(Slobodna Dalmacija) Vlada RH prihvatila je danas izmjene i dopune zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji bi, kako očekuju, trebao odrediti smjer razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
“Očekujem da zakon odredi smjer razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj i da bude korak u izradi Strategije razvoja odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije do 1. srpnja, kao doprinos ulasku Hrvatske u punopravno članstvo EU”, kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.
Naglasio je da se tim zakonom stvaraju daljnji preduvjeti za izgradnju visokoobrazovnog, znanstvenog i inovacijskog sustava usmjerenog na javno dobro i potrebe društva u cjelini kao i na povećanje konkurentnosti Hrvatske na međunarodnoj razini.
Novina u zakonskom prijedlogu je ukidanje obveze napredovanja na radnim mjestima čime se znanstvenicima i sveučilišnim nastavnicima omogućuje izbor razvoja karijere.
Zakonom se također propisuje posao obaveznog dodatnog provjeravanja, periodičnim izvješćem, zaposlenih znanstvenika i nastavnika, a podrobnije se specificiraju uvjeti za iznimno ostajanje na znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima nakon ispunjavanja starosnih uvjeta.
“Izbrisali smo postotak mogućnosti ostanka nakon 65 godina u odnosu na ukupni broj zaposlenih, ali smo izričito naglasili kriterij izvrsnosti o kojima će ovisiti da li osobe starije od 65 godina mogu ostati na svom radnom mjestu pri čemu će se ta dozvola obnavljati svakih godinu dana”, kazao je ministar.
Napomenuo je da su, u odnosu na prvu verziju prijedloga zakona, vratili i mogućnost prijevremenog napredovanja za one koji u tri godine steknu dvostruke uvjete od potrebnih za napredovanje.
“2011. bilo je 70 posto napredovanja na vlastiti zahtjev, dakle, prije roka, 80 posto starijih od 65 godina ostajalo je u sustavu, a u pet godina sustav je narastao za 26 posto”, upozorio je Jovanović te ocijenio apsurdnim da ministar dosad nije mogao donijeti pravilnik koji se tiče studentskog standarda što se zakonskim izmjenama sada također regulira.
I premijer Zoran Milanović ocijenio je zakon iznimno važnim dodajući kako nije lako naći ravnotežu između prigovora jednih koji su željeli poboljšanja i progresivnost i drugih koji se bore za stečene položaje i posebna prava.
Naglasio je da u najobrazovanijem dijelu društva treba vladati konkurencija i oštar natjecateljski duh te ‘fair play’ jer se u protivnom stvaraju doživotne sinekure gdje pojedinci služe samo sebi, a društvo i gospodarstvo to plaćaju.
“Ljudi će se morati navikavati na promjene, ne preko noći i ne brzinom rejting agencija, ali promjene su nužne jer znanje nije statična kategorija. Ljudi koji žele tu povlasticu i prestiž da rade na sveučilištu morat će to i dokazati i zaslužiti – jer oni su društvena elita”, poručio je Milanović sa sjednice Vlade.
Konačni prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe
Vlada je danas u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe kojima pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz državnog proračuna imaju političke stranke i nezavisne liste koje na izborima za članove u Europski parlament dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača, a svaka lista i svaki kandidat moraju otvoriti račun za izbornu jedinicu u kojoj se natječu.
U prvom čitanju predloženo je bilo da pravo na naknadu imaju stranke i liste koje na izborima za Europski parlament osvoje najmanje 10 posto glasova.
Ministar uprave Arsen Bauk kazao je, predstavljajući konačni prijedlog izmjena, kako će se zbog njih povećati broj računa, ali će, naglasio je, zakon ostvariti svoj glavni cilj, a to je transparenost financiranja izborne promidžbe. “Iz nedavne prošlosti imamo iskustava da financiranje političke kampanje vuče za sobom druge konotacije o kojima sada traju sudski postupci”, kazao je Bauk.
Ako je nekome problem otvoriti račun, a natječe se na izborima, onda će mu tek biti problem voditi i općinu i grad za koji se kandidirao, rekao je Bauk i dodao da su konačnim prijedlogom izmjena ograničeni i troškovi izborne promidžbe, a uređeno je i pitanje zabrane financiranja iz nedozvoljenih izvora i zabrana pogodovanja te političkih ili drugih pritisaka pri prikupljanju donacija.
Vlada je Saboru uputila i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku kojega je ministar pravosuđa Orsat Miljenić ocijenio jednim od važnijih jer utječe na najveći broj predmeta pred hrvatskim sudovima, a odnosi se na trgovačko postupanje, obiteljske sporove i drugo. Ministar je naglasio da su, u odnosu na prvo čitanje, kod troškova postupka, proveli “koncentraciju postupka” što znači da će stranke dobiti brže i jeftinije rješenje sporova.
Vlada je na sjednici donijela odluku o pokretanju pregovora o sklapanju sporazuma o utvrđivanju materijalnih prava radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja u opsegu utvrđenom Kolektivnim ugovorom iz 2004. i njegovim dodacima, kao i zaključak u vezi s potpisivanjem tog sporazuma.
“Na taj način se osigurava pokrivanje pravne praznine, dok se ne donese novi KU”, kazao je zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik te naglasio da neće doći do smanjivanja plaća.
Premijer Zoran Milanović tu je imao i šaljivu opasku. “Kad smo kod zdravstva i troškova za zdravstvo i zdravlje, postavlja se pitanje direktnih i oportunitetnih troškova, recimo – ove Vlade. Koliki će se ljudi razboljeti zbog toga što je prostorija pothlađena?”, upitao je Milanović dvojeći koliko će se pritom izgubiti radnih sati i za troškove liječenja, a koliko bi bilo bolje i prikladnije dići temperaturu za dva stupnja u zgradi. Ministri su radili u prostoriji u kojoj je, kako se čulo, bilo 19 stupnjeva Celzijusovih.