Iako bi se o konceptu struÄnog ispita moglo raspredati, u ovom tekstu to nećemo Äiniti. Takav je kakav je. MeÄ‘utim, kada ga polažete kod viÅ¡eg savjetnika Timura Križaka, osim samog polaganja, morate se pripremiti i na psihiÄku torturu. PokuÅ¡at ćemo to razložiti na dijelove od kojih se struÄni ispit sastoji: pisani dio, nastavni sat, usmeni dio s osvrtom na sat.
PISANI DIO
Timur Križak zapeo je u odavno napuÅ¡tenoj metodici. Obvezna i temeljna literatura za polaganje struÄnog ispita kod Križaka datira iz 1968. RijeÄ je o djelu Nastava povijesti u teoriji i praksi autorice Marije Vrbetić. Ne umanjujući rad Marije Vrbetić, za 70-e godine XX. stoljeća vrlo napredan, u hrvatskoj struÄnoj literaturi postoje i novije, naprednije i suvremenije knjige. Ako na struÄnom ispitu navedete primjerice udžbenik Snježane Koren ÄŒemu nas uÄi povijest? Iz 2008., zbog osobne mržnje savjetnika Križaka prema autorici, pad na ispitu je neizbježan.. No, odabir literature nije najveći problem – ispit pripremite prema ispitivaÄu, zadovoljite formu i ‘ajmo dalje. Veći problem predstavlja Križakov nastup za vrijeme pisanog dijela. On, naime, za vrijeme pisanoga dijela ispita, naglas komentira pripreme pripravnika. ZaÅ¡to bi itko morao zahtijevati tiÅ¡inu za vrijeme polaganja ispita?! Ponekim pripravnicima, bez pogleda na njihove pisane uratke, automatski kaže da zna da su pali. Vrsni metodiÄar tako i bez pogleda na rad zna tko je zaslužio prolaz, a tko nije. Naravno, detaljne elaboracije nema. Kakvim to nadnaravnim moćima savjetnik bez uvida u rad uspije vrednovati pristupnike struÄnome ispitu do objavljivanja ovoga teksta ostalo je tajnom.
NASTAVNI SAT
Nakon pisanog dijela struÄnog ispita slijedi joÅ¡ stresniji nastavni sat pred povjerenstvom. Križaku i povjerenstvu nije strano kasniti na nastavni sat. Možda bi bilo nekom sa strane bilo besmisleno objaÅ¡njavati Å¡to znaÄi kaÅ¡njenje od 4 minute na nastavni sat, ali svakom prosvjetaru koji je polagao struÄni ispit, jasno je koliko su i te 4 minute važne. Osim Å¡to se pripravnik naÄ‘e u situaciji da ne zna bi li zapoÄeo sa svojim satom, jer 4-5 minuta je cijeli uvodni dio sata, joÅ¡ se mora nositi i s time da Križak i povjerenstvo ometaju radnu atmosferu i tim kaÅ¡njenjem pokazuju nepoÅ¡tovanje prema pripravniku.
Križaku nije strano niti glasno komentiranje sata, za vrijeme njegova trajanja. Osim Å¡to zbunjuje uÄenike, zbunjuje i pripravnika koji drži nastavu. Kao da nije dovoljno stresno samo po sebi, Križak se trudi dodatno zagorÄati i polaganje nastavnog sata, u pripravniku nepoznatom razredu i nepoznatoj okolini. Nije zgorega spomenuti ni da gospodin Križak pripravnicima ne daje obrazac pripreme za polaganje nastavnog sata, a potom odbija pripreme koje ne odgovaraju onoj koju je on zamislio u svojoj glavi – a koju su pripravnici mogli vidjeti samo ukoliko su telepati.
OSVRT NA NASTAVNI SAT
Koji god studij povijesti u Hrvatskoj zavrÅ¡ili, Križaku nijedan nije dobar. Pripravnike diskreditira po samoj diplomi – ne valja Filozofski fakultet u Zagrebu, ne valja studij povijesti na Hrvatskom katoliÄkom sveuÄiliÅ¡tu, niti onaj na Hrvatskim studijima, a bogami ni onaj u Zadru. ZaÅ¡to – nitko ne zna. Nitko ne zna ni zaÅ¡to, sudeći prema Križaku, nitko od fakultetskog osoblja ne vrijedi ni piÅ¡ljiva boba. Podsjetimo se, Križak je diplomirao 1995. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (Negdje je, dovraga, morao steći tu diplomu koja mu daje status božanstva!). Nije rijetkost da pripravnike pita tko im je dao diplomu. Da, to je ponaÅ¡anje viÅ¡eg savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje. Osobe koje savjetuje. Križak se voli osvrnuti i na pripravnikovo osnovno i srednjoÅ¡kolsko obrazovanje pa priupitati s kojom je pameću kolega zavrÅ¡io KlasiÄnu gimnaziju. Divan pedagog. Uzor, reklo bi se.
Savjetnik nema problem nazvati pripravnika ustaÅ¡om ili nacistom ukoliko mu se to uÄini pogodnim, vezano uz nastavne jedinice koje pripravnik obraÄ‘uje na struÄnom ispitu, a tiÄu se Drugoga svjetskog rata.
Diskreditiranje pripravnika Äesto se odvija i po tome tko je pipravniku bio mentor za vrijeme staža. Obraća se rijeÄima da on nikad tu osobu ne bi uzeo za mentora, govori o vodstvu Å¡kole pripravnika sve na ružan i neprimjeren naÄin. Tako se razraÄunava i s kolegama prema kojima osjeća animozitet.
UMJESTO ZAKLJUÄŒKA
Križak ruÅ¡i ljude na struÄnom ispitu po nekoliko puta – toliko da su pojedinci odustali Äak i ako su se javili u AZOO da im se omogući polaganje u drugom ispitnom centru. Njegovi komentari nisu suvisli, nisu konstruktivni, već su namjenjeni demonstraciji moći. Pripravnicima, ako uspiju razaznati u Äemu su pogrijeÅ¡ili i isprave to na sljedećem satu, Križak i to ispravljeno zamjeri.
Oni koji su polagali struÄni ispit iz povijesti kod Timura Križaka, vlastita iskustva bili su voljni podijeliti uz garanciju anonimnosti. Inboks su nam zatrpali deseci razliÄitih svjedoÄanstava koja je bilo muÄno Äitati. ÄŒovjek koji je sve samo ne pedagog i savjetnik već godinama muÄi ljude, diskreditira ih na profesionalnom i privatnom polju, a Äini se da je nedodirljiv.