(T-portal) U svega Äetiri mjeseca ministarskog mandata Blaženka Divjak uspjela je oživjeti kurikularnu reformu i pokrenuti cijeli niz okoÅ¡talih struktura koje omogućuju uvoÄ‘enje pilot-projekta reforme u uÄionice od Å¡kolske godine 2018./2019. Usput, osigurala je digitalno opismenjavanje uÄenika, ubrizgala golemu financijsku injekciju u centre izvrsnosti te najavila povećanje plaća uÄiteljima, nastavnicima i profesorima. U intervjuu za tportal ministrica znanosti i obrazovanja objaÅ¡njava, izmeÄ‘u ostalog, kako se snaÅ¡la u politici
S ministricom Blaženkom Divjak razgovarali smo poslije sjednice Vlade u Äetvrtak 5. listopada i nakon Å¡to je kumovala potpisivanju ugovora o financiranju projekata znanstvenih centara izvrsnosti iz sredstava EU-a, Å¡to je Äak 101 mladog znanstvenika, s njihovim obiteljima, do daljnjega vezalo za Hrvatsku. Uz joÅ¡ nekoliko sastanaka, predveÄer je jurila na HRT te je najavila i povlaÄenje oko tri milijarde kuna iz fondova EU-a za Å¡iroku lepezu potreba u njezinu resoru – do kraja 2018. godine.
Na kraju dana Blaženku Divjak od obitelji je dijelilo joÅ¡ sat vremena u automobilu. Najmanje pet dana u tjednu ona putuje na posao na relaciji Varaždin – Zagreb, s tim da subotama u rodnom gradu povremeno drži zaostale ispite iz matematike na Fakultetu organizacije i informatike. Kao profesorica u trajnom zvanju, ondje je predavala sve do pred kraj Å¡kolske godine, kada ju je iznenadio poziv da se kao nestranaÄka struÄnjakinja prikljuÄi Vladi u tzv. kvoti HNS-a.
Upravo ste se vratili iz Rumunjske, u kojoj ste boravili s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović. Jeste li iÅ¡li na njezin poziv, Å¡to ste ondje radili i kakav je vaÅ¡ odnos s predsjednicom, koja je bezrezervno podržala vaÅ¡ pilot-projekt kurikularne reforme?Â
Predsjednica me pozvala na taj put, a postojao je vrlo konkretan razlog: potpisivanje Memoranduma o suglasnosti o uspostavljanju lektorata hrvatskog jezika i književnosti na SveuÄiliÅ¡tu Zapad u TemiÅ¡varu. Bila je to prava sveÄanost za tamoÅ¡nju hrvatsku zajednicu jer u okolici TemiÅ¡vara živi pet i pol tisuća Hrvata, koji su ondje kao autohtona manjinska zajednica već 700 godina. Å to se tiÄe odnosa s predsjednicom, imamo zajedniÄke, vrlo prepoznatljive ciljeve vezane uz obrazovnu reformu i zahvaljujem joj na podrÅ¡ci i svakom budućem doprinosu. Prepoznajemo to da naÅ¡e Å¡kole konaÄno moraju ući u 21. stoljeće i da moraju biti Å¡kole za život, a ne za ocjenu. Naravno, važne su nacionalne, kulturne i povijesne teme, ali one ne konkuriraju razvoju digitalnih vjeÅ¡tina i kompetencija koje će biti važne za 90 posto svih zanimanja u budućnosti. O važnosti digitalne ekonomije govorio je i sam premijer na poÄetku sjednice Vlade, u kontekstu svog posjeta Estoniji koja je napravila ogroman iskorak u digitalnoj ekonomiji.
Uspjeli ste okupiti voditelje struÄnih radnih skupina iz mandata Borisa Jokića na Äelu Ekspertne radne skupine (ERS) za kurikularnu reformu i oni nastavljaju rad iako joÅ¡ nije imenovano ni Posebno struÄno povjerenstvo (PSP), koje potom tek treba predložiti novi sastav ERS-a. Gdje je zapelo?Â
PSP je tijelo koje koordinira provedbu cijele Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i njegov sastav u ingerenciji je predsjednika Vlade, dok reformu u skladu sa zakonom provodi Ministarstvo.
Kurikularna reforma u punom pogonu
Hoćete li ipak, kao ministrica, imati nekog utjecaja na izbor Älanova PSP-a?Â
Naravno da kao ministrica imenovana na prijedlog HNS-a imam utjecaja, jer je upravo HNS otvorio politiÄki okvir za obrazovnu reformu, na Äemu im posebno zahvaljujem. Svoje stavove jasno sam i javno već rekla, iako su konkretna rjeÅ¡enja u politici stvar politiÄkih dogovora. Od poÄetka zagovarala sam to da u PSP-u budu zastupljene Äelne osobe institucija i tijela koji se navode u Strategiji, jer su onda vrlo jasni kriteriji i linija odgovornosti. Pilot-projekt, tj. eksperimentalno izvoÄ‘enje treba institucionalizirati u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju. Izmjene tog zakona će uskoro ići u javnu raspravu. Naravno da ćemo u izvoÄ‘enje pilot-projekta ukljuÄiti samo prethodno usuglaÅ¡ene i pripremljene kurikulume, a na većinu predmetnih kurikuluma zapravo i nema puno primjedbi. Nismo odustali ni od devetogodiÅ¡nje osnovne Å¡kole, ali to se priprema na neÅ¡to dulji rok, kao Å¡to je i predviÄ‘eno Strategijom. Donosimo i Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje, a to nam je prioritet za ovu godinu, u skladu s reformskim mjerama Vlade.
Kako će u praksi izgledati provoÄ‘enje pilot-projekta i koji će biti kriterij za odabir Å¡kola?Â
U javnom pozivu za Å¡kole bit će navedeni i kriteriji, a mi moramo osigurati provedbu u tri do pet posto osnovnih i srednjih Å¡kola, ovisno o dogovoru. Naravno da treba napraviti disperziju po svim županijama te uzeti u obzir veliÄinu i opremljenost Å¡kola. Pretpostavljam da će poziv Å¡kolama ići krajem ove godine. Procedura mora ići sukcesivno, pa će tako pilot-projektom vjerojatno biti obuhvaćeni prvi i peti razredi osnovne Å¡kole, STEM predmeti u sedmom i osmom razredu, kao i prvi razredi srednje Å¡kole. Paralelno s odabirom Å¡kola radit će se, a neÅ¡to je već i pripremljeno, na izradi priruÄnika iz metodike i nastavnih materijala za nastavnike i uÄenike. KljuÄan je rad s nastavnicima kako bi se osigurala drukÄija nastavna praksa, prelazak s bubanja Äinjenica na problemski pristup, razliÄite interdisciplinarne pristupe koji pobuÄ‘uju interes uÄenika i potiÄu njihovu aktivnost – to je ta Å¡kola za život. Ovakve pristupe dosta nastavnika već i upotrebljava u svojoj nastavnoj praksi. Edukacija nastavnika kreće od proljeća i trajat će do kraja srpnja, nakon Äega slijedi tehniÄko opremanje Å¡kola ondje gdje će to biti potrebno, kako bi sve bilo spremno do rujna.
ÄŒesto se Äuju kritike na raÄun ocjenjivanja uÄenika, inflacije petica i Äinjenice da petica u jednoj Å¡koli nema istu težinu kao petica u drugoj Å¡koli, zbog Äega se problem prenosi i u srednje Å¡kole. Istovremeno, uÄitelji i nastavnici žale se da ne postoje jednoznaÄni kriteriji ocjenjivanja, kao ni standardizirani testovi. Imate li u pripremi drukÄiji naÄin vrednovanja znanja uÄenika?
To je odliÄno pitanje. Već je pripremljena dokumentacija koja će unaprijediti naÄin vrednovanja i ocjenjivanja, a to će biti sastavni dio edukacije nastavnika. Cilja se na unapreÄ‘enje nastavnih metoda, ali i metoda vrednovanja znanja ili vjeÅ¡tina, pri Äemu ćemo se svi morati priviknuti na drugaÄiji naÄin vrednovanja rada uÄenika. Jedno je, primjerice, vrednovanje uÄenikovog rjeÅ¡avanja nastavnog problema u uÄionici, a drugo je vanjsko vrednovanje, koje se odnosi na nacionalne ispite, mature i standardizirane testove. Tu postoje razliÄiti pristupi, a u Hrvatskoj to uglavnom razvija Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Treba naći dobru mjeru izmeÄ‘u vrednovanja u samom razredu, jer vrednovanje ujedno usmjerava uÄenje: ako uÄeniku kažete kako će se njegovo znanje vrednovati, on će se spremati na taj naÄin. S druge strane, vidimo koliki je problem sa uÄenjem za standardizirane ispite s npr. maturom, jer imate uÄenje da bi se postigao rezultat, a ne uÄenje radi toga da bi se stekle kompetencije i pripremilo za život.
Dodatno je zbunjujuće to Å¡to je školama ostavljeno na izbor hoće li se uÄenici u nekom razredu ocjenjivati po blažim ili strožim kriterijima…Â
Zato je važno vrednovanje prema ishodima uÄenja, gdje unaprijed kažemo koje ishode oÄekujemo od uÄenika i onda se provode metode vrednovanja tako da se procjenjuje je li uÄenik postigao planirane ishode. Ali ti ishodi nisu samo na razini Äinjenica, nego uzimaju u obzir je li uÄenik u stanju analizirati problem, primijeniti razliÄite postupke i metode, primjerice temeljem onoga Å¡to je uÄio u matematici i fizici, utvrditi stvarnu udaljenost mjerenjem na zemljopisnoj karti i sl. U novim dokumentima to je dio važan dio promjena i podrazumijeva promjenu naÄina vrednovanja. Slažem se da su nastavnici najnesigurniji baÅ¡ u proceduri vrednovanja i ocjenjivanja. O tome bi trebalo puno viÅ¡e govoriti na nastavniÄkim i uÄiteljskim fakultetima, ne na dogmatski, nego na suÅ¡tinski naÄin: kako, primjerice, vrednovati sudjelovanje uÄenika u grupnom rjeÅ¡avanju problemskog zadatka? Tu će biti veliki iskoraci.
Opstrukcije sa suprotnih strana spektra
RaÄunate li na Borisa Jokića u cijeloj proceduri ili smatrate da bi vam on u ERS-u bio uteg zbog ultrakonzervativnih protivnika kurikularne reforme?
Kada PSP odredi kriterije, bit će važno da se jave struÄnjaci, a izabrat će se najbolji u skladu s kriterijima. InaÄe, kad se spominju ultralijevi i ultradesni, mislim da je najbolji komentar na to dao prof. Vjeran Strahonja u jednom intervjuu kad je rekao da se oni Ävrsto drže za ruke negdje na mraÄnoj strani Mjeseca. Imamo opstrukcije i s jedne i s druge strane, a u toj situaciji važno je da umjetno ne proizvodimo kontroverze, nego da se pitamo kako ćemo naÅ¡e uÄenike uÄiniti konkurentnijima da ne bi i dalje zaostajali za svojim vrÅ¡njacima u drugim europskim zemljama.
Uz kurikularnu reformu, na koje ste goruće probleme fokusirani?Â
Svakako na reformu strukovnog obrazovanja, kojemu pripada viÅ¡e od 70 posto uÄenika srednjih Å¡kola. UnatoÄ potražnji industrije, meÄ‘u nezaposlenima najviÅ¡e je upravo onih koji su zavrÅ¡ili strukovno obrazovanje. Tu imamo velik nesrazmjer, a u pitanju je iznimno kompleksna problematika. Vlada je na moj prijedlog imenovala profesora Vladu Prskala pomoćnikom za strukovno obrazovanje i vjerujem da ćemo kao plod njegove intenzivne suradnje sa svim relevantnim dionicima u pilot-projektu već iduće godine imati prvu poveznicu izmeÄ‘u naÅ¡eg sustava te aktualnih i projiciranih potreba tržiÅ¡ta. Treća važna tema je izvrsnost u znanosti i visokom obrazovanju.Znanstvenim centrima izvrsnosti upravo smo dodijelili viÅ¡e od 373 milijuna kuna, Å¡to znaÄi zapoÅ¡ljavanje stotinjak mladih znanstvenika u Hrvatskoj. OÄekujemo da će ti centri izvrsnosti, a i drugi koje ćemo, nadam se, osnovati u bližoj budućnosti, kao i općenito visoko obrazovanje i znanost, biti pokretaÄi gospodarstva i druÅ¡tva u cjelini. Iz letargije Hrvatsku može probuditi samo izvrsnost!
Onda bi se moglo s vremenom oÄekivati i uvrÅ¡tenje SveuÄiliÅ¡ta u Zagrebu meÄ‘u 500 najboljih sveuÄiliÅ¡ta po Å angajskoj listi?Â
Misija sveuÄiliÅ¡ta mora biti vrlo jasno izražena i mora se njegovati kako autonomija, tako i izvrsnost. Nema razloga da ovoliko zaostajemo. Naravno, treba se boriti za Å¡to veće financiranje iz državnog proraÄuna, ali to sigurno nije jedini izvor. Njegovanje izvrsnosti ne svodi se samo na to da Ministarstvo propisuje neÅ¡to, nego je to prije svega autonomija u kojoj će svaki znanstvenik i profesor krenuti od sebe, a fakultet i sveuÄiliÅ¡te gledat će kako nagraditi one koji su izvrsni i potaknuti ostale da postanu barem vrlo dobri. One koji ne zadovolje kriterije trebalo bi usmjeravati da naÄ‘u neko drugo svoje mjesto pod suncem gdje će se moći afirmirati.
Nije me zvao Å tromar
Jeste li se osobno izborili za 400 milijuna kuna viÅ¡e u proraÄunu za iduću godinu za povećanje plaća nastavnika, uÄitelja i profesora? ÄŒini se da ni oni sami joÅ¡ ne vjeruju da će se to ostvariti.Â
Zalagala sam se za to, ali radi se o odlukama Vlade u planiranju proraÄuna. Iako je 400 milijuna jako puno i ovo jesu namjenska sredstva za plaće, ne treba ni zaboraviti da je naÅ¡ sektor jako velik. No naÅ¡ tim u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO) zalaže se za joÅ¡ neÅ¡to – bit će promjena zakonske regulative koja će omogućiti nagraÄ‘ivanje najboljih u sustavu ili onih koji povlaÄe najviÅ¡e sredstava iz fondova EU-a. Za to se zalažemo i vrlo brzo ćemo reći neÅ¡to viÅ¡e o tome. Tražimo naÄine na koje izaći iz uravnilovke i nagraÄ‘ivati najbolje.
U kakvim ste odnosima s premijerom Plenkovićem? U poÄetku je bilo trzavica, je li se sve smirilo?
Odnos je profesionalan. Premijer ima ogromnu odgovornost, ne samo za Vladu, nego za razvoj cijele države, i to treba razumjeti. Jako je važno to da usklaÄ‘ujemo aktivnosti, tako Å¡to se, primjerice, na poticanju izvrsnosti neće raditi samo zato Å¡to to želi ministrica, nego zato Å¡to je to tema koja pomaže i gospodarstvu, dakle to je reformski potez. I reforma strukovnog obrazovanja tipiÄan je reformski potez koji ćete, kao veliku stavku, naći u programu rada Vlade. Važna je, naravno, koordinacija s ostalim ministarstvima, a premijer inzistira na tome i to je važno. Imamo redovite sastanke s drugim ministarstvima o zajedniÄkim temama i dobro suraÄ‘ujemo sa svima.
Što mislite o Plenkoviću kao premijeru?
Mislim da je on staložena osoba koja je u hrvatski politiÄki prostor unijela drugaÄiji, smireniji politiÄki govor i nadam se da će nastaviti u tom tonu. U programu rada Vlade vrlo su jasne smjernice reformi i mislim da je plan izvrstan, a sada puno ovisi o tome kako ćemo se koordinirati ne samo na razini Vlade, nego da kao druÅ¡tvo shvatimo da svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti da bismo uspjeli. Uvijek ima puno onih kojima promjene ne odgovaraju.
Na Äiji poziv ste uÅ¡li u politiku?
Na poziv HNS-a. Za mene je to bilo veliko iznenaÄ‘enje i praktiÄki sam imala tjedan dana za odluku, a odluÄila sam ovako zato Å¡to sam osjetila veliku odgovornost za to da se stvari mijenjaju. Istina je to da politika osigurava okvir da se doÄ‘e do promjena i tu je HNS odigrao veliku ulogu, osigurao je ulazak vrhunskog tima u Ministarstvo, koji uz postojeće struÄnjake može ostvariti izvrsne rezultate.
Kako su doÅ¡li do vas - jeste li prethodno bili u kontaktu s nekim iz HNS-a?Â
Ne, ali mislim da nisam baÅ¡ bila nepoznata u struÄnim krugovima: radila sam na nizu europskih projekata u razliÄitim tijelima, u Nacionalnom vijeću za razvoj ljudskih potencijala, bila sam prorektorica… Nikoga iz vrha HNS-a nisam posebno poznavala u smislu da mi je netko bio bliski ili kućni prijatelj.
Je li vas nazvao g. Å tromar?
Nije me nazvao g. Å tromar, ne. (smijeh)
Nego g. Vrdoljak?
Dakle kontaktirana sam iz HNS-a (smijeh)… Mislim da nije važno tko me nazvao jer to nije bilo na osobnoj, nego na službenoj razini.
To je pitanje zanimljivo u kontekstu budućnosti HNS-a i eventualnog povratka Ivana Vrdoljaka na Äelo stranke. Bili ste na stranaÄkom team buildingu u Tuhelju - razmiÅ¡ljate li možda o ukljuÄenju u HNS?
Nisam bila do kraja na team buildingu. DoÅ¡la sam ondje u petak naveÄer da bih upoznala ljude, prezentirala planove Ministarstva i porazgovarala s njima, Å¡to se pokazalo veoma ugodnim i konstruktivnim. Team building je trajao nekoliko dana, a ja sam se zadržala jednu veÄer i nisam sudjelovala u kasnijim stranaÄkim razgovorima. Ne planiram ući ni u koju stranku.
Zašto ne?
Kao prvo, mislim da je važno to Å¡to sam uÅ¡la u Vladu kao nestranaÄka ministrica jer mi to osigurava legitimitet da stvarno mogu biti izvan stranaÄkih politika. Osim toga, imam 50 godina, a kad Äovjek doÄ‘e u odreÄ‘ene godine, onda ima i vlastiti sustav koji se teÅ¡ko ‘prilagoÄ‘ava’. Na koncu, dolazim iz akademske zajednice, a mi smo malo specifiÄni jer smo po tom struÄnom kapacitetu, pogotovo kada smo u zreloj akademskoj fazi, već izgraÄ‘eni. Iako, i mi uÄimo svaki dan. Recimo, ja o politici uÄim svaki dan. (smijeh)
‘ŽIVIMO RELATIVNO SKROMNO’
Po imovinskoj kartici, uštedjeli ste više od milijun kuna, a nemate nijedan kredit. Kako ste uspjeli toliko uštedjeti?
Imam 28 godina radnog staža i, pored rada na sveuÄiliÅ¡tu, radila sam na mnogobrojnim projektima, meÄ‘unarodnim evaluacijama i visokostruÄnim poslovima. Na sve prihode uredno sam platila poreze, a živimo relativno skromno. Vozim 10 godina star automobil i nemam skupe hobije niti kuću na moru. Moj najdraži hobi je Äitanje u hladu.
Domoljublje se oÄituje u graÄ‘enju Å¡kole za život
Imate li još neke ambicije u politici, kad već imate kapaciteta?
Mislite da ovo nije dovoljno? (smijeh) Pa ministarska dužnost je iznad svih mojih ambicija Å¡to se politike tiÄe. Svaka podrÅ¡ka mi dobro doÄ‘e, ali nemam nikakvih drugih ambicija osim da uspijem u ova tri navedena goruća pitanja koja sam navela.
Bili ste na prosvjedima za kurikularnu reformu, pa vas se povezuje uz lijevu opciju. Kakav je vaÅ¡ svjetonazor?Â
Ne svrstavam se ni lijevo ni desno, pokuÅ¡avam držati um otvoren, biti koliko kritiÄna, toliko i ukljuÄiva u odnosu na obje opcije, jer i jedni i drugi imaju puno dobrih tema i elemenata. Hrvatskoj je jako važan stabilan pristup i politika centra te je važno prepoznati trenutak za iskorak. Važno je uvažavati tradicionalne vrijednosti, ali i biti u stanju ostaviti proÅ¡lost na naÄin da se njome bave povjesniÄari i da iz nje uÄimo te da stvarno budemo usmjereni na ono Å¡to naÅ¡oj djeci treba u budućnosti. Napisala sam uÄiteljima da se domoljublje oÄituje u tome koliko smo u stanju graditi Å¡kolu za budućnost, za život. Tu bih rekla da je moja temeljna pozicija - pozicija centra.
A kako komentirate formulaciju iz povuÄenog nacrta prijedloga Obiteljskog zakona da roditelji imaju dužnost odgajati dijete kao domoljubnu osobu?
Mislim da se djeca trebaju odgajati u sigurnoj okolini i domoljubnom duhu. Svi bi trebali imati osjećaj pripadnosti, ali istovremeno trebamo biti graÄ‘ani svijeta. S druge strane, važno je za kontekst Å¡to zapravo smatramo domoljubljem…
Ipak, je li domoljublje kategorija koju treba zakonom propisivati?Â
Gledajte, jasno je da se domoljublje oÄituje na razliÄite naÄine, primjerice tako Å¡to plaćate porez, dajete priliku djeci da razviju svoju osobnost i stjeÄu potrebne kompetencije, brinete se o najranjivijim skupinama druÅ¡tva – po tome se vidi koliko smo razvijeni kao druÅ¡tvo. Domoljublje ne treba preusko shvaćati, jer ono se živi, umjesto da ga se propisuje. InaÄe, nisam stigla proÄitati taj nacrt prijedloga Obiteljskog zakona pa ne mogu komentirati detalje.
O obitelji i vjeronauku
Što je za vas obitelj, možete li je definirati?
Definicije su dobre u matematici i ja ih jako volim, ali kad god imamo definicije u druÅ¡tvenom kontekstu, treba biti jako oprezan da nekoga ne povrijedimo i ne iskljuÄimo. Mislim da obitelj, prije svega, treba biti zajednica u kojoj se ljudi dobro osjećaju i podupiru jedni druge. Iz pozicije obrazovnog resora, važno je da dijete ima podrÅ¡ku i odgoj u obitelji, koja će mu omogućiti dobar start u životu. InaÄe, obitelj su nekad viÅ¡e baka i djeda nego mama ili tata, a mislim da smo termin ‘bioloÅ¡ka obitelj’ davno proÅ¡irili.
Pripremate li možda uvođenje alternativnog izbornog predmeta u odnosu na vjeronauk u osnovnim školama? To se najavljivalo još u mandatu ministra Željka Jovanovića (SDP), no do danas od toga nema ništa.
Mislim da je vjeronauk u Å¡kolama kao izborni predmet primjereno rjeÅ¡enje s obzirom na hrvatski kontekst i odreÄ‘enje većine stanovnika te ne planiram nikakve promjene po tom pitanju. Å to se tiÄe alternativnog fakultativnog predmeta, takvih već ima po Å¡kolama, samo je pitanje organizacije nastave i Å¡kolske satnice. To je viÅ¡e organizacijsko, nego suÅ¡tinsko pitanje. Znate, Å¡kola mora imati odreÄ‘enu vrstu autonomije u organizaciji nastave i Å¡kolskog kurikuluma, kao i fakultativnog programa. To je u ingerenciji Å¡kola, a mi moramo pomoći i osnažiti Å¡kole da u dobroj mjeri budu autonomne. Osim toga, Å¡kole su vrlo razliÄite, pa tako imate one s nastavom u jednoj smjeni, one s dvije smjene, a ima ih i nekoliko u tri smjene – takve imaju dodatna ograniÄenja. Ali tu dolazi do izražaja i odgovornost ravnatelja i nastavnika da organiziraju nastavu na najbolji mogući naÄin, imajući u vidu interese djece. U Strategiji je inaÄe propisan segment osnaživanja kapaciteta Å¡kola za autonomno odluÄivanje, iako se o tome ne govori puno, nego se Äesto Äeka da se sve propiÅ¡e ‘odozgo’.
ZnaÄi, vi ne možete propisati ili poticati sve Å¡kole da budu jednosmjenske?
Vrlo rado bih to uÄinila, ali za to nam treba zaista puno sredstava. Neke Å¡kole nemaju prostornih kapaciteta da budu jednosmjenske. Namjera je da se izmjenom odreÄ‘enih operativnih programa ide prema europskim sredstvima i da se vidi Å¡to se može napraviti. Neke su nam Å¡kole, nažalost, poluprazne, pa tako u istom gradu imate tri ili Äetiri poluprazne Å¡kole u centru grada i Å¡kolu na periferiji koja mora raditi u tri smjene. Ipak treba uzeti u obzir to da veliku ulogu u tome imaju osnivaÄi Å¡kola, gradovi ili županije koji bi trebali koristiti svoje kapacitete i preuzeti odgovornost za organizaciju rada Å¡kola. Ponekad se zaboravlja to da Ministarstvo nije osnivaÄ Å¡kola, kao kad mi kažu da prokiÅ¡njava krov u nekoj Å¡koli. Treba znati da osnivaÄi Å¡kola imaju decentralizirana, ali i vlastita sredstva za održavanje. Naravno da mi preuzimamo odgovornost za suÅ¡tinske promjene na nacionalnoj razini.
VaÅ¡e inicijative prati velik entuzijazam, poput projekta ProMikro s podjelom tisuća mikroraÄunala Å¡kolama i provedbom digitalnog opismenjavanja. Hoćete li na tim krilima nastojati izboriti i financijsko opismenjavanje, koje je takoÄ‘er nasuÅ¡no potrebno imajući u vidu lekcije iz kredita u ‘Å¡vicarcima’ i propuste na svim razinama u sluÄaju Agrokor?Â
To je takoÄ‘er dio interdisciplinarnih pristupa, kao Å¡to je i procjena izvora i informacija, vrlo sliÄno financijskom opismenjavanju. Djeca na internetu upijaju informacije, a trebaju znati procijeniti Å¡to je od toga i vjerodostojno. Nadalje, umjesto da znaju samo nabubanu definiciju aritmetiÄke sredine, trebaju znati proÄitati podatke i donijeti zakljuÄke temeljem grafiÄkih prikaza – to su kompetencije koje nam već danas trebaju i one moraju biti dio nastave. Najvažnije je to da je sjajna povratna informacija s terena na projekt programiranja mikroraÄunala!
Nakladnici Å¡kolskih udžbenika strahuju da će morati staviti kljuÄ u bravu jer neće moći pokriti troÅ¡kove svog rada na digitalnim udžbenicima. Imate li poruku za njih? Â
Nema mjesta strahu. Održali smo sastanak s nakladnicima i bit će ih joÅ¡, ali jedno ne možemo izbjeći: digitalnu ekonomiju i digitalne knjige koje će rasteretiti uÄeniÄke torbe. PriÄu iz Tallinna donio nam je na poÄetku sjednice Vlade premijer Plenković, o maloj Estoniji koja je po digitalnoj ekonomiji uspjela biti br. 1 u Europi. U svakom sluÄaju, slijedi nam digitalna transformacija, Å¡to znaÄi da se moraju transformirati i Å¡kole i svi subjekti koji ih prate u nekim segmentima. Naravno, moramo prepoznati digitalne obrazovne sadržaje, u tome nakladnici imaju svoju ulogu, ali se moraju dobro i na vrijeme pripremiti da bi uspjeÅ¡no promijenili svoj poslovni model. Postoje primjeri takvih uspjeÅ¡nih transformacija u Europi i svijetu, a ja nisam tu da bih propisivala kako će se nakladnici prilagoditi jer su mnogi već spremni na to. Sigurna sam da to shvaćaju kao priliku, nikako prijetnju. Naravno da će Ministarstvo gledati javni interes, kako da zaÅ¡titi interes Å¡kola i djece, dok nakladnici imaju, uz javni, i razumljiv poslovni interes. Ali sigurno postoji naÄin da se naÄ‘emo - to rade cijela Europa i cijeli svijet - a o poslovnim modelima joÅ¡ ćemo razgovarati.