(CARNet) Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet organizirala je 25. ožujka konferenciju za medije povodom niza netočnih napisa u hrvatskim medijima o provedbi EU projekta u okviru natječaja dodjele bespovratnih sredstava “Daljnji razvoj i provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira” IPA IV komponenta – Razvoj ljudskih potencijala, pod nazivom „Development of ICT curricula, qualifications and program elements in primary education – Razvoj elemenata kvalifikacija, programa i kurikula u dijelu računalne kompetencije u osnovnoškolskom obrazovanju“ (skraćeno: ICT Curricula).
O rezultatima i provedbi projekta govorili su ravnatelj CARNeta g. Zvonimir Stanić, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Algebra g. Mislav Balković, pomoćnica ravnatelja CARNeta za podršku obrazovnom sustavu gđa. Branka Vuk, pomoćnica ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje gđa. Sanja Urek i gđa. Snježana Pavić, profesorica iz Osnovne škole Popovača.
Budući da je u medijima objavljen niz netočnih napisa o provedbi i rezultatima samog projekta, tijekom konferencije govornici su istaknuli:
- Primarni cilj ovog projekta nije bila izrada što veće količine edukacijskog sadržaja što veće razine interakcije za primjenu u obliku e-učenja, nego uspostava novog pristupa izradi kurikuluma u kojoj zajednički sudjeluju stručnjaci iz sustava obrazovanja, predstavnici tržišta rada i tehnološki stručnjaci koji izrađuju e-sadržaje
- Stručnjaci koji su izrađivali kurikule na temelju kojih su izrađeni sadržaji su birani na javnom natječaju na temelju strogih evaluacijskih kriterija od strane višečlanog evaluacijskog odbora
- Sadržaji su tehnički izrađeni kako bi se prikazivali na što više uređaja i platformi, neovisno o tehnologiji i platformi u pozadini
- Uz Flash, svi sadržaji se prikazuju u punoj funkcionalnosti i u HTML5 standardu, kako na računalima tako i na mobilnim uređajima
- Sadržaji su stručno recenzirani i eksperimentalno korišteni u tri škole, ocjene korisnika, kako nastavnika tako i učenika, su bile izvrsne
- Od 3,3 milijun kuna ukupne vrijednosti projekta, za produkciju sadržaja je utrošeno samo oko 20% ukupnog budžeta, a ne kako se krivo navodi i prikazuje svih 3,3 milijuna kuna.
OBRAZLOŽENJE:
ICT Curricula je projekt financiran iz bespovratnih sredstava Europske Unije, a realiziran je tijekom 18 mjeseci u partnerstvu CARNeta, Agencije za odgoj i obrazovanje i Otvorenog učilišta Algebra te Hrvatskog informatičkog zbora kao suradnika na projektu.
Specifični ciljevi ovog projekta bili su razvoj osuvremenjenog osnovnoškolskog kurikula, s jasno postavljenim ishodima učenja u međupredmetnoj temi informacijske i komunikacijske tehnologije, poboljšanje kapaciteta škola za učenje usmjereno na učenike kroz obrazovanje osnovnoškolskih nastavnika, izrada modularno koncipiranih digitalnih nastavnih materijala te razvoj online sustava za istraživanje za prikupljanje povratnih informacija od strane nastavnika i učenika.
Primarna namjena ovog projekta nije bila izrada što veće količine edukacijskog sadržaja najviše razine interakcije za primjenu u obliku e-učenja, nego uspostava novog pristupa izradi kurikuluma u kojoj sudjeluju s jedne strane stručnjaci iz sustava obrazovanja, s druge strane predstavnici tržišta rada i s treće tehnološki stručnjaci koji izrađuju e-sadržaje.
Nastavne materijale na kojima počiva projekt izrađivali su nastavnici (njih 40) koji su angažirani nakon provedenog natječaja i koji su birani na temelju svojih kvalifikacija. Prilikom rasprave o proizvedenim sadržajima, valja imati na umu zahtjevnost izrade vrhunskih e-learning sadržaja za samostalno učenje i resurse koji su u praksi potrebni za produkciju ovakvih sadržaja. Pritom se često zaboravlja kako iza globalnih e-learning sadržaja i e-learning projekata na koje se autori kritika pozivaju stoje velika financijska sredstva, mnogo veće organizacije i mnogo značajniji resursi, kao i da je publika (učenici) kojoj su ovi nastavni materijali namijenjeni mnogo veća, što olakšava osiguravanje sredstava za izradu naprednih multimedijalnih i/ili interaktivnih sadržaja.
Tehničke zamjerke koje se u medijima iznose o projektu također su u velikoj mjeri neutemeljene te pokazuju kako oni koji stoje iza kritika u nekim slučajevima čak nisu niti provjerili vlastite navode.
Posve je netočno da su sadržaji prezentirani isključivo u Flash tehnologiji, što bi onemogućilo njihovu primjenu na mobilnim uređajima. Oni koji tako pišu očito niti nisu pokušali pokrenuti nastavne materijale na bilo kojem drugom uređaju osim osobnog računala jer je sustav, posve suprotno njihovim napisima, razvijen tako da koristi Flash ukoliko je podrška za njega instalirana na računalu dok će u svim ostalim slučajevima – što uključuje i mobilne uređaje poput tableta – sadržaj biti prikazan korištenjem HTML5 standarda pri čemu se detekcija obavlja automatski.
Premda to uopće nije bio projektni zahtjev, ovakvom odlukom omogućeno je upravo korištenje sadržaja na mobilnim uređajima a istovremeno su riješeni i određeni problemi koji su posljedica toga što HTML5, kao standard, još uvijek nije do kraja zaživio te se na svim uređajima ne ponaša jednako.
Audio materijal nije uključen u nastavnim materijalima zbog činjenice da u ovom trenutku još uvijek brojna računala u školama nisu opremljena zvučnicima odnosno slušalilcama za svakog učenika u informatičkom kabinetu. Nastavnici koji su radili na razvoju nastavnih sadržaja bili su, međutim, informirani da mogu, ukoliko to žele i procijene potrebnim, koristiti i zvuk u nastavnim cjelinama koje su razvijali. Treba imati na umu da profesionalna priprema zvučnih sadržaja zahtijeva i znatna dodatna sredstva.
Primjedba o tome da se pojedinim poveznicama učenici vode izvan sustava za prezentaciju sadržaja i na web ili odredišta poput YouTubea, valja napomenuti dvije stvari: projekt, između ostaloga, ima za cilj poboljšati ICT kompetencije učenika pri čemu im ove radnje ne bi trebale predstavljati problem te, možda i važnije s pravne strane, dio sadržaja nije mogao biti uključen direktno u lekciju zbog autorskih prava. Međutim, ova metoda je uobičajena u svijetu e-learninga i ne štetiti kvaliteti učenja, odnosno ne narušava iskustvo e-learninga.
Određene primjedbe izrečene na račun projekta uključuju i želju za mogućnošću slobodnog upisivanja odgovora umjesto biranja onih unaprijed definiranih, no nažalost praksa pokazuje da je takvo što vrlo teško realizirati jer je dovoljna i najmanja pogreška u tipkanju da učenički odgovor ne bude priznat kao točan. Također, teško je ponekad predvidjeti sve sinonime i moguće rečenične forme ili raspored riječi kada odgovor nije samo jedna riječ.
Kod rasprava o tehničkoj realizaciji sadržaja, također treba znati da se e-learning sadržaji izrađuju u alatima ograničenih mogućnosti. U izradi sadržaja za ovaj projekt korišten je programski paket Articulate, jedan od najpopularnijih na ovom području, koji se pritom oslanja na tehnologije Flash i HTML5 čime osigurava mogućnost rada na svim platformama. S druge strane, u medijskim napisima često se spominjao alat GeoGebra, koji je baziran na Javi, čija je podrška na računalima često još lošija, a u slučajevima kada prikazuje sadržaj putem HTML5 standarda on izgleda i nekvalitetnije i manje funkcionalno nego u slučaju alata Articulate.
Valja naglasiti da su provedbom ovog projekta uspostavljeni osnovni infrastrukturni uvjeti da se nastave razvijati sadržaji ove vrste te da su nastavnici koji su surađivali na projektu stekli kompetencije za nastavak bavljenja ovom vrstom pripreme i prezentacije kurikuluma.
Ponovno ističemo kako su rezultati projekta predstavljeni kroz čak 30 webinara koje je posjetilo ukupno 1.722 učitelja informatike i predmeta za koje su sadržaji rađeni, a u provedbi je sudjelovalo i 29 voditelja županijskih stručnih vijeća Agencije za odgoj i obrazovanje koji su se vrlo pozitivno izrazili o sadržajima. Dodatno, u eksperimentalnoj primjeni, uz suglasnost MZOS-a, sudjelovale su tri osnovne škole s ukupno 522 učenika od 5. do 8. razreda i 15 učitelja predmetne nastave osam ciljanih predmeta, od kojih su kroz ankete dobivene odlične povratne informacije.
Više od 75 posto učenika kaže da im se metodologija učenja kroz ovaj sustav sviđa. Pritom 85 posto učenika tvrdi da su im zadaci u digitalnim materijalima imali potpuno razumljive upute i jasan način rješavanja.
Niti jedan medij nije točno naveo ključnu informaciju koja je kroz projekt bila komunicirana u nekoliko navrata: apsolutno je netočno da je cijeli proračun projekta utrošen isključivo na izradu e-learning sadržaja koje se komentira, već je tek nešto više od 20% budžeta bilo namijenjeno razvoju 108 interaktivnih nastavnih cjelina.
Stoga se članke u kojima se kao iznos kojim je plaćena izrada ovih sadržaja spominje 3,3 milijuna kuna može smatrati jedino senzacionalistički intoniranima i zlonamjernima te se nikako ne može reći da odgovaraju stvarnom stanju.
Spomenuti iznos od 3,3 milijuna kuna utrošen je, između ostaloga, i na nabavu ICT serverske opreme, računala za online kolaboraciju, izradu informatičkog sustava za anketiranje te komunikaciju i distribuciju ovih materijala prema nastavnicima.
Dobronamjerne kritike vezane uz to što je u projektu moguće promijeniti CARNet i partneri uvijek će rado razmotriti, no oni koji te kritike upućuju moraju biti bolje upoznati s metodologijom izrade ovakvih sadržaja i realnim tehničkim ograničenjima u produkciji e-learning sadržaja, kao i onime što je u sklopu projekta realizirano, a ide mnogo dalje od pripreme samih sadržaja.
Za više informacija kontaktirajte:
Goran Škvarč
Koordinator informiranja i odnosa s javnošću
Hrvatska kademska i istraživačka mreža – CARNet
E-mail: Goran.Skvarc@CARNet.hr
M: +385 91 14 50 189
Određene primjedbe izrečene na račun projekta uključuju i želju za mogućnošću slobodnog upisivanja odgovora umjesto biranja onih unaprijed definiranih, no nažalost praksa pokazuje da je takvo što vrlo teško realizirati jer je dovoljna i najmanja pogreška u tipkanju da učenički odgovor ne bude priznat kao točan. Također, teško je ponekad predvidjeti sve sinonime i moguće rečenične forme ili raspored riječi kada odgovor nije samo jedna riječ.
HAHAHAHA
Ako sam do sad, u duhu teorija zavjere, svijet doživljavala kao utabanu stazu prema Farenheitu 451, sada znam da smo već tamo.
Kao što su tamo zabranili sve knjige osim Biblije, tako ćemo i mi odustati od svih metodičkih postupaka koji se ne slažu s binarnom prirodom računala. Od svega tako će ostati samo A i B.
Ako je stvarno istina da je toliko ljudi pregledalo sadržaje i nitko od njih nije uočio elementarne greške/gluposti u tim sadržajima onda se ne moramo čuditi što nam djeca ništa ne znaju, niti ogroman broj njihovih učitelja ne zna puno više. Što ni ne čudi, sustavnom degradacijom učitelja na svim poljima došli smo do toga da u školama dolazi do snažne negativne selekcije među kadrom, a i ovaj tekst dokazuje da se ponovno pokušavaju ignorirati i degradirati oni najbolji među učiteljskom strukom. Oni koji i bez dodatne kune i bez dodatnih edukacija, samostalno izrađuju materijale bolje od Carnetovih.
Što se tiče upisivanja odgovora, istina teško je predvidjeti sve odgovore-no ne i nemoguće, nakon što kviz riješi nekoliko učenika eventualni propusti se vrlo jednostavno isprave, a nakon što izradite par takvih kvizova propusta te vrste više gotovo i nemate. Što se tiče natječaja za sudionike projekta-na strogi odabir mogu reći samo; hahahahahah, nigdje se u natječaju nije od onih koji se prijavljuju tražilo da pošalju neki svoj rad, ili bar ideju kako bi nešto izveli koristeći se tehnologijom.
A to što je najmanje novca utrošeno na izradu sadržaja govori samo za srbe dovoljno.
I, moram još reći i ovo: o geogebri, očito, u Carnetu pojma nemaju.
Ali će nam zato uredno doći u školu i po 10-ti put održati neko beskorisno predavanje, poučavati učitelje o ishodima učenja (dajte molim vas) i predstavljati neke infantilne aplikacije pronađene dan prije na netu kao super alate. Bravo Carnet!
Potpisujem, kolegice!