Prenosimo u cijelosti zanimljivo razmiÅ¡ljanje jedne uÄiteljice koje vrijedi proÄitati. TakoÄ‘er, predlažemo uÄitreljima da se ukljuÄe u javnu raspravu o joÅ¡ jednoj famoznoj ideji naÅ¡eg ministra i njegovih podanika. http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=12405&sec=2354
Zašto NITKO nije obavijestio škole da je u tijeku javna rasprava?
Koliko ljudi u Å¡kolama redovno prati stranice MZOS-a?
Za poÄetak, imam primjedbu na naÄin objavljivanja javne rasprave i provoÄ‘enje putem individualnih e-mailova.Predlažem da MZOS uputi zahtjev prema Å¡kolama koje bi raspravljale na svojim struÄnim vijećima te bi uputile primejdbe. Na taj bi se naÄin osigurala transparentnost rasprave. Na naÄin kako se sada provodi javna rasprava, ona uopće nije ni javna ni demokratska. Kako su sada stvari postavljene, ne znamo niti ćemo ikad doznati sadržaj primjedbi koje su stigle na adresu MZOS-a, nećemo znati je li itko proÄitao naÅ¡u poruku i je li uzeo u obzir naÅ¡u primjedbu, nećemo nikad doznati Å¡to ostali sudionici u raspravi podržavaju a Å¡to osporavaju, nećemo dobiti odgovor na svoje primjedbe.
Ne slažem se s ovakvim tipom javne rasprave. Ovo nije javna rasprava, nego prikupljanje individualnih miÅ¡ljenja koje je objavljeno tek toliko da se zadovolji forma. Daje lažnu sliku demokratiÄnosti donoÅ¡enja odluka u naÅ¡em Ministarstvu. Onima koji su zainteresirani za problem i smatraju da imaju prava sudjelovati u odluÄivanju, takva “javna rasprava” daje lažni osjećaj da neÅ¡to doprinose, a u stvarnosti je to tek maska kojom se prikriva Äinjenica da su odluke već donesene.
Kao da nam Ministarstvo želi reći: Evo, sad vi slobodno piÅ¡ite svoje primjedbe, Å¡aljite e-mailove koje nitko neće ni otvoriti a kamo li prouÄiti, i nemojte poslije reći da vas nismo pitali za miÅ¡ljenje, da tu nema demokracije, a mi ćemo ionako napraviti po svom.
Ili se varam?
Pretpostavimo da se uÄitelji stvarno ukljuÄe u javnu raspravu. Poziv na raspravu je upućen svima koji žele raspravljati, pojedincima i ustanovama. Ako su namjere doista takve da se javna rasprava provede otvoreno i demokratski, ako je poziv za javnu raspravu ozbiljan, tada možemo pretpostaviti da bi iz svake OÅ , SÅ i GÅ na adresu MZOS-a mogao stići barem jedan e-mail s primjedbama. Prepostavimo da bi u ovom sluÄaju uÄitelji, koji inaÄe vole sve nadugaÄko i naÅ¡iroko, bili vrlo sažeti i jezgroviti pa mailovi ne bi bili dulji od jedne stranice A4.
896 OÅ + 433 SÅ + 83 glazbene Å¡kole x 1 stranica = 1412 e-mailova, 1412 stranica teksta. Plus, pokoji profesor s fakluteta, student, roditelj i drugo iz kategorije “ostalo”. Koliko je to pristiglih meilova, koliko je to radnih sati, dana? Koliko osoba u MZOS-u bi trebalo zadužiti da otvori i “baci oko” na sadržaj 1500 e-mailova, da izdvoji primjedbe, sortira ih, zapiÅ¡e, o njima referira na nekom sastanku?
Ako u MZOS-u postoji osoblje koje u ovom trenutku ima vremena Äitati e-mailove koji bi pristigli na javnu raspravu, znaÄi da njihova radna zaduženja nisu racionalno rasporeÄ‘ena. ZnaÄi da oni nemaju Å¡to raditi ako nema javnih rapsrava. Ako sadaÅ¡nji zaposlenici imaju inaÄe Å¡to raditi, znaÄi da nemaju vremena Äitati e-mailove. ZnaÄi da treba zaposliti nove službenike. To bi bila dobra vijest jer u tom sluÄaju, nekom će se posrećiti, dobit će posao.
Å to se nactra tiÄe, od prvog do Äetvrtog razreda udžbenik i radna bilježnica… bez zbirke???? Ako je tako, ta radna bilježnica bi trebala biti jako, jako debela knjižurina. Mi znamo ZAÅ TO se mora odvojiti u viÅ¡e manjih svezaka, zaÅ¡to mora biti i radna, i listići, i zbirka i kontrolni zadaci. Zar treba ponovo otkrivati toplu vodu i patentirati ju?
Nema listića? Nema radne bilježnice? A Å¡to je s popratnim didaktiÄkim materijalom, praktiÄnim, zornim, audiovizualnim nastavnim sredstvima- video klipovima, filmovima, prezentacijama? Å to je s glazbenim instrumentarijem, Å¡to je s opremom za pokuse, koji bi morali biti sastavni dijelovi suvremenih udžbenika …??? !!!
Opet ćemo imati nepotpune i nekompletne “komplete” BEZ suvremenih didaktiÄkih sredstava?
Tobože idemo naprijed, sad bi mi novitete, a joÅ¡ nismo ostvarili provjerenu i potvrÄ‘enu metodiku staru 100 godina, onu koja se zasniva na razvojnoj psihologiji, a ne zakonima tržiÅ¡ta.Da zakljuÄim: mene zanima Å¡to se zbiva s e-mailovima koji pristignu u MZOS tijekom javne rasprave?
Svaki udžbeniÄki komplet trebao bi sadržavati paket didaktiÄkg materijala namijenjen uÄitelju za rad. MeÄ‘utim, već godinama NEMA DIDAKTIÄŒKIH SREDSTAVA i POPRATNOG DIDAKTIÄŒKOG MATERIJALA UZ UDŽBENIKE!
Uz udbenike se zna dobiti poneÅ¡to plakata, ali ono Å¡to je najbitnije ne dolazi. Nema kratkih didaktiÄkih filmova,ilustracija procesa, video klipova, prezentacija. Nema ni onih filmića koji su osamdesetih bili na super- 8 tehnologiji, koje je snimila tadaÅ¡nja TV Zagreb za potrebe obrazovnog TV programa i koje je snimao tadaÅ¡nji Jadran-film. Nedostaju naslovi kao npr. voćka kroz godiÅ¡nja doba, kolanje vode u prirodi, vode u zaviÄaju, životinje zimi, ptice u proljeće, livada, život mrava. Nema filmića koji bi prikazivao opraÅ¡ivanje voćke, a plakate “od cvijeta do ploda” crtamo sami. Nastava bi bila puno kvalitetnija kad bi imali nastavna sredstva i didaktiÄki materijal.
PriÄaju o kvaliteti nastave. Å to znaÄi pojam kvaliteta nastave? O Äemu ovisi
Kvaliteta nastave VIÅ E ovisi o kvaliteti nastavnih sredstava i didaktiÄkog materijala nego o samom udžbeniku.
Nastava je kvalitetna ako dijete shvati što mu objašnjavaš, ako to zapamti, ako se zainteresira da dozna još više o toj temi.
To se postiže raznim slikovnim materijalima i raznim materijalima koji omogućavaju praktiÄan rad. Å to je uzrast mlaÄ‘i to nam treba viÅ¡e didaktiÄkog materijala
U potpunosti se slažem s primjedbom vezanom uz javnu raspravu. Za svaku bi trebao ići poziv prema Å¡kolama, a koje bi trebale isti promptno distribuirati prema Vijeću nastavnika, Vijeću roditelja i dalje kome treba. Ono Å¡to se ne slažem je da bilo tko u ministarstvu treba sve komentare obraÄ‘ivati već je potrebno osigurati platformu u kojoj bi se jasno i transparentno dalo svima na uvid koje komentare daje bilo tko od zainteresiranih po principu trenutne objave s eventualno malim pomakom u vremenu (najviÅ¡e 1 dan) zbog moderiranja evntualnih nedoliÄnih komentara (dalo bi se sve to povezati sa google, fb ili twitter korisniÄkim raÄunima pa bi možda nedoliÄnih komentara bilo manje). U svakom sluÄaju svaki komentar bi trebao biti vidljiv svima pa bi se obrada u ministarstvu znaÄajno smanjila dok bi s druge strane ostalo zabilježeno Å¡to ljudi misle o navedenoj temi. Na koncu bi trebalo biti oÄitovanje radne skupine koja radi na odreÄ‘enom predmetu oko toga zaÅ¡to jesu ili nisu prihvaćeni neki komentari. Smatram da ovakav model u danaÅ¡nje vrijeme informatizacije nije neostvariv.