(VeÄernji list) Gimnazijalka Sonja: opet dokazano da se u nas njeguje kult nerada i neznanja – Nakon buke oko pet spornih pitanja, svima su priznati odgovori. Poruka je to mladima da se trud ne isplati
————-
Objavljeni su privremeni rezultati ispita iz državne mature. Prigovori na ocjene mogu se podnositi odmah, a najkasnije do 11. srpnja.
U meÄ‘uvremenu mogu se ispraviti neke pogreÅ¡ke, primjerice, ako je optiÄki ÄitaÄ previdio križić u odgovoru, dok će se testovi na kojima su kandidati dopisivali neprimjerene opaske i uvredljive psovke, a ima i toga, dati Å¡kolskim povjerenstvima i bit će poniÅ¡teni.
Kad se polagao ispit iz hrvatskog potkraj svibnja, veliku je praÅ¡inu podiglo pet spornih pitanja. Iako se pokazalo da ih je ispravno rijeÅ¡ilo od 80 do 90 posto kandidata, svima su priznati ma kako ih rijeÅ¡ili. Mladim ljudima koji su toÄno odgovorili na pitanja zbog kojih se lomila struÄna javnost i koji su vjerovali da će im se trud i uÄenje isplatiti, to anuliranje njihova znanja odaslalo je loÅ¡u poruku.
“Dico, otvorite libar”
– Priznavanjem bodova na “dvojbena” pitanja Hrvatska je samo dokazala da će nastaviti veliÄati kult neznanja, nerazmiÅ¡ljanja, nerada i, prije svega, konformizma. VidjevÅ¡i “priznate” odgovore, mogu samo reći da se pokazalo da je cilj odobravanje besposliÄarenja i nerazmiÅ¡ljanja – razoÄarana je Sonja Agata Bišćan, 18-godiÅ¡nja maturantica koja je zavrÅ¡ila XVI. gimnaziju u Zagrebu, proÅ¡le godine maturirala i u Glazbenoj Å¡koli Zlatka Balokovića na smjeru flaute, a nada se upisati pravo.
U pismu kojim se obratila VeÄernjaku, meÄ‘u ostalim, pita se: “Možete li zamisliti kako se osjećam gledajući rjeÅ¡enja svoga testa i na pet mjesta pokraj svojih toÄno rijeÅ¡enih zadataka vidim rijeÄ “priznato” umjesto znamenke ‘”1’?”
Osjećaj nepravde jer je obezvrijeÄ‘eno znanje koje je tesala Äetiri godine, zahvaljujući buci koju je, ispostavilo se, digla manjina, iskazuje i prisjećanjima kako bi njihova profesorica uÅ¡la u razred s rijeÄima: “Dico, budite sarca i otvorite libar! ProÄitat ćemo neki vers!”, te se pita:
“Kako osobi padne na pamet ideja da polaže viÅ¡u razinu hrvatskog jezika ne znajući Å¡to je ‘vers’ kada ispitni katalog sadržava cijelo poglavlje o tome: “VERSifikacija. Znanost o stihu”? ZakljuÄuje ironiÄno da se dogodine može i prije prijavljivanja testova napisati: “Prijavi viÅ¡u razinu! Pet bodova gratis!”
Analize pet pitanja
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja temu o državnoj maturi usmjeravaju na Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanje (NCVVO).
Za objavljene privremene rezultate nema zbirnih pokazatelja, meÄ‘utim Goran Sirovatka, ravnatelj NCVVO-a, tvrdi da su analize bodova spornih pet pitanja iz hrvatskog pokazale da oni neće bitno utjecati na konaÄan rezultat i da kandidati zbog njih neće biti oÅ¡tećeni.
– Kandidati kojima je tih pet pitanja priznato iako ih nisu toÄno rijeÅ¡ili nisu oni koji će konkurirati uÄenicima koji su ih dobro rijeÅ¡ili – napominje Sirovatka.
Promjena u državnoj maturi dogodine neće biti, dodaje ravnatelj, jer ne može se u tako kratkom roku, za uÄenike koji već tri godine rade po jednom programu, iznenada neÅ¡to promijeniti. Predlagat ću izmjene, ali dugoroÄnije – najavljuje Sirovatka.
Za esej će se priznati veći set bodova izmeÄ‘u dva ocjenjivaÄa
Å to se tiÄe druge primjedbe Sonje Agate Bišćan, a ta je neujednaÄeno ocjenjivanje eseja, za koji jedan ocjenjivaÄ daje 2 a drugi 4 boda, ravnatelj Sirovatka objaÅ¡njava:
– To je Äesto pitanje. Dva ocjenjivaÄa esej ocjenjuju nezavisno jedan od drugog. Ako je razlika manja od osam bodova izmeÄ‘u dva seta bodova, onda se dobiva veći broj bodova. U sluÄaju da je razlika veća od osam bodova, odnosno 10 posto, daje se trećem ocjenjivaÄu i njegova je ocjena konaÄna.
“ZavrÅ¡ila sam gimnaziju s miÅ¡lju da je cilj takve ustanove omogućiti državi razvoj budućih intelektualaca. VidjevÅ¡i ‘priznate’’ odgovore, mogu samo reći, da se ispostavilo da je cilj odobravanje besposliÄarenja i nerazmiÅ¡ljanja.â€