Iako se tekstovi koje prenosimo iz drugih medija obiÄno nalaze u drugom stupcu, mislimo da je ovo vrijedno staviti kao opću informaciju koja ne spada u dnevnu politiku. Bilo bi lijepo da se oni koji se inaÄe ne zamiÅ¡ljaju nad takvim stvarima malo zamisle i nad ovime, iako, na žalost, nismo optimistiÄni (a, takoÄ‘er, jedva Äekamo dan kad će se argumentirano moći reći da kritiziramo bez temelja i razloga).
Izvor: Danas.hr
Napomena: posebno obratite pažnju na posljednju toÄku. Dakle, nije razlog “oni su na sjeveru”, “oni su bogati”, “oni su protestanti” nego jednostavno: dobro su posložili sustav.
Nakon Å¡to je napravljena velika edukacijska reforma prije 40-ak godina, finski Å¡kolski sustav dosljedno zasjeda na vrh internacionalnih lista edukacijskih sustava.
Kako to uspijevaju?
Jednostavno – idu protiv stalnog ocjenjivanja i centraliziranog modela kojeg koriste Zapadne zemlje, piÅ¡e Business Insider.
. Finska djeca kreću u školu tek sa sedam godina.
2. Rijetko dobivaju ispite ili rade zadaće sve dok dobrano ne zađu u tinejdžerske godine.
3. Djeca se ne mjere ni na koji naÄin prvih Å¡est godina svoje edukacije.
4. Postoji samo jedan obavezan standardizirani ispit u Finskoj tek kad djeca napune 16 godina.
5. Sva djeca, pametna ili ne, pohaÄ‘aju i uÄe u istim razredima.
6. Finska troši oko 30 posto manje po studentu nego SAD.
7. 30 posto djece prima dodatnu pomoć tijekom njihovih prvih devet godina školovanja.
8. 66 posto srednjoškolaca odlazi na studij (najviše u Europi).
9. Razlika između najslabijih i najboljih studenata najmanja je u svijetu.
10. Znanstveni razredi ograniÄeni su na 16 uÄenika kako bi svaki sat mogli raditi praktiÄne eksperimente.
11. 93 posto Finaca završi srednju školu (17.5 posto više nego u SAD-u).
12. 43 posto finskih srednjoškolaca odlaze u strukovne škole.
13. Finski osnovnoškolci imaju ukupno 75 minuta pauze dnevno, dok je prosjek u SAD-u 27 minuta.
14. UÄitelji provode samo Äetiri sata dnevno u razredu, a dva sata tjedno potroÅ¡e na profesionalno usavrÅ¡avanje.
15. Finska ima isti broj uÄitelja kao i New York City, ali daleko manje uÄenika (600,000 uÄenika u usporedbi s 1.1 milijuna u NYC-u).
16. Školski sustav u potpunosti financira država.
17. Svi profesori moraju imati magisterij koji je u potpunosti subvencioniran.
18. Nacionalni kurikulum sadrži samo osnovne smjernice.
19. UÄitelji se odabiru iz top 10 posto najboljih studenata.
20. U 2010. godini 6.600 prijava predano je za 660 mjesta za obrazovanje uÄitelja u osnovnim Å¡kolama.
21. ProsjeÄna poÄetniÄka plaća finskog uÄitelja iznosi 29.000 dolara u 2008. (u SAD-u 36.000 dolara)
22. …dok srednjoÅ¡kolski uÄitelji u 15 godina iskustva ostvare 102 posto primanja u odnosu na ostatak svojih kolega sa zavrÅ¡enim fakultetom (u SAD-u taj broj je 62 posto).
23. UÄitelji se ne plaćaju po uspjeÅ¡nosti.
24. UÄitelji imaju isti status u druÅ¡tvu kao doktori i odvjetnici.
25. MeÄ‘unarodna standardizirana mjerenja u 2001. pokazala su da su finska djeca na vrhu ili vrlo blizu vrhu u prirodnim znanostima, Äitanju i matematici. (Od tada pa do danas dosljedno i dalje zauzimaju prva ili blizu prvog mjesta).
26. UnatoÄ svim razlikama izmeÄ‘u Finske i SAD-a, Finska lako pobjeÄ‘uje i zemlje sa sliÄnom demografijom. (Npr. susjedna NorveÅ¡ka ima stanovniÅ¡tvo sliÄne veliÄine i homogene kulture kao Finska, a obrazovni sustav sliÄan SAD-u s kojim dijeli i rezultate na meÄ‘unarodnim rangiranjima).
Ono Å¡to nama u Hrvatskoj nedostaje je ulaganje svjesnog napora u isti cilj, barem kada su u pitanju temeljne vrijednosti, jer Bože moj ”demokracija je”, svatko ima pravo na svoje miÅ¡ljenje i djelovanje. Pa tko to ne bi htio najbolje obrazovanje, najboljeg lijeÄnika, pravnika…samo oni koji gledaju kratkoroÄno i imaju sitne i sebiÄne ciljeve jer ”Å¡ta me briga Å¡ta će biti za sto godina kad mene ne bude”. StraÅ¡no je da svi imaju pravo glasa. Postoje vrijednosti koje moraju trajati i istrajati bez obzira na to koja je Vlada aktualna, ciljevi koji moraju biti konstantni prioritet. To su Finci prepoznali. No za takve promjene je potrebno da cijelo druÅ¡tvo ”diÅ¡e” isto. Kako je kod nas krenulo sa srozavanjem plaća i nemogućnošću profesionalnog napredovanja nastavnika samo će se nastaviti negativna selekcija kandidata koji obavljaju ovo prevažno zanimanje. To odgovara vladajućim jer zatupljen narod bira sukladnu vlast. Ovo je kljuÄna, prevažna tema kojom se moramo pozabaviti i kritiÄno je vrijeme da to napravimo. Nadam se da postoji kritiÄna masa entuzijastiÄnih nastavnika koji će u tome ustrajati, organizirano!