(Jutarnji list) U svakoj petoj srednjoj Å¡koli ove se godine muljalo s upisima djece u prvi razred! Pokazala je to analiza Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je provelo nadzor postupka upisa u 118 srednjih Å¡kola te u Äak 27 Å¡kola utvrdilo propuste i nepravilnosti. Na temelju toga predloženo je razrjeÅ¡enje 14 ravnatelja i izdano 15 prekrÅ¡ajnih naloga protiv konkretnih osoba.
Ta je analiza, kako neslužbeno doznajemo, bila posljednji kamenÄić koji je prevagnuo i uÄinio konaÄnom odluku da se već od sljedeće godine upisi u srednje Å¡kole provode iskljuÄivo preko interneta, kroz e-upise sliÄne upisima na fakultete, te da se krene u korjenite izmjene dosadaÅ¡njih kriterija za upise, a osobito u izmjenu podruÄja koja, mimo ocjena i uspjeha, nose dodatne upisne bodove.
Nadzor posebnih uvjeta
Naime, nadzori su pokazali da se većina utvrÄ‘enih propusta odnosi upravo na bodovanje posebnih uvjeta te da je Äak 20 posto uÄenika, odnosno svako peto dijete, upisano na temelju nekih dodatnih bodova, poput zdravstvenog stanja, koji najÄešće nemaju nikakve veze sa znanjem i uspjehom.
Stoga će se, kako neslužbeno doznajemo, već od sljedeće godine, odnosno od upisa na ljeto 2013, bitno promijeniti upravo ti posebni uvjeti.
Prijedlog je Ministarstva, koji bi danas trebao biti puÅ¡ten u javnu raspravu, neslužbeno doznajemo, da se uvjeti pooÅ¡tre tako da se za dodjeljivanje dodatnih bodova za odreÄ‘ena zdravstvena stanja djeteta, poput alergija, viÅ¡e ne priznaje samo potvrda obiteljskog lijeÄnika, nego da posebno županijsko tijelo razmatra svaku potvrdu posebno.
Naime, obiteljski su lijeÄnici svjedoÄili da uoÄi upisa trpe snažan pritisak roditelja da djetetu “nabriju†ili potpuno izmisle odreÄ‘enu dijagnozu kako bi lakÅ¡e upisalo željenu Å¡kolu.
Razlika između 3,5 i 4,4
Promjena će biti i u glavnom kriteriju – ocjenama – i to najvjerojatnije na naÄin da će se bodovati samo opći uspjeh, bez bodovanja dodatnih predmeta, i to ne samo sedmog i osmog razreda, kao dosad, već sva Äetiri viÅ¡a razreda osmoljetke, odnosno petog, Å¡estog, sedmog i osmog razreda.
Kako bi se dobila Å¡to jasnija i pravednija slika kandidata za upis, razmiÅ¡lja se i o prijedlogu da se opći uspjeh ne zaokružuje, nego da se bodovi raÄunaju na decimalu.
Tada bi se i u konaÄnom broju bodova jasno vidjela razlika izmeÄ‘u uÄenika kojem je prosjek ocjena 3,5 i onog s prosjekom 4,3. Dosad su pak oba uÄenika imala prosjek – vrlo dobar.
Svako bi dijete pri elektronskom upisu moglo izabrati pet željenih škola, a u svakoj školi po dva programa (ukupno deset programa) te bi konstantno moglo pratiti kako se liste popunjavaju i u kojoj školi kako stoji. Svi potrebni dokumenti za upis nabavljat će se također automatski.
Takvim bi se naÄinom prije svega trebalo sprijeÄiti upisivanje preko veze, koje je, pokazala je analiza, bilo uobiÄajena praksa u dobrom dijelu srednjih Å¡kola.
Muljalo se na najrazliÄitije naÄine – od dodavanja dodatnih bodova na socijalnu situaciju, otežane uvjete Å¡kolovanja i zdravstveno stanje do najpopularnijeg naÄina upisa preko veze kroz lažne ponavljaÄe.
Takva bi praksa trebala postati proÅ¡lost jer bi se ponavljaÄka prazna mjesta elektronski, odnosno automatski popunjavala kandidatima s ranije napravljene liste, sukladno djeÄjim preferencijama.
Lažni ponavljaÄi
Å kole u kojima je nadzor postupka upisa pronaÅ¡ao oz- biljna krÅ¡enja propisa nalaze se u svim dijelovima zemlje – od KaÅ¡tel Å tafilića, preko Vinkovaca, Osijeka, ÄŒakovca i Karlovca do Pule, Rijeke i Zagreba.
Kristina TurÄin
Jutarnji list