‘O nasilju nad nama priča se dok se krv ne osuši’

21/05/2012

(Danas.hr) Frakture lubanje, enorman stres, uništeni automobili – to je samo dio onog što ‘zarade’ nastavnici obrazujući djecu u današnjem društvu. A kad potraže pomoć i zaštitu, te zajamčena prava, naiđu na trnovit put. Koliko je krvava ta borba, svjedoči i naša sugovornica, koju su njeni učenici teško ozlijedili.

Nastavnici moraju biti uvažavani i primjereno plaćeni. Trebaju imati dostojno i pravo mjesto u društvu, biti predani radu i ponosni na svoj poziv. Postavke su to koje, između ostalog, stoje u nedavno predstavljenoj Strategiji odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, u kojoj istovremeno, tvrdi nam Željko Stipić iz Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, nema ni slova o zaštiti tih istih nastavnika, koji se sve češće bore s agresivnošću učenika.

U vrijeme zaključivanja ocjena na posao se ne ide autom

“Kako da nastavnik koji ima razbijenu glavu i sa strahom dolazi na nastavu bude predan svom radu?”, pita se Stipić dodajući da je nasilje u osnovnim, ali i srednjim školama u stalnom porastu. Ističe da je cijelo hrvatsko društvo sve više društvo nasilja, pa da samim tim ni škole nisu izuzetak. Prema posljednjim službenim podacima, godišnje ima 2.000 nasrtaja na zaposlenike škola, bilo da su oni verbalne ili fizičke prirode. Po tome ispada da se dnevno zabilježe čak dva i pol napada.

“Posebno je problematično sadašnje razdoblje, kad se zaključuju ocjene, pa mnogi nastavnici na posao ne idu autima jer imaju iskustva s izgrebanom bojom, izrezanim gumama i slomljenim retrovizorima”, kaže nam Stipić, no dodaje da napadi na profesore znaju biti i daleko teži, pa se sjeća primjerice slučaja kad je profesoru mjenjačem razbijena glava, te je zadobio frakturu lubanje, profesorici zapaljena ulazna vrata stana ili udaraca koji su rezultirali slomljenim nosom. Učenicima, naravno, nisu strane ni prijetnje SMS-om i telefonom.

Pedagoška mjera s krivom porukom

Da situacija bude gora, prije tri godine uvedena je nova pedagoška mjera, kaže Stipić, kad se nasilni učenik, kojeg se nekad daleko više kažnjavalo, stavlja na promatranje tri mjeseca, a oštećeni nastavnik mora dolaziti u isti razred i dalje predavati istoj osobi koja ga je napala.

“Time se šalje poruka da je takvo nasilničko ponašanje prihvatljivo. A često smo svjedoci da ni roditelji takvih učenika ne čine ništa da bi ga spriječili”, kaže nam Stipić ističući da dosad nije prepoznao ni pravu volju vlasti da se s pojavom nasilja u školama obračuna. Stoga ga ne čudi što o tome nema ni retka u novoj Strategiji.

“To govori ili da oni koji su sastavljali dokument nisu mislili da je to važno, ili je dokument toliko općenit da se nije stiglo do detalja. No, to je već peti takav dokument. Tako se o nasilju nad nastavnicima priča dok se krv ne osuši, a nakon toga s njima kao žrtvama suosjećaju samo njihove obitelji”, kaže nam Stipić.

Vratima na profesoricu

Najteže se, ističe, s problemom nose mladi nastavnici, koji ne znaju smiju li se uopće na nasilje ikome požaliti i što će biti ako to učine budući da nailaze i na napade roditelja. Stoga o nasilju u školi rijetki i rijetko govore.

Tek je profesorica matematike Boženka Lončar iz Škole za Cestovni promet u Zagrebu javno progovorila o tome koliko sustav ne štiti njenu struku. Doduše, ona ističe da nasilje koje je doživjela nije bilo izravno upućeno njoj, no svjedoči da u trenutku kad je profesoru ugroženo zdravlje zbog onog što je proživio, za njega nitko ne brine osim liječnika.

“Jedan od učenika skinuo je vrata iz nosača i kad sam ulazila u razred i željela vrata zatvoriti za sobom, ona su mi pala na glavu. Uvjerena sam da to nije bilo usmjereno baš protiv mene i pretpostavljam da su željeli napraviti frku kako ne bih održala sat jer ne vole matematiku. Nakon toga sam prolazila kalvariju i kad mi se to već dogodilo trebalo mi se pomoći”, kazala nam je profesorica, koja je potom imala niz ozbiljnih zdravstvenih problema, koje osjeća još i danas. Zbog njih je završila i na bolovanju.

Težak put i do zajamčenih prava

Po povratku je zatražila da joj, temeljem Kolektivnog ugovora, smanje normu, no to se nije dogodilo. Potom je zatražila mišljenje HZMO-a, a kad je njihova liječnička komisija nakon nekoliko mjeseci izdala rješenje, profesorica je opet zatražila smanjenje norme. Ravnatelj joj je tada privremeno odobrio zahtjev, no zatražio je i mišljenje Ministarstva. Opet je čekala mjesecima i odgovor dobila tek kad se pismom obratila izravno zamjenici ministra. U međuvremenu je, kako kaže, zbog smanjenja norme doživljavala omalovažavanje i vrijeđanje od kolega.

Nakon svega ne krivi djecu. Kaže da mnogi zle stvari naprave jer ih se zapostavlja i jer se s njima ne radi, a tu kritiku upućuje i roditeljima.

“Djeci treba ljubavi. Meni je drago da sam ostavila traga na svojim učenicima i mnogi od njih kasnije su mi rekli da sam od njih napravila ljude”, kaže profesorica, koja do mirovine broji još godinu dana. No, dodaje, tijekom njih odustaje od borbe sa sustavom jer više nema snage.

Ostvariti svoja prava u Hrvatskoj iz ovog primjera, vidljivo je, iznimno je teško. Sustav piše da profesori imaju prava na “ovo i ono”, ali kad ih trebaju ostvariti, na njih se jednostavno zaboravlja. Jer koliko god im je u Strategiji “važno” da budući nositelji hrvatskog društva budu obrazovani, čini se, u potpunosti im je nevažno da oni koji ih u tome “grade” budu zaštićeni te da mogu ostvariti svoja prava. Nije li to nužno vezati jedno za drugo kako bi se postigao uspjeh? Zasigurno, no u Hrvatskoj je uvijek lakše ići prečacem, gurajući usput probleme pod tepih ili samo čekati da se riješe sami od sebe.

Comments are closed.




Osobne stranice s nastavnim sadržajima

  • Antonija Horvatek (matematika)
  • Josip Kličinović (matematika)
  • Saša Peričak (biologija)
  • Dalibor Perković (fizika)
  • Anita Damjanović (engleski)
  • Marijan Biruš (geografija)
  • Nedeljko Begović (fizika)
  • Aleksandra - Maria Vuković (matematika)
  • Miran Novokmet (Računovodstvo - Knjigovodstvo)
  • Antonija Sikavica Joler ("Hrvatski na mreži")
  • Dalibor Joler ("Deutsche Seiten")
  • Željana Mateljan (matematika)
  • Nina Obradović (fizika)
  • Mislav Kolić (povijest)
  • Ivana Šovagović (matematika)
  • Zoran Hercigonja (programiranje, Python)
    Ukoliko znate za još neke nastavnike koji imaju ovakve stranice, javite nam!
  • Sindikati

    Institucije

    Categories

    Banneri

    (225x25) (213x44) (180x156, prozirni) (180x156, bijeli)

    Kolumne