Jovanovićeva naredba izdavačima: Kemiju smanjite 63%, povijest 50, fiziku 53, biologiju 38…

(Jutarni list) Ministarstvo obrazovanja poslalo je potkraj travnja naputak izdavačima udžbenika da bitno smanje broj stranica školskih knjiga. Rok za to je početak lipnja, do kada moraju biti gotovi udžbenici koji bi trebali u razrede od školske godine 2014. – 2015.

Tako će, prema napucima koje je resorno Ministarstvo poslalo izdavačima u vrijeme dok javna rasprava nije ni završena, knjige iz povijesti biti smanjene na svega 40% trenutnog broja stranica, prvašići će, primjerice, imati 37% manje stranica u udžbeniku materinjeg jezika, u drugom razredu upola manje stranica u knjigama za matematiku…

Nužna je strategija

“Prema izračunu jednog izdavača, broj stranica za fiziku trebao bi se smanjiti 52%, za kemiju 63% i za biologiju 38%”, uznemireno govori akademik Vladimir Paar i dodaje: “Provede li se predložena redukcija udžbenika, to že sigurno voditi do znatnog pada kvalitete temeljnih znanja iz matematike, fizike, kemije i biologije, koja su temelj za inženjerske, medicinske, biotehničke, prirodoslovne, ekonometrijske, ekonofizičke i druge struke. To bi imalo goleme posljedice na znanstveno-tehnološki i gospodarski razvoj Hrvatske. Mislim da je nužno prvo donijeti strategiju razvoja obrazovanja i znanosti, orijentiranu na razvoj Hrvatske, zatim na temelju nje donijeti kurikulum i osigurati mjere za ostvarenje tog kurikuluma i tek na temelju toga pristupiti izradi novih udžbenika. U međvremenu, nadležne institucije i/ili izdavači do početka sljedeže školske godine mogli bi izraditi i staviti na internet stranice Ministarstva popis nužnih promjena u postoježim udžbenicima koje bi u školi učenici sami unosili uz eventualne upute nastavnika. To bi za roditelje značilo novčane uštede, a na učenike bi djelovalo odgojno. Svako smanjenje temeljnih znanja naših učenika u odnosu na učenike u srednjoj Europi imalo bi za posljedicu naše sve veže zaostajanje za razvijenijom Europom”.

Jučer se izjavom oglasio Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU u kojoj upozoravaju na važnost adekvatnog tretmana školske nastave matematike i prirodoslovnih znanosti. Odustajanje od toga “vodilo bi Hrvatsku u zemlju slabo obrazovane i slabo plažene radne snage. Zato se ne smije na brzinu ulaziti u nedovoljno pripremljene i promišljene promjene obrazovnog sustava kao što su izrada i uvođenje kurikuluma, donošenje i mijenjanje postoježih udžbenika…”

Što izbaciti!?

Autora udžbenika geografije za peti, šesti i sedmi razred osnovne škole, Daniela Orešiža, zatekli smo usred golema posla, dok je pokušavao smanjiti broj stranica jednog od udžbenika. Umorno kaže da ni sam ne zna što bi i kako kratio… “Kako, pitam ja vas. Dal’ bi vi sada izbacili neku zemlju? Što izbaciti? S jedne strane imamo propisan program, s druge zahtjev za smanjeni opseg, a ta redukcija je uvjet da mi prođe udžbenik…

Evo, mučim se, pokušavam izbaciti neke fotografije koje mi se čine manje bitnima, ne mogu izbaciti karte… Ministarstvo je tehnički riješilo stvar, a bilo bi bolje da se napravio novi kurikulum pa da se jasno znaju kriteriji po kojima radimo.” Prema predloženom udžbeničkom standardu, gradivo iz zemljopisa za cjelokupni šesti razred treba imati 208 stranica. “Ako uzmemo da je atlas oko 80 stranica, radna bilježnica oko 80 stranica, onda udžbenik umjesto 200 stranica ima ni 100, a gradivo je ostalo isto. Tamo je propisano koliko smije biti araka, u to ulaze i radna bilježnica, i udžbenik, i atlas. Kako da mi sad znamo što izbaciti”, pita Orešiž ono što ovih dana muči i sve druge autore udžbenika koje trebaju reducirati.

Cilj je lakša torba

Ministarstvo je koncem travnja od nakladnika zatražilo da udžbenike i ostalu literaturu ne samo radikalno reduciraju u skladu s još nevažežim Udžbeničkim standardom, nego i da ih usklade s još nepostoježim pravopisom o kojem također traje javna rasprava, i da to sve naprave do 3. lipnja, što izdavači, kažu, ne mogu kvalitetno odraditi. Grupa nakladnika (Školska knjiga, Naklada Ljevak, V.B.Z., Klett Verlag i Neodidacta) u zajedničkom priopženju poručuje da se prije toga trebalo krenuti u cjelovito donošenje stručnog i pravnog okvira za izdavanje udbženika. “Naime, ministar je trebao donijeti: nacionalni kurikulum, predmetne kurikulume, udžbenički standard i niz pravilnika…”

U Ministarstvu podsježaju da je “cilj olakšati školsku torbu, što godinama traže učenici, roditelji pa i sami novinari. U tom kontekstu predmet je rasprave i redukcija sadržaja u udžbenicima, a koja proizlazi iz u standardu predviđenog broja araka. Sve ostalo zlonamjerne su dezinformacije koje šire pojedini nakladnici u strahu od toga da že izgubiti dio tržišta. Ministarstvo je zaprimilo čitav niz primjedbi i prijedloga na podzakonske akte. Neke od njih smatramo vrlo kvalitetnima i konstruktivnima te žemo ih svakako uzeti u obzir. Iduži tjedan održat žemo i sastanak s nakladnicima na kojem žemo, vjerujemo, postiži dogovor prihvatljiv svima.”

Daniel Žderiž, vlasnik izdavačke kuže Profil, kaže: “Kurikuluma nema zadnjih 70 godina, a ipak se udžbenici rade. Kad se napravi, on že svakako biti koristan, ali kurikulum nije uvjet za redukciju.

Bez radikalnih rezova

O redukciji žemo ovih dana razgovarati s Ministarstvom, smatramo da je treba provesti, ali ne može biti radikalna, jer redukciju od 50% ne možemo napraviti.”

Ružica Ambruš Kiš, autorica udžbenika iz glazbenog odgoja za osnovnu i srednju školu, ističe da udžbenički standard svakako treba donijeti, no nakon što se on i donese, izdavačima i autorima trebalo bi ostaviti razumno vrijeme, a to je, drži, barem dva mjeseca, da se udžbenici prilagode tom standardu.

Kako javna rasprava završava 13. svibnja, a rok za udžbenike je 3. lipnja, sve promjene u udžbenicima sada treba napraviti u svega 20-ak dana.

Comments are closed.