(VeÄernji List) Policija u Å¡kolama intervenirala 449 puta, a tjelesnim ozljedama zavrÅ¡io je 251 sukob. Zabilježeno je i samoubojstvo u osnovnoj Å¡koli
U osnovnim i srednjim Å¡kolama u Å¡kolskoj godini 2011./2012. dogodilo se ukupno 2435 nasilnih sluÄajeva. Od toga je većina poÄinjena u osnovnim Å¡kolama, Äak 1517, dok je u srednjim Å¡kolama bilo 918 nasilnih sluÄajeva. RijeÄ je o razliÄitim oblicima nasilja, a mnoge je zapanjilo to Å¡to je meÄ‘u osnovcima bilo Äak osam sluÄajeva spolnog zlostavljanja i jedno samoubojstvo. Sukoba koji su zavrÅ¡ili tjelesnim ozljedama bilo je 164, te Äetiri sluÄaja zloporabe opojnih droga. MeÄ‘u srednjoÅ¡kolcima su sukobi u 87 sluÄajeva zavrÅ¡ili tjelesnim ozljedama, a koriÅ¡tenje droge evidentirano je 91 put.
Poziv u pomoć
To su, prema miÅ¡ljenju struÄnjaka, alarmantni podaci, a zabrinjavajuće je da su razni oblici nasilja meÄ‘u Å¡kolarcima u porastu i da ih je ove godine viÅ¡e nego proÅ¡le, a u posljednjih pet godina takvih je sluÄajeva Äak 280 viÅ¡e.
– Kada je nasilno, dijete vapi za pomoći, pogotovu dijete u nižim razredima osnovne Å¡kole tako Å¡alje poruku – teÅ¡ko mi je, pomozite mi – komentira sveuÄiliÅ¡na profesorica, psihologinja Mirjana Nazor sve veći broj sluÄajeva nasilja i meÄ‘u najmlaÄ‘ima. Educiranim nastavnicima i roditeljima to je znak da razgovaraju s djetetom, da doznaju Å¡to ga muÄi, a ako mu sami ne mogu pomoći, da angažiraju odgovarajućeg struÄnjaka.
– Škola je, na žalost, kao i roditelji, zapostavila svoju odgojnu ulogu. Nastavnici su mi znali reći da nije njihov posao baviti se problemima djeteta, da to trebaju raditi psiholog i pedagog. Dok oni koji rade u školama vjeruju da im je jedini posao prenošenje znanja, dotle će stvari biti sve gore i gore – prognozira prof. dr. Nazor. Dodaje također da su odrasli loš primjer djeci jer i sami nesporazume i probleme rješavaju nasilno.
Odgojna uloga
IstiÄe takoÄ‘er da nastavnici svojim ponaÅ¡anjem odgojno djeluju na djecu, samo Å¡to je nekad taj utjecaj dobar, nekad loÅ¡.
– Djeci nedostaje ljubavi, razumijevanja i povjerenja izmeÄ‘u njih i roditelja i izmeÄ‘u njih i uÄitelja. Odatle proizlaze ostali problemi – zakljuÄuje prof. dr. Nazor.
Da je rad i angažman nastavnika osobito važan za ponaÅ¡anje djece, slaže se i ravnateljica Osnovne Å¡kole Matije Gupca Ljiljana Klinger. U njezinoj Å¡koli drastiÄnih sluÄajeva nasilja – fiziÄkih ozljeda, seksualnog uznemiravanja, uzimanja droge, razbojniÅ¡tava, samoubojstava – nije nikada bilo.
– Mislim da je razgovor put kojim dolazimo do toga da drastiÄnih sluÄajeva nasilja nema. S djecom treba raditi i kroz slobodne aktivnosti i neke druge oblike rada koji će njima biti zanimljivi. Djeci pomažemo da usvoje primjerene obrasce ponaÅ¡anja u druÅ¡tvu kako bi bila Å¡to uspjeÅ¡nija i prihvaćena u svojoj sredini, a uspjeÅ¡na i zadovoljna djeca nisu sklona nasilju – objaÅ¡njava ravnateljica Klinger. Odgojno djeluju na svoje uÄenike, ali isto tako paze da ne zadiru u dio za koji je odgovorna obitelj. To je pitanje tradicije, svjetonazora, vjere.
– Zadaće nam se dijelom poklapaju, a svoj dio radimo najbolje Å¡to možemo – zakljuÄuje.
Autor: Irena Kustura
Molim cijenjenu da mi objasni kako uÄitelj pored 20 djece može odraditi nastavni plan(redovni i prilagoÄ‘eni) i nadoknaditi djetetu nedostatask roditeljske ljubavi, pažnje,odgoja koji kod zanemarivane djece traje onokliko koliko to dijete ima godina.Nije li rjeÅ¡enje uputiti dijete psihologu(u Å¡koli ili,joÅ¡ bolje, izvan nje),nego gledati kako jedno zanemareno dijete maltretira ostale.Je li rjeÅ¡enje da ostali roditelji dolaze u Å¡kolu jer je njihovo dijete pretuÄeno,izgrebano,udarano nogom u želudac samo zato jer netko ima probleme?Je li rjeÅ¡enje da na TZK dvije uÄiteljice drže malog nasilnika bez samokontrole kako on ne bi premlatio djevojÄicu jer ga je pogodila loptom u igri garniÄara?Je li rjeÅ¡enje da roditelji ispisuju odlikaÅ¡e iz Å¡kola zbog nasilnika iz problematiÄnih obitelji?