(Jutarnji List) O zdravstvenom su odgoju, pro et contra, ako ne ranije, onda ovih dana progovorili baÅ¡ svi – od autora kurikuluma do roditelja, od ponekog uÄenika i graÄ‘anskih inicijativa do katoliÄkih kapelana i kardinala.
Svi osim onih koji ga u uÄionicama, pogledavajući novi kurikulum i uvelike slijedeći dosadaÅ¡nju praksu, pokuÅ¡avaju operacionalizirati. Dva i pol mjeseca nakon Å¡to je eksperimentalno uveden, kako on stvarno funkcionira u nastavi i Å¡to o njemu misle – pitamo profesore koji ga provode.
KonaÄno bitan pomak!
Jasmina VlaÅ¡ić, profesorica tjelesnog odgoja u zagrebaÄkoj Osnovnoj Å¡koli Tina Ujevića, s olakÅ¡anjem kaže: “Ja sam vesela, jer ono Å¡to radim 17 godina sad je netko stavio na papir i proglasio predmetom, mislim da je to bitan pomak. Nisam samo profesorica, nego i mama dva sina.
I kao mami mi je draže da su neke stvari proÅ¡li u Å¡koli, jer kad mu roditelj govori o nekoj ‘škakljivoj’ temi, on je već u pobunjeniÄkoj, adolescentskoj fazi kad ionako puno toga od roditelja ne prihvaća, pa je dobro da je tu informaciju dobio i u Å¡koli. Generalno govoreći, mislim da su nam djeca puno tolerantnija i otvorenija nego Å¡to smo mi, pa su i puno spremnija za ovakav odgoj nego Å¡to smo možda mi odrasliâ€.
Puno je puta, dodaje, djevojÄicama u petom razredu objaÅ¡njavala kako se stavi higijenski uložak. “Nisu svi roditelji spremni razgovarati o tome, pa su nastavnici i profesori u situaciji da ponekad odrade i ono Å¡to je trebao roditeljâ€, kaže prof. VlaÅ¡ić.
Djeca nisu homofobiÄna
S osmaÅ¡ima je, primjerice, spontano razgovarala o homoseksualnosti, komentirali su film “Paradaâ€: “Djeca prihvaćaju drugaÄije i druge, nema homofobijeâ€.
“Nove generacije sve manje pitaju, jer puno već i znaju, zasigurno puno viÅ¡e nego Å¡to su im roditelji znali u toj dobi. ÄŒesto s njima razgovaram o odnosima, spolnosti. ÄŒinjenica je da znam puno Å¡kolskih tajni, profesori tjelesnog prvi uoÄavaju promjene na tijelu…â€, kaže prof. VlaÅ¡ić.
Ovo je polugodiÅ¡te profesorica NataÅ¡a Pavić sa svojim petaÅ¡ima u rijeÄkoj Osnovnoj Å¡koli Centar razgovarala o ovisnostima o alkoholu, drogama, puÅ¡enju i, novoj poÅ¡asti – klaÄ‘enju. Razgovarali su i o zdravoj prehrani te tjelesnoj aktivnosti, a iduće polugodiÅ¡te neke će teme o spolnosti obraditi lijeÄnik.
“Promjene na tijelu, osobna higijena, to su teme gdje će lijeÄnik možda na primjenjeniji naÄin govoriti i iz profesionalnog iskustva. KonaÄno, i prije su lijeÄnici s djecom u petom razredu na sistematskom pregledu priÄali o tome, ali nije bilo ovakvog medijskog pritiskaâ€, podsjeća NataÅ¡a Pavić.
Važnost informacije
Dobna granica kada djeca stupaju u spolne odnose se pomaknula, dobro je da na vrijeme dobiju informacije o zaštiti i spolnim bolestima, slažu se sve profesorice s kojima smo razgovarali.
Ipak, internetu unatoÄ, djevojÄice u sedmom i osmom razredu, kažu, pitaju doista svaÅ¡ta. Jednu je 13-godiÅ¡njakinju u Rijeci, primjerice, zanimalo hoće li, ako stupi u spolni odnos prije nego Å¡to dobije prvu menstruaciju, poslije moći imati djecu?
“Na satu tjelesnog odgoja lakÅ¡e se otvaraju i pitaju, ali meni je drago da će nam dolaziti lijeÄnici i da će baÅ¡ oni govoriti. Neki roditelji o tome s djecom ne razgovaraju, no ako neke teme ne spominjemo, ne znaÄi da toga u životu nema. Pa nekad je vladao stav da ne smijeÅ¡ prati kosu kad imaÅ¡ menstruaciju… Djeca trebaju informacije. Ne vidim niÅ¡ta sporno u kurikulumu za zdravstveni odgojâ€, kaže prof. Pavić.
“Svaku ćemo temu, prije nego Å¡to je obraÄ‘ujemo, roditeljima najaviti; pa i one koje se ne doimaju kontroverznimaâ€, objaÅ¡njava Iris Å imunović, profesorica biologije u splitskoj Osnovnoj Å¡koli Gripe.
Ne namećemo stavove
“ErotiÄnost i vlastitu seksualnost najÄešće osvješćuju oko sedmog razreda, barem ja to tako vidim. Jasno da im tada treba reći o kontracepciji, pa i pokazati im kako se koriste prezervativ ili dijafragma.
Postoji u medicinskoj terminologiji i praksi kako se to obavlja. No bitno je da se to ne prezentira onoj djeci Äiji roditelji to ne žele. Ako oni govore da je apstinencija najbolja metoda kontracepcije, ako netko ima takav stav, ja mu nemam pravo nametati svojâ€, rezolutna je prof. Å imunović.
Mnoge Å¡kole koje smo kontaktirali novi kurikulum joÅ¡ nisu poÄele primjenjivati. U onima koje jesu o temama iz zdravstvenog odgoja na satu razredne zajednice govore razrednici, neke teme obraÄ‘uju lijeÄnici. Prof. VlaÅ¡ić zakljuÄuje: “Mislim da bismo mi profesori tjelesnog koji smo proÅ¡li i anatomiju i fiziologiju ili biolozi bez puno dodatne edukacije to mogli dobro raditiâ€.
Å to je homoseksualnost, a Å¡to rodna interpretacija?
“Ne bih govorila o tome je li homoseksualnost dobra ili loÅ¡a, ali djeci treba dati informaciju da ona postoji i, naravno, prethodno o tome obavijestiti roditeljeâ€, kaže profesorica Å imunović.
Ipak, neke su stvari i profesorima nove, trebaju vremena za pripremu.
“Kad je rijeÄ o rodnoj interpretaciji, tu se moram ograditi jer je i za mene to nova terminologija i novo tumaÄenje.
Moram o tome joÅ¡ razmisliti, dosta Äitatiâ€, iskrena je.
Komentirajući temu masturbacije, prof. VlaÅ¡ić, u Äijoj Å¡koli i mnogi roditelji koji su praktiÄni vjernici podržavaju predloženi zdravstveni odgoj, kaže: “To je ugoda koju tijelo dobije. Pa i smijeh je neÄim isprovociran. Tako je i ova ugoda isprovocirana i prirodnaâ€.
Ja mislim da oni roditelji, koji su najmanje spremni razgovarati o Å¡kakljivim temama sa svojom djecom, oni isti koji su protiv zdrastvenog odnosno seksualnog odgoja u Å¡koli!