Ovo je formula po kojoj će se računati bodovi za upis u srednje škole!

(Jutarnji list) Novi prijedlog kriterija za upis u srednje škole, koje je u javnu raspravu uputilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, napokon će riješiti problem nerealno velikog broja superodlikaša s maksimalnim brojem bodova koji svake godine navale na gimnazije . Od idućeg ljeta, naime, ocjene će se zaokruživati na dvije decimale, i to za zadnja četiri razreda osnovne škole, pa više neće biti svejedno prolazi li učenik sa 4,7 ili ima prosjek ocjena 5,0.

Prema starom modelu upisnih kriterija, u obzir su se uzimale zaokružene ocjene općeg uspjeha sedmog i osmog razreda te ocjene iz još deset odabranih predmeta iz završnih razreda.

Bez zaokruživanja

Maksimalni broj mogućih osvojenih bodova iz školskog uspjeha bio je 60.

Prema novom modelu, u obzir će se uzimati samo opći uspjeh, ali iz sva četiri viša razreda osnovne škole, odnosno prosjek uspjeha u petom, šestom, sedmom i osmom razredu. Najveća je novost da se opći uspjeh više neće zaokruživati, nego će se uzimati i zbrajati izračun na dvije decimale. Konkretno, učenik koji je prošao s prosjekom ocjena 4,53 imat će bitno manje bodova od kolege koji je prošao sa 5,0. Do sada je njihov zbroj bodova bio jednak jer su obojica prošli – s odličnim. Novi broj bodova izračunavat će se po posebnoj formuli. Prosjek ocjena svakog razreda izračunat na dvije decimale podijelit će se s brojkom pet i pomnožiti sa 15. Učenik koji je prošao sa 5,0 po toj formuli za svaki će razred moći osvojiti 15 bodova (jer 5,0 podijeljeno s pet daje jedan, a jedan pomnožen sa 15 daje 15). Dakle, maksimalan broj bodova bit će i dalje 60 – po 15 za svaki razred.

Toliko će bodova imati stvarni superodlikaši, odnosno oni koji su sva četiri razreda prošli sa 5,0. Učenik koji je pak sve te razrede prošao s prosjekom ocjena 4,53 imat će za svaki razred 13,65 bodova, odnosno ukupno 54,6 boda. Ta razlika od čak 5,4 boda pri upisu će činiti bitnu razliku pa neće biti moguće da gotovo cijela generacija u jednoj zagrebačkoj gimnaziji ima po 60. Ovakav prijedlog novih kriterija za upis napravljen je na temelju analize ocjena i bodovanja iz osnovne škole današnjih učenika prvih razreda svih srednjih škola, koju je izradio prof. Vedran Mornar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba.

Bolji niži razredi

Analiza je pokazala da se najveće anomalije događaju upravo pri upisima u gimnazije, i to posebice zagrebačkim, zbog prevelikog broja superodlikaša koji imaju i više od 60 bodova. Primjerice, u zagrebačkim gimnazijama prosjek bodova iz sedmog i osmog razreda osnovne škole je čak 56,76, a prosjek XV. gimanzije je nevjerojatnih 59,45 bodova. Kada bi se gledao prosjek od petog do osmog razreda u zagrebačkim gimnazijama, prosječan broj bodova bio bi 56,66, a u XV. gimnaziji 59,27, što je manje i na temelju toga je lakše rangirati učenike.

– Mislim da je ovo pravedniji model na temelju kojega će se raditi rang-liste učenika. Do sada smo imali situaciju da je previše učenika imao jednak broj bodova i na temelju toga ih je bilo teško rangirati – pojašnjava.

Analiza koja je napravljena na temelju podataka iz e-matice srušila je i famu da učenici koji prelaze iz nižih u više razrede imaju lošije ocjene zbog stresa i novih uvjeta nastave. Tako je prosjek ocjena svih učenika u Hrvatskoj u petom razredu 4,05, u šestom 3,99, u sedmom 3,88, a osmom 3,93.

– Ovom smo analizom pokazali da su ocjene petog i šestog razreda bolje nego sedmog, a negdje i osmog. Zapravo, problem upisa u srednje škole postoji u većini slučajeva u gimnazijama jer ove će godine osnovnu školu završiti 47 tisuća učenika, a mjesta u srednjim školama je oko 55 tisuća. Najveća je navala na gimnazije i trebalo bi povećati broj tih škola. Promjene na tržištu rada to zahtijevaju – kaže Mornar.

Nije rano za promjene

Iako je većina ravnatelja pozdravila promjene bodovanja učenika za upis u srednju školu, postoje i oni koji kažu da je nepravedno uvoditi promjene sada kad su generacije već završile pete i šeste razrede. Reći će kritičari da bi ti učenici sigurno marljivije učili da su znali da će im se pri upisu bodovati uspjeh iz tih razreda.

– To nije dobar argument. Jer to bi značilo da bi stanje ostalo isto, a promjene bismo mogli uvoditi tek za četiri godine – odgovara Mornar.

U Europi većina država ima sustave male mature, a prema mišljenju stručnjaka, i kod nas bi se to moglo uvesti kao objektivan kriterij vanjskog vrednovanja znanja.

– Mi bismo to trebali što prije napraviti. Zasad je prerano za to. Ali je prvi korak naprijed učinjen – zaključuje Mornar.

Share This