Historijat jednog odvratnog djelovanja, dio 1.

Kada bi vas kolegica ili kolega, koji nisu vaši sustručnjaci, pitali tko je njihov viši savjetnik, vjerojatno ne biste znali. Ako pak predajete povijest na prostoru SZ Hrvatske, gotovo da nema osobe koja neće znati tko je Timur Križak. Viši savjetnik iz povijesti, sindikalni povjerenik djelatnika Agencije za odgoj i obrazovanje i, sudeći po svemu po čemu je postao slavan, osoba čiju fotelju netko iz nekog razloga poprilično dobro čuva.

No, krenimo redom.

Prema Pravilniku o unutarnjem ustroju Agencije za odgoj i obrazovanje, viÅ¡i savjetnik je osoba koja pruža pomoć odgojno-obrazovnim radnicima i ravnateljima, organizira stručne skupove, stručne ispite, provodi postupak napredovanja u struci, prati provedbu NPiP-a, organizira i vodi poslove za realizaciju programa ŽSV-a, potiče razvoj i unapreÄ‘ivanje kvalitete rada, inicira akcijske planove, projekte i ostalo po naredbi ravnatelja AZOO-a. 

Dakle, sve ono Å¡to Križak – ne radi. 

Ovdje ćemo se pozabaviti jednim dijelom, a u drugom i trećem nastavku stručnim ispitima i napredovanjima.

Križak je u Zavod za Å¡kolstvo –  kasnije Agenciju za odgoj i obrazovanje – doÅ¡ao 2007. godine, nakon rada u strukovnoj Å¡koli. I prije njegovog uvaljivanja u fotelju znalo se da postat će neÅ¡to… posebno:  njegov rad u rečenoj strukovnoj Å¡koli obilježen je iživljavanjem nad učenicima trogodiÅ¡njih i četverogodiÅ¡njih zanimanja čiji je imenik bio prekriven vinogradima, a didaktičko-metodičke inovacije sastojale su mu se u tome da su učenici učili čak i iz enciklopedijskih natuknica.

Tradicija samovolje i neprofesionalnosti nastavila se i u Agenciji. Kada se od Križaka tražio savjet ili neka druga informacija, Å¡to mu je u opisu posla, odgovor bi se čekao po dva mjeseca, a ponekad ga se ni bi ni dočekalo. Omalovažavanje i vrijeÄ‘anje, Å¡to u lice, Å¡to iza leÄ‘a, postali su uobičajena praksa, i to ne samo na račun kolege nego i na račun njegovog/njezinog truda na fakultetu, fakulteta kao takvog, a nevrijedni u očima Timura Križaka tu i tamo bi se naÅ¡li i svi predavači na tom i takvom fakultetu. 

Ono što se Križaku ne može zamjeriti je ažurnost u organizaciji stručnih skupova. Doduše, na njima se neće saznati ništa korisnog za nastavu, ali će se zato u dva mjeseca, kao predavači, izredati cijeli Generalski zbor. Kako samo to podsjeća na neka druga vremena! Polaznici će, također, naučiti svu povijest srednjovjekovlja od gotovo uvijek istih predavača. Metodički, praktično – neće naučiti ništa. Ako se kojim slučajem dotični ukaže na ŽSV-u, nešto češće kada je bila stvar kurikuluma, onda će vam reći da samo pokušate raditi po kurikulumu (?!), da ćete ga susresti na stručnom ili na napredovanju. . Među prijetnjama koje je izrekao javno, pred svjedocima, antologijska je ona da pazite kako predajete, da će on saznati vašu političku orijentaciju (ŽSV gimnazija u Gradu Zagrebu, lipanj 2019.), a među bisere koji se prepričavaju je i napad na profesore zato što ga učenici na porti nisu dovoljno srdačno pozdravili…

Uz ispade uživo, Križak je isto tako zastraÅ¡ivao voditelje i članove ŽSV pod njegovom ingerencijom prilikom e-savjetovanja kurikuluma iz povijesti, a o dosljednosti po toj temi dovoljno govori i činjenica da je nakon izrade prve verzije kurikuluma nazdravljao, a nekoliko dana kasnije okrenuo ploču i prometnuo se u najžešćeg kritičara. 

(Inače, koliko je Križak upoznat s novim trendovima u nastavi povijesti najbolje ocrtava činjenica da je za njega alfa i omega metodike knjiga Marije Vrbetić iz 1968., za svoje vrijeme iznimno napredna, uz jedini problem Å¡to je to vrijeme kad su aktivni bili uglavnom ljudi koji su danas u debeloj mirovini, ako su joÅ¡ uopće meÄ‘u živima, čast izuzetku Josipa Manolića.  Ostaje nejasno kako su nekome koga očito Å¡tite AZOO i HDZ, promakli hvalospjevi socijalizmu koji se u tome udžbeniku nalaze.

No, ni tu nije kraj. Kako bi ga se riješio, Vinko Filipović, bivši ravnatelj AZOO-a, u jednom ga trenu imenuje nadzornikom u Odjelu za nadzor. Zahvaljujući činjenici da tako nije dolazio u doticaj sa stručnim ispitima i napredovanjima, taj period se naziva zlatnim dobom nastave povijesti SZ Hrvatske.

Križak je svojim postupanjem dozvao sebi i navodno interni nadzor nakon akcije pripravnika i njihovih masovnih pritužbi. No koga će AZOO poslati nego njegovog najboljeg prijatelja u Agenciji i sustručnjaka Franju ÄŒička iz Osijeka. Kud će suza neg’ na oko, rekli bi neki, i kao rezultat, gospodin je ostao čist kao rečena suza. NiÅ¡ta nije pronaÄ‘eno. Ali spisi o njemu stoje i dalje u Agenciji u posebnom zatvorenom ormaru, a nijedan ravnatelj niti voditelj ih ne želi otvoriti zbog pitanja: A Å¡to se dosad radilo?

Kolika je Križakova samovolja i samouvjerenost, svjedoči i činjenica da smatra kako on najbolje poznaje propise, ali se nekim čudom pokazalo da ne razumije razlike izmeÄ‘u mentora za studente i učitelje-mentore; da ne razumije Pravilnik o vježbaonicama; ne poznaje Pravilnik o načinima, postupcima… Netko benevolentan bi pod “nepoznavanje propisa” vjerojatno podveo i izmiÅ¡ljanje datuma nadzora koji se redovito urudžbiraju u AZOO i potpisuju mada nikada nisu provedeni, iako bi netko konkretniji to vjerojatno nazvao drugim imenom.  

Koliko Križak unazaÄ‘uje struku govore i činjenice da, iako  ima puno vremena u svojem poslu, ne odaziva se na napredovanje po nekoliko mjeseci, nema realiziran niti jedan program ili projekt, a čak ni natjecanje ne može organizirati po dobrim uzusima struke i tradicije 

Ako ste mislili da je već ovo dovoljno, prevarili ste se. Nastavak slijedi.