(express.hr) Premijer Andrej Plenković nedavno je za predsjednicu Posebnog struÄnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, osnovanoga pri Vladi RH, imenovao prof. dr. sc. Dijanu Vican, rektoricu SveuÄiliÅ¡ta u Zadru. Dijana Vican redovita je profesorica pedagogije, od 2006. do 2009. bila je predsjednica Vijeća za nacionalni kurikulum, a za mandata ministra Dragana Primorca i državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Razgovarali smo o njezinoj viziji obrazovne reforme i potezima koje će poduzeti na novoj funkciji.
S obzirom na ulogu koju su vaÅ¡i prethodnici, posebice Boris Jokić, uživali u većem dijelu javnosti, koliko će vam biti izazovno nositi se s tim ‘bremenom’ u prezentaciji rada vaÅ¡eg povjerenstva?
Zreli smo i odrasli ljudi, profesionalno posve profilirani, pa ne vidim razloga da bismo jedan drugome bili ‘breme’, a joÅ¡ manje konkurencija u medijskom prostoru. Kolegu Jokića profesionalno poznam, a njegov medijski talent mi je ugodno otkriće. Ne pada mi na pamet stajati mu na tom putu. Svoj profesionalni talent ozbiljivat ću suprotno od njegova naÄina.
Koji su uopće bili vaši motivi da prihvatite poziciju predsjednice Povjerenstva za provedbu strategije?
Profesionalno sam u podruÄju odgoja i obrazovanja cijeli svoj radni vijek. Imala sam neposredno iskustvo u obrazovnoj politici i reformiranju sustava. UsavrÅ¡avala sam se u zemlji i inozemstvu. Imam konkretnih rezultata iza sebe. Dala sam poseban doprinos u izradi Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predÅ¡kolski odgoj i obrazovanje, opće obvezno i srednjoÅ¡kolsko obrazovanje (NOK), standardizaciji kvalifikacije nastavnika općih i strukovnih predmeta, donoÅ¡enju pedagoÅ¡kih standarda, uvoÄ‘enju vanjskog vrednovanja obrazovanja, promociji poduzetniÄkog obrazovanja na predtercijarnoj razini kroz struÄno usavrÅ¡avanje uÄitelja, nastavnika, struÄnih suradnika i ravnatelja. Već dvadeset godina vodim Program za nastavnike i instruktore letenja u Pilotskoj Å¡koli u Zemuniku. Zadnje dvije godine dala sam svoj doprinos u inoviranju Nacionalne klasifikacije zanimanja, odnosno u radu Sektorskog vijeća Odgoj, obrazovanje i sport. S projektnim timom izradila sam standard zanimanja i kvalifikacije ravnatelja u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Svaka ta aktivnost dio je reforme odgojno-obrazovnog sustava. U svakoj toj aktivnosti imala sam izvrsne timove kolega i struÄnjaka u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Ne trebam posebne motive, u sustavu sam odgoja i obrazovanja po profesiji i vokaciji, s funkcijama i bez funkcija.
Što mislite o Borisu Jokiću i o tome kako su on i njegov tim odradili posao?
Iznimno opsežan broj dokumenata koje je proizvela Ekspertna radna skupina ne može se preÅ¡utjeti. Ne može se preÅ¡utjeti ni Äinjenica da je iza tih dokumenata vrlo požrtvovan i predan rad Älanova radne skupine, njihovih marnih suradnika i kolege Jokića. Å to mislim o kolegi Jokiću? Kolega Jokić je izvrstan empirijski istraživaÄ. RadoholiÄar je. Komunikacijske kompetencije su mu natprosjeÄne. Medijsku konkurenciju nema ni u reklamama. Å to se tiÄe samih kurikulumskih dokumenata, nisam ih joÅ¡ uspjela proÄitati. Å to se tiÄe mjere nazvane ‘cjelovita kurikularna reforma’, kritiÄna sam danas viÅ¡e nego prije Å¡est mjeseci. Å to se tiÄe glediÅ¡ta ERS-a, primjerice, da su Å¡kolski programi krivi Å¡to se mladi ljudi ne mogu zaposliti i snaći u životu, ne bih ga potpisala.
Koga biste voljeli vidjeti na mjestu Borisa Jokića?
Nisam o tome razmišljala. Povjerenstvo će razmotriti potrebu formiranja radnih skupina, a ako se pojavi potreba za njima, sklonija sam mišljenju da se ministarstvo bavi skupinama, a ne Povjerenstvo. To je dio Strategije koji sam svojedobno kritizirala. Institucije su važnije od pojedinaca, a kroz institucije bit će posla za sve. Moje mišljenje nije zakon, pa ne trebate vjerovati da će tako i biti. Ja sam samo jedna od jedanaest.
Kako ste doživjeli prosvjed koji je u znak podrške kurikularnoj reformi bio održan u Zagrebu, ali i u Zadru?
Imam o tome svoje miÅ¡ljenje. Bio je to politiÄki pokret SDP-a, odnosno Narodne koalicije, osmiÅ¡ljen na nov naÄin s novim licem. NiÅ¡ta novo, ameriÄki model politiÄkog ometanja suprotne politiÄke opcije. Vrlo ciljano je izabrano podruÄje odgoja i obrazovanja jer je u tom podruÄju najbrojnija populacija. U politiÄki pamflet, kao Å¡to vidite na plakatu, upakirana je samo jedna od 36 strateÅ¡kih mjera, CKR – ‘cjelovita kurikularna reforma’. Ozbiljni poznavatelji reformiranja odgojno-obrazovnih sustava vrlo dobro znaju da nijedna zemlja nije uspjeÅ¡no reformirala sustav s ulice. Preokretanje pokreta u senzibiliziranje Å¡irih masa da Hrvatska može bolje, svi su se suglasili. I to je izvrsno. Ujedinili smo se svi! Latimo se svaki svojega posla i uÄinimo svaki iz svojega kuta malÄice dobra.
Novo povjerenstvo, za razliku od prijaÅ¡njeg koje je vodio prof. dr. sc. Neven Budak, ima 11 Älanova. MeÄ‘u njima su i neki bivÅ¡i ministri. Å to oÄekujete od njih?
Pa kome je strateÅ¡ko planiranje bliskije ako nije bivÅ¡im ministrima. Ali ne bih ih izdvajala od ostalih. Svi Älanovi Povjerenstva ozbiljno su prionuli poslu, vode se kvalitetne rasprave i iskustva svih Älanova su izuzetno korisna.
Koji će biti ciljevi rada vašeg povjerenstva? Što bi ono zapravo trebalo napraviti i u kojim rokovima?
Posebno struÄno povjerenstvo ima viÅ¡e zadaća, a najvažnija je izrada Akcijskog plana za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije za dvogodiÅ¡nje razdoblje. Prijedlog Akcijskog plana izradit ćemo najdulje za mjesec dana i predstaviti ga Vladi. Povjerenstvo će predložiti prioritetne mjere za svako strateÅ¡ko podruÄje, dat će obrazloženja uz svaku mjeru i vremenik, a dio Akcijskog plana su i financije.
Mnogi ne vjeruju da će reforma uopće ići dalje. Hoćete li vi sad raditi sve ispoÄetka ili ćete nastaviti raditi tamo gdje su stali vaÅ¡i prethodnici?
SvjedoÄim reformiranju sustava dulje nego oni koji se pojavljuju kao prigodni prosuditelji stanja hrvatskoga Å¡kolstva. Iako svi imamo oÄi, razlikujemo se po tome Å¡to jednima u dva oka stane cijelo nebo, drugima sustav odgoja i obrazovanja, trećima predmetni kurikulum, Äetvrtima nevjerica da se miÄemo s mjesta… Oni koji sumnjaju neka se radoste, jer je sumnja intelektualno Äuvstvo. Bilo bi dosadno da svi mislimo isto. Oni koji vjeruju u reformu, oni su joj predani.
Je li za vas uopće prihvatljiva Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je na prijedlog SDP-ove Vlade donio Sabor? Koje su po vašem mišljenju manjkavosti te strategije?
Legalista sam. Strategiju je donio Sabor RH. Kad je neÅ¡to prihvaćeno, onda kritike pretvaram u pluskvamperfekt. Kritizirala sam je u vrijeme kad se o njoj raspravljalo. Strategija je prepuna usitnjenih mjera, a nadležnosti i provoÄ‘enje aktivnosti nisu iskomunicirane s onima kojima je realizacija pripisana u Strategiji. RaÄ‘ena je brzopleto, nekoordinirano, na kraju mandata, bez jasnih pokazatelja. MeÄ‘utim, dobro je da je imamo. Sadržajno je bogata mjerama. Radnog izazova i posla ima za sve institucije i struÄnjake koji žele mijenjati sustav. Premijer i Vlada RH ne dvoje oko Strategije, dapaÄe, smatraju da je ona dobro polaziÅ¡te za daljnji akcijski plan. Iz Nacionalnog programa Vlade posve je jasno da su joj odgoj i obrazovanje važni.
Koliko su realne bojazni da će novi kurikulum biti žrtva konzervativne revolucije?
Vjerujem odgojiteljima, uÄiteljima, nastavnicima, suradnicima i ravnateljima, oni su najbolji recenzenti predmetnih kurikuluma te najbolji interpretatori programa i sadržaja. Njihove kvalifikacije su zadnjih deset godina povećavane do visoke razine magistra struke. Moj um ne funkcionira na naÄin klasificiranja ili Äitanja odgojno-obrazovnih sadržaja na naÄin da bi ih derivirala iz konzervativne ili liberalne struje, glave ili revolucije. Ne bih to dopustila nikakvom povjerenstvu niti radnoj skupini. Ako pogledate NOK, vidjet ćete kurikulumsku strukturu koju sam svojom rukom nacrtala i napisala, a ona pokazuje hrvatsku Å¡kolu s jezgrovnim kurikulumom. Jezgra se odnosi na sve uÄenike, a Å¡kolski kurikulum na razliÄitosti – vjerske, svjetonazorske, kulturne, jeziÄne i druge. Druge zemlje mogu nam zavidjeti na takvom modelu uÄeniÄkog i graÄ‘anskog suživota. Žao mi je Å¡to to izmiÄe pažnji onih koji se hoće baviti boljitkom sustava.
Povezuje vas se s Ladislavom IlÄićem i Grozdom. Kako biste vi opisali svoj svjetonazor i u kolikoj će mjeri vaÅ¡ osobni svjetonazor utjecati na promjene koje se oÄekuju u Å¡kolstvu?
Katolkinja sam i praktiÄna vjernica. Odrastala sam u radniÄkoj obitelji. Za sve Å¡to sam postigla dužna sam samo roditeljima koji su me zadužili iskonskom dobrotom. U mojem vrijednosnom sustavu na najviÅ¡em mjestu su majke, a onda branitelji i uÄitelji. Ljubav prema domovini dokazujem svaki dan barem jednim dobrim Äinom, to je moj zavjet i moja misija. Moji prijatelji i suradnici su iz najrazliÄitijih skupina, politiÄkih, svjetonazorskih, vjerskih… Volim ljude i ne muÄe me njihova životna i druga opredjeljenja. Gospodin IlÄić nije Baba Roga, Äovjek je sa stavom.
Kako vidite ulogu civilnog društva u novom školstvu i ima li za njega mjesta. Ako da, za koje udruge i po kojim kriterijima?
Mislim da smo premaÅ¡ili broj od Äetrdeset tisuća registriranih udruga. Znam da je Ministarstvo znanosti financijski permanentno podupiralo rad najvećeg broja udruga. Kad biste mene pitali kome bih davala prvenstvo u potpori, to bi bile one udruge koje se bave bolesnima i osobama s teÅ¡koćama u razvoju, siromaÅ¡nima i osobama u nevolji.
Hoćete li dirati Zdravstveni odgoj? Je li njemu mjesto u školi i u kojem obliku?
Zdravlje je vrijednost koja je u svim sustavima joÅ¡ od starih Grka, bilo kao poseban predmet, bilo kao meÄ‘upredmetna tema. Ne vjerujem da će Zdravstveni odgoj primarno zaokupljati pozornost Älanova Povjerenstva.
A Građanski odgoj, kakve su šanse da se u škole uvede obrazovanje za građansko društvo?
Konceptualno ću zastupati povezivanje predmeta i afirmaciju meÄ‘upredmetnih tema, ako o tome bude diskusije na sjednicama Povjerenstva. U tom kontekstu vidim i stjecanje graÄ‘anskih kompetencija kod uÄenika. Budemo li se bavili uvoÄ‘enjem predmeta za svaki problem, a napose druÅ¡tveni problem, pomislit će svijet da nam je reformski uzor Uzbekistan.
Bili ste predsjednica Vijeća za nacionalni kurikulum u doba mandata Dragana Primorca. Tad su neki bliski suradnici ministra pokušali opstruirati vaš rad. Ne bojite li se ponovnog neuspjeha? Zašto mislite da nisam uspjela?!
Upravo suprotno, izradila sam s povjerenim timom Strategiju za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predÅ¡kolski odgoj, opće obvezno i srednjoÅ¡kolsko obrazovanje, a odradila sam sve strateÅ¡ke zadaće za svoj mandat. Opstrukcije? I pred ministrom Primorcem i ministrom Fuchsom bila sam jasna – oni ili ja!
Nakon toliko neuspjelih reformi na koji naÄin planirate motivirati nastavnike da implementiraju baÅ¡ vaÅ¡u?
Ja sam svoju reformu napravila s NOK-om. Od tada sam vjeran kritiÄki prijatelj odgojno-obrazovnog sustava. Ne natjeÄem se s nikakvim velikim reformatorima niti vjerujem u revolucionarne reforme. PouÄavam i uÄim. Sudjelujem u unapreÄ‘enju sustava s velikom voljom, željom i vjerom u dobro za dobro svih.
Slažete li se s ministrom Pavom Barišićem koji je nedavno rekao da stanje u školstvu nije tako loše, ocijenivši hrvatsko školstvo visokom ocjenom vrlo dobar?
Moja dioptrija na sustav odgoja i obrazovanja je drukÄija. Kad vidim koliko se odgojiteljice trude, koliko su kreativne i inovativne te kako su obitelji bezbrižne osam-deset sati dnevno i Å¡to sve djeca nauÄe s njima, dala bih im dvostruko podcrtanu peticu. Kad vidim kolika je sigurnost naÅ¡e djece u vrtićima i Å¡kolama, dijelila bih odgojiteljima i uÄiteljima plus petice. Kad vidim nastavne pripreme brojnih nastavnika, dala bih im Äiste petice. Po broju struÄnih suradnika u osnovnim Å¡kolama prvi smo na tri kontinenta. Po kvaliteti udžbenika možemo konkurirati svima u EU. Dosegli smo broj dovoljno poduzetnih ravnatelja koji pomiÄu sustav bez posebnog upliva politike. Bojazan me hvata na pomisao da, naprimjer, Nijemci odluÄe razvijati predÅ¡kolski odgoj. NaÅ¡e odgojiteljice će prve biti pozvane u NjemaÄku zbog visoke kvalifikacije i vrsnog profesionalizma, a mi ćemo se tek tad sjetiti kako smo reformirali sustav ulaganjem u najvažniji odgojno-obrazovni resurs. A danas su mnogi reformski slijepci.
Koji biste vi problem izdvojili kao gorući u školstvu?
Iz razliÄitih segmenata razliÄite su goruće toÄke. Trosmjenski i dvosmjenski rad Å¡kola je najveća boljka. S glediÅ¡ta odgojno-obrazovnog procesa goruća toÄka jesu uÄenici koji kod kuće nemaju pomoć u uÄenju. Takve nesretne djece nije mali broj – nesretni su i roditelji. S glediÅ¡ta nastavniÄkih potencijala, alergiÄna sam na ‘nestruÄno pokrivenu nastavu’. Evo joÅ¡ jedan gorući problem – strukovne Å¡kole su u komi od neimanja temeljne opreme i nemogućnosti pribavljanja obrazovnih sredstava i pomagala, a oÄekujemo njihovu osposobljenost. Odraslima nedostaje znanja, posebno onima koji se udružuju u stavu da svaki druÅ¡tveni problem treba prispjeti u Å¡kolu i da se rjeÅ¡enje svakog druÅ¡tvenog problema nalazi u Å¡koli. A to nije tako.
Dobili ste novac iz EU projekta za školu za ravnatelje. Što nam možete reći o tom projektu?
Profesionalizacija ravnateljske djelatnosti je mjera iz Strategije, koju je profesionalni tim SveuÄiliÅ¡ta u Zadru realizirao u partnerstvu s Centrom izvrsnosti za Å¡kolski menadžment pri Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Fakultetom za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Izradili smo standard zanimanja i standard kvalifikacije ravnatelja odgojno-obrazovne ustanove. Izradili smo poslijediplomski specijalistiÄki studijski program VoÄ‘enje i upravljanje odgojno-obrazovnom ustanovom. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda. I to je doprinos reformi odgojno-obrazovnog sustava. Tko kaže da je reforma zaustavljena, taj ne zna Å¡to je reforma.