(novilist.hr) Prema planu ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, meÄ‘unarodnu recenziju kao potvrdu kvalitetno obavljenog posla na pisanju kurikularne reforme proći će prije eksperimentalne primjene u Å¡kolama svi kurikulumi, dok će se oko nekih kurikuluma, poput povijesti i hrvatskog jezika, prvo konzultirati domaći struÄnjaci. Identitet recenzenata do daljnjeg će se držati u tajnosti, kako bi se izbjegao javni pritisak na njihovu odluku i jamÄila neovisnost recenzije, poruÄuju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
U javnost je ipak procurila informacija da je recenzija kurikuluma povijesti već povjerena Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), i to Razredu za druÅ¡tvene znanosti. HAZU je, poznato je, bio jedan od najžešćih kritiÄara kurikularne reforme, a viÅ¡e je akademika zauzelo stav da kurikulumi upućeni u javnu raspravu ne mogu dobiti prolaznu ocjenu. Upravo su povijest i hrvatski jezik bili predmeti s najvećim brojem primjedbi, a kritiÄari su autorima zamjerili preskromnu zastupljenost nacionalnih sadržaja.
– Za kurikularne dokumente planirane su i nacionalne i meÄ‘unarodne recenzije od strane struÄnjaka za kurikulume odreÄ‘enih podruÄja i predmeta, ovisno o podruÄju i predmetu. S obzirom na to da se veliki dio kurikuluma Povijesti odnosi na hrvatsku povijest, kurikulum je poslan HAZU-u te će se u dogovoru s akademikom Kusićem tek definirati postupak recenzije – kažu u MZO-u.
StruÄne radne skupine koje su pisale kurikulume dobile su, s druge strane, uvjeravanje MZO-a da će svi kurikulumi imati jednaki tretman.
– Dobili smo viÅ¡estruka uvjeravanja, od ministrice pa nadalje, da će svi kurikulumi biti prevedeni na engleski jezik i da će se na njih primijeniti meÄ‘unarodni mehanizmi odabira recenzenata – istiÄe Snježana Koren, voditeljica radne skupine za kurikulum povijesti. Zanima je, kaže, ako HAZU bude radio recenziju tog kurikuluma, tko su ti struÄnjaci za kurikulum koji će ga kvalitetno procijeniti. Akademijin Razred za druÅ¡tvene znanosti, naime, okuplja znanstvenike svih druÅ¡tvenih profila, od filozofa i sociologa do povjesniÄara i ekonomista, ali ne i upućenih u pisanje kurikuluma.
Prvi će na meÄ‘unarodnu recenziju kurikulumi tri predmeta koji nisu ni po Äemu bili sporni u javnoj raspravi. To su Likovna kultura i umjetnost, Glazbena kultura i umjetnost i TehniÄka kultura, koji se upravo prevode na engleski jezik, a u suradnji s Europskom komisijom Ministarstvo znanosti i obrazovanja dogovara njihove meÄ‘unarodne recenzije. Glazbena kultura, prema novom kurikulumu, ukljuÄuje elemente graÄ‘anskog i interkulturalnog odgoja, naglasak se stavlja na susret uÄenika s glazbom, izvannastavne i izvanÅ¡kolske glazbene aktivnosti, a tehniÄka kultura razvijat će kritiÄko i poduzetniÄko razmiÅ¡ljanje uÄenika i poticati ih na slobodnu kreaciju i dizajniranje. Na prijedloge i primjedbe iz javne rasprave odgovorile su ukupno 33 struÄne radne skupine koje je ministrica Divjak okupila s ciljem pokretanja eksperimentalne kurikularne reforme u Å¡kolskoj godini 2018/19. Dosad je njih 12 pripremilo osvježene verzije kurikulumskih dokumenata, a odgovori na primjedbe iz javne rasprave objavit će se na stranicama e-Savjetovanja.