÅ¡im nastavnicima pomoći ćemo u ‘čitanju’ i razumijevanju novih kurikuluma. Osnova je svladavanje komunikacijskog pristupa, odnosno razvijanje kompetencija učenika u razumijevanju tekstova, kao i govorenju, čitanju i pisanju. U novim programima obraÄ‘ivat će se cjeloviti tekstovi, a ne ulomci – ispričala je o novoj metodologiji profesorica GrubiÅ¡ić-Belina.

Za te će nastavnike i ljetni praznici biti kraći, jer se početak stručne edukacije planira ili za početak srpnja ili kraj kolovoza. Oboje stručnjaka slažu se kako će o uvođenju posebne državne mature za učenike novih strukovnih programa konačnu riječ ipak reći Ministarstvo znanosti. No, zanimljivo je da, unatoč tomu što je uvođenje strukovne mature bilo dio Plana 21 Kukuriku koalicije, u Ministarstvu zasad o ovome nemaju nikakvih konkretnih planova.

– ÄŒekamo zavrÅ¡etak Strategije razvoja obrazovanja, pa ćemo vidjeti Å¡to će reći stručnjaci, poručio je ministar Željko Jovanović.

Ispitna pitanja

Od početka uvođenja ispita zrelosti postoje kritike da su testovi zapravo rađeni za gimnazijalce, a opseg gradiva općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama ionako je upola manji nego u gimnazijama. No, hoće li posebna strukovna matura doista zaživjeti nije poznato ni Ivanu Šutalu, ravnatelju Agencije za strukovno obrazovanje.

To je spomenuto kao ideja. Sigurno je da ni jedan učenik neće biti doveden u neravnopravan položaj, a ispitna pitanja na maturi i dosad su ‘osvježavana’, ali samo gradivom koje uče svi učenici – kaže Šutalo.

Sindikati: Loše rješenje

U široj javnosti ne postoji potpuno suglasje treba li uvoditi posebnu strukovnu maturu, pa i za nove programe. Dok stručnjaci Agencije zagovaraju posebno testiranje tih učenika, Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, drukčijeg je mišljenja: -Uvođenje strukovne mature bio bi poraz, raspad sistema.