(Jutarnji list) U svakoj petoj srednjoj školi ove se godine muljalo s upisima djece u prvi razred! Pokazala je to analiza Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je provelo nadzor postupka upisa u 118 srednjih škola te u čak 27 škola utvrdilo propuste i nepravilnosti. Na temelju toga predloženo je razrješenje 14 ravnatelja i izdano 15 prekršajnih naloga protiv konkretnih osoba.
Ta je analiza, kako neslužbeno doznajemo, bila posljednji kamenčić koji je prevagnuo i učinio konačnom odluku da se već od sljedeće godine upisi u srednje škole provode isključivo preko interneta, kroz e-upise slične upisima na fakultete, te da se krene u korjenite izmjene dosadašnjih kriterija za upise, a osobito u izmjenu područja koja, mimo ocjena i uspjeha, nose dodatne upisne bodove.
Nadzor posebnih uvjeta
Naime, nadzori su pokazali da se većina utvrđenih propusta odnosi upravo na bodovanje posebnih uvjeta te da je čak 20 posto učenika, odnosno svako peto dijete, upisano na temelju nekih dodatnih bodova, poput zdravstvenog stanja, koji najčešće nemaju nikakve veze sa znanjem i uspjehom.
Stoga će se, kako neslužbeno doznajemo, već od sljedeće godine, odnosno od upisa na ljeto 2013, bitno promijeniti upravo ti posebni uvjeti.
Prijedlog je Ministarstva, koji bi danas trebao biti pušten u javnu raspravu, neslužbeno doznajemo, da se uvjeti pooštre tako da se za dodjeljivanje dodatnih bodova za određena zdravstvena stanja djeteta, poput alergija, više ne priznaje samo potvrda obiteljskog liječnika, nego da posebno županijsko tijelo razmatra svaku potvrdu posebno.
Naime, obiteljski su liječnici svjedočili da uoči upisa trpe snažan pritisak roditelja da djetetu “nabriju” ili potpuno izmisle određenu dijagnozu kako bi lakše upisalo željenu školu.
Razlika između 3,5 i 4,4
Promjena će biti i u glavnom kriteriju – ocjenama – i to najvjerojatnije na način da će se bodovati samo opći uspjeh, bez bodovanja dodatnih predmeta, i to ne samo sedmog i osmog razreda, kao dosad, već sva četiri viša razreda osmoljetke, odnosno petog, šestog, sedmog i osmog razreda.
Kako bi se dobila što jasnija i pravednija slika kandidata za upis, razmišlja se i o prijedlogu da se opći uspjeh ne zaokružuje, nego da se bodovi računaju na decimalu.
Tada bi se i u konačnom broju bodova jasno vidjela razlika između učenika kojem je prosjek ocjena 3,5 i onog s prosjekom 4,3. Dosad su pak oba učenika imala prosjek – vrlo dobar.
Svako bi dijete pri elektronskom upisu moglo izabrati pet željenih škola, a u svakoj školi po dva programa (ukupno deset programa) te bi konstantno moglo pratiti kako se liste popunjavaju i u kojoj školi kako stoji. Svi potrebni dokumenti za upis nabavljat će se također automatski.
Takvim bi se načinom prije svega trebalo spriječiti upisivanje preko veze, koje je, pokazala je analiza, bilo uobičajena praksa u dobrom dijelu srednjih škola.
Muljalo se na najrazličitije načine – od dodavanja dodatnih bodova na socijalnu situaciju, otežane uvjete školovanja i zdravstveno stanje do najpopularnijeg načina upisa preko veze kroz lažne ponavljače.
Takva bi praksa trebala postati prošlost jer bi se ponavljačka prazna mjesta elektronski, odnosno automatski popunjavala kandidatima s ranije napravljene liste, sukladno dječjim preferencijama.
Lažni ponavljači
Škole u kojima je nadzor postupka upisa pronašao oz- biljna kršenja propisa nalaze se u svim dijelovima zemlje – od Kaštel Štafilića, preko Vinkovaca, Osijeka, Čakovca i Karlovca do Pule, Rijeke i Zagreba.
Kristina Turčin
Jutarnji list