U hrvatskim Å¡kolama masovno se prepisuje, a uÄenici se uzdaju u veze i korupciju

(Index.hr)Â Samo petina hrvatskih uÄenika ne prepisuje gotovo nikada, Äak jedna treÄ‡ina to Äini Äesto ili gotovo uvijek, a djeÄaci prepisuju viÅ¡e od djevojÄica. Å aptanje tijekom odgovaranja joÅ¡ je raÅ¡irenija pojava tako da gotovo 60 posto uÄenika priznaje da im kolege Äesto ili gotovo uvijek Å¡apÄ‡u. UÄenici veÄ‡inski uÄe kampanjski, samo prije ispitivanja, a gotovo dvije treÄ‡ine smatra ih da su za upis na fakultete vaÅ¾niji snalaÅ¾ljivost, te osobne i rodbinske veze od sposobnosti uÄenja.Â

U tom smislu situacija je loÅ¡ija nego Å¡to je bila 2007. Å¡to ukazuje na ubrzanu degradaciju etiÄkih standarda u druÅ¡tvu.

To su samo neki od neugodnih nalaza novog istraÅ¾ivanja koje su u Äetiri sjeverozapadne Å¾upanije proveli struÄnjaci Instituta za druÅ¡tvena istraÅ¾ivanja na Äelu s Borisom JokiÄ‡em i Zrinkom RistiÄ‡ DediÄ‡ u suradnji s pedagozima.

Rezultati, meÄ‘u ostalim, pokazuju da je sustav krivo postavljen, odnosno da na viÅ¡e naÄina potiÄe problematiÄno ponaÅ¡anje.

â€žTo pokazuje da zadaÄ‡e ovakve kakve jesu nemaju puno smisla. One Äesto traÅ¾e puno rutinskih aktivnosti koje se lako mogu prepisati pa ne pridonose razvoju kompetencija niti samostalnog uÄenja, Å¡to bi trebaleâ€œ, kaÅ¾e RistiÄ‡ DediÄ‡.

NaÅ¡a znanstvenica kaÅ¾e da se ovi rezultati, naÅ¾alost, uglavnom ne mogu usporediti s rezultatima sliÄnih studija ponaÅ¡anja uÄenika u drugim zemljama.

â€žDnevni rasporedi uÄenika u Å¡kolama Äesto su drugaÄiji. U zemljama s uspjeÅ¡nijim obrazovnim sustavima uÄenici samostalno rade i zadaÄ‡e uglavnom rjeÅ¡avaju tijekom cjelodnevne nastave. TakoÄ‘er zadaÄ‡e su Äesto drugaÄijeg karaktera, projektnog tipa, a ne sadrÅ¾avaju baÅ¡ â€žzadatke na â€žkileâ€œ, kako je to kod nas Äesto sluÄajâ€œ, pojasnila je RistiÄ‡ DediÄ‡.

IstraÅ¾ivanje je provedeno u svih 161 javnih Å¡kola u Äetiri Å¾upanije: ZagrebaÄkoj, Krapinsko-zagorskoj, VaraÅ¾dinskoj i MeÄ‘imurskoj Å¾upaniji. U istraÅ¾ivanju je sudjelovalo ukupno 6409 uÄenika i uÄenica Äetvrtih razreda i 6411 uÄenika i uÄenica osmih razreda.

Autor: Nenad JariÄ‡ Dauenhauer

PriÄa o hrvatskoj akademskoj zajednici ili objaÅ¡njenje pojmova…
Å½arko Puhovski bio je jedan od krunskih svjedoka na monstruoznim politiÄkim procesima negdaÅ¡njim studentskim kolegama: DraÅ¾enu BudiÅ¡i, Ivanu Zvonimiru ÄŒiÄku, Goranu Dodigu, Anti ParadÅ¾iku. Danas je aktivist za ljudska prava i glavi politiÄki komentator prilika u zemlji.
Mirjana KasapoviÄ‡ profesorica je na Fakultetu politiÄkih znanosti a bila je Älanica UdruÅ¾ene jugoslavenske inicijative. Diplomu je stekla na istraÅ¾ivanju problema socijalistiÄkih savjeta u tradiciji Edvarda Kardelja, a vjenÄani kum joj je bivÅ¡i predsjednik Ivo JosipoviÄ‡.
Ivan GrdeÅ¡iÄ‡ takoÄ‘er je profesor na FPZ-u, koji je doktorat stekao na osnovu jedne jedine knjige. Tamo predaje i profesor ZakoÅ¡ek koji nije udovoljio uvjetima za izbor u profesorska zvanja jer jedina njegova knjiga Â«PolitiÄki sustav HrvatskeÂ» u prvom dijelu donosi veÄ‡ objavljene tekstove o nizu izbora u Hrvatskoj 90-tih godina, a drugi dio knjiÅ¾ice predstavlja prijepis Ustava RH.
S Filozofskog fakulteta u Sabor je doÅ¡la i Vesna PusiÄ‡, toÄnije sa studija sociologije u SFR Jugoslaviji. Katedra je sluÅ¾ila Å¡irenju marksizma i komunistiÄke ideologije. TumaÄenje jugoslavenskog druÅ¡tva, religije, klasne borbe, radniÄkog samoupravljanja, planske privrede, baÅ¡ kao i pseudoznanstveni radovi i pseudoistraÅ¾ivanja bili su gotovo u potpunosti u funkciji podupiranja jednopartijskog sustava i potpuno pod kontrolom KomunistiÄke partije Jugoslavije.
Povijest na Filzofskom fakultetu predaju Tvrtko Jakovina, Hrvoje KlasiÄ‡ i Ivo Golstein, u Splitu vlada Dragan Markovina, dok je u Rijeci Vjekoslav Perica â€“ javnosti poznati s vrlo jasno izraÅ¾enim jugonostalgiÄarskim stavovima i miÅ¡ljenjima. Tako studente na ispitima pitaju toÄan sat i minutu spuÅ¡tanja Titovog lijesa u grob. KlasniÄ‡ je napisao knjigu Jugoslavija i svijet 1968., a viÅ¡e od 90 posto njegovih predavanja posveÄ‡ena su Titu.
Tvrtko Jakovina joÅ¡ je jedan Å¡tovatelj Tita koji je aktualnoj predsjednici zamjerio micanje njegove biste s PantovÄaka, takoÄ‘er profesor FF u Zagrebu.
Dejan JoviÄ‡ profesor je na Fakultetu politiÄkih znanosti koji je bio i savjetnik predsjednika Ive JosipoviÄ‡a. Smijenjen je s te funkcije nakon Å¡to je ustvrdio da je referendum o neovisnosti Hrvatske bio vrlo neliberalan. Hrvatsku ne smatra legitimnom drÅ¾avom a ruÅ¡io je 91-e studente koji su se usudili u indeks pod rubrikom nacionalnost upisati Hrvatsko.
Na politiÄkim znanostima je i Ante BariÅ¡iÄ‡, koji je tijekom 80-tih bio djelatnik SluÅ¾be drÅ¾avne sigurnosti. Prema svjedoÄenju Marka GrubiÅ¡iÄ‡a, studenta i politiÄkog zatvorenika iz 1980-ih, osobno ga je BariÅ¡iÄ‡ muÄio, vezao za radijator i tukao. Tamo je i Stevo ÄuraÅ¡koviÄ‡, koji piÅ¡e za crnogorski tisak, pa je tako u jednoj svojoj kolumni utvrdio da je krizu antifaÅ¡izma izazvala Europska Unija, a problematiÄan mu je i znak jednakosti izmeÄ‘u faÅ¡izma i komunizma (u pravu je, komunistiÄki reÅ¾im pobio je mnogo viÅ¡e ljudi nego svi faÅ¡istiÄki sustavi).

4 Comments

zvijezda Danica says:

24/01/2017 at 00:18

Masovno se prepisuje jer nastavnici to dopuÅ¡taju 😀
Å¾ukov1943. says:

25/01/2017 at 08:43

Paralelno s ovom, zamijeÄ‡ena je i pojava da se u hrvatskim ministarstvima masovno prepisuje, a djelatnici duboko vjeruju da je ulaznica za ugodan Å¾ivot pripadnost crnom ili crvenom plemenu, a ne znanje i sposobnosti…
Jedina razlika jest u tome Å¡to za djecu joÅ¡ ima neke nade…
Ako isele Äim prije!
uÄitelj says:

25/01/2017 at 14:53

PriÄa o hrvatskoj akademskoj zajednici ili objaÅ¡njenje pojmova…
Å½arko Puhovski bio je jedan od krunskih svjedoka na monstruoznim politiÄkim procesima negdaÅ¡njim studentskim kolegama: DraÅ¾enu BudiÅ¡i, Ivanu Zvonimiru ÄŒiÄku, Goranu Dodigu, Anti ParadÅ¾iku. Danas je aktivist za ljudska prava i glavi politiÄki komentator prilika u zemlji.
Mirjana KasapoviÄ‡ profesorica je na Fakultetu politiÄkih znanosti a bila je Älanica UdruÅ¾ene jugoslavenske inicijative. Diplomu je stekla na istraÅ¾ivanju problema socijalistiÄkih savjeta u tradiciji Edvarda Kardelja, a vjenÄani kum joj je bivÅ¡i predsjednik Ivo JosipoviÄ‡.
Ivan GrdeÅ¡iÄ‡ takoÄ‘er je profesor na FPZ-u, koji je doktorat stekao na osnovu jedne jedine knjige. Tamo predaje i profesor ZakoÅ¡ek koji nije udovoljio uvjetima za izbor u profesorska zvanja jer jedina njegova knjiga Â«PolitiÄki sustav HrvatskeÂ» u prvom dijelu donosi veÄ‡ objavljene tekstove o nizu izbora u Hrvatskoj 90-tih godina, a drugi dio knjiÅ¾ice predstavlja prijepis Ustava RH.
S Filozofskog fakulteta u Sabor je doÅ¡la i Vesna PusiÄ‡, toÄnije sa studija sociologije u SFR Jugoslaviji. Katedra je sluÅ¾ila Å¡irenju marksizma i komunistiÄke ideologije. TumaÄenje jugoslavenskog druÅ¡tva, religije, klasne borbe, radniÄkog samoupravljanja, planske privrede, baÅ¡ kao i pseudoznanstveni radovi i pseudoistraÅ¾ivanja bili su gotovo u potpunosti u funkciji podupiranja jednopartijskog sustava i potpuno pod kontrolom KomunistiÄke partije Jugoslavije.
Povijest na Filzofskom fakultetu predaju Tvrtko Jakovina, Hrvoje KlasiÄ‡ i Ivo Golstein, u Splitu vlada Dragan Markovina, dok je u Rijeci Vjekoslav Perica â€“ javnosti poznati s vrlo jasno izraÅ¾enim jugonostalgiÄarskim stavovima i miÅ¡ljenjima. Tako studente na ispitima pitaju toÄan sat i minutu spuÅ¡tanja Titovog lijesa u grob. KlasniÄ‡ je napisao knjigu Jugoslavija i svijet 1968., a viÅ¡e od 90 posto njegovih predavanja posveÄ‡ena su Titu.
Tvrtko Jakovina joÅ¡ je jedan Å¡tovatelj Tita koji je aktualnoj predsjednici zamjerio micanje njegove biste s PantovÄaka, takoÄ‘er profesor FF u Zagrebu.
Dejan JoviÄ‡ profesor je na Fakultetu politiÄkih znanosti koji je bio i savjetnik predsjednika Ive JosipoviÄ‡a. Smijenjen je s te funkcije nakon Å¡to je ustvrdio da je referendum o neovisnosti Hrvatske bio vrlo neliberalan. Hrvatsku ne smatra legitimnom drÅ¾avom a ruÅ¡io je 91-e studente koji su se usudili u indeks pod rubrikom nacionalnost upisati Hrvatsko.
Na politiÄkim znanostima je i Ante BariÅ¡iÄ‡, koji je tijekom 80-tih bio djelatnik SluÅ¾be drÅ¾avne sigurnosti. Prema svjedoÄenju Marka GrubiÅ¡iÄ‡a, studenta i politiÄkog zatvorenika iz 1980-ih, osobno ga je BariÅ¡iÄ‡ muÄio, vezao za radijator i tukao. Tamo je i Stevo ÄuraÅ¡koviÄ‡, koji piÅ¡e za crnogorski tisak, pa je tako u jednoj svojoj kolumni utvrdio da je krizu antifaÅ¡izma izazvala Europska Unija, a problematiÄan mu je i znak jednakosti izmeÄ‘u faÅ¡izma i komunizma (u pravu je, komunistiÄki reÅ¾im pobio je mnogo viÅ¡e ljudi nego svi faÅ¡istiÄki sustavi).
1. sretnick says:
  
  26/01/2017 at 08:30
  
  ne trolaj!

Comments are closed.