(Index.hr) Samo petina hrvatskih učenika ne prepisuje gotovo nikada, čak jedna trećina to čini često ili gotovo uvijek, a dječaci prepisuju više od djevojčica. Šaptanje tijekom odgovaranja još je raširenija pojava tako da gotovo 60 posto učenika priznaje da im kolege često ili gotovo uvijek šapću. Učenici većinski uče kampanjski, samo prije ispitivanja, a gotovo dvije trećine smatra ih da su za upis na fakultete važniji snalažljivost, te osobne i rodbinske veze od sposobnosti učenja.
U tom smislu situacija je lošija nego što je bila 2007. što ukazuje na ubrzanu degradaciju etičkih standarda u društvu.
To su samo neki od neugodnih nalaza novog istraživanja koje su u četiri sjeverozapadne županije proveli stručnjaci Instituta za društvena istraživanja na čelu s Borisom Jokićem i Zrinkom Ristić Dedić u suradnji s pedagozima.
Rezultati, među ostalim, pokazuju da je sustav krivo postavljen, odnosno da na više načina potiče problematično ponašanje.
„To pokazuje da zadaće ovakve kakve jesu nemaju puno smisla. One često traže puno rutinskih aktivnosti koje se lako mogu prepisati pa ne pridonose razvoju kompetencija niti samostalnog učenja, što bi trebale“, kaže Ristić Dedić.
Naša znanstvenica kaže da se ovi rezultati, nažalost, uglavnom ne mogu usporediti s rezultatima sličnih studija ponašanja učenika u drugim zemljama.
„Dnevni rasporedi učenika u školama često su drugačiji. U zemljama s uspješnijim obrazovnim sustavima učenici samostalno rade i zadaće uglavnom rješavaju tijekom cjelodnevne nastave. Također zadaće su često drugačijeg karaktera, projektnog tipa, a ne sadržavaju baš „zadatke na „kile“, kako je to kod nas često slučaj“, pojasnila je Ristić Dedić.
Istraživanje je provedeno u svih 161 javnih škola u četiri županije: Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 6409 učenika i učenica četvrtih razreda i 6411 učenika i učenica osmih razreda.
Autor: Nenad Jarić Dauenhauer
Masovno se prepisuje jer nastavnici to dopuštaju 😀
Paralelno s ovom, zamijećena je i pojava da se u hrvatskim ministarstvima masovno prepisuje, a djelatnici duboko vjeruju da je ulaznica za ugodan život pripadnost crnom ili crvenom plemenu, a ne znanje i sposobnosti…
Jedina razlika jest u tome što za djecu još ima neke nade…
Ako isele čim prije!
Priča o hrvatskoj akademskoj zajednici ili objašnjenje pojmova…
Žarko Puhovski bio je jedan od krunskih svjedoka na monstruoznim političkim procesima negdašnjim studentskim kolegama: Draženu Budiši, Ivanu Zvonimiru Čičku, Goranu Dodigu, Anti Paradžiku. Danas je aktivist za ljudska prava i glavi politički komentator prilika u zemlji.
Mirjana Kasapović profesorica je na Fakultetu političkih znanosti a bila je članica Udružene jugoslavenske inicijative. Diplomu je stekla na istraživanju problema socijalističkih savjeta u tradiciji Edvarda Kardelja, a vjenčani kum joj je bivši predsjednik Ivo Josipović.
Ivan Grdešić također je profesor na FPZ-u, koji je doktorat stekao na osnovu jedne jedine knjige. Tamo predaje i profesor Zakošek koji nije udovoljio uvjetima za izbor u profesorska zvanja jer jedina njegova knjiga «Politički sustav Hrvatske» u prvom dijelu donosi već objavljene tekstove o nizu izbora u Hrvatskoj 90-tih godina, a drugi dio knjižice predstavlja prijepis Ustava RH.
S Filozofskog fakulteta u Sabor je došla i Vesna Pusić, točnije sa studija sociologije u SFR Jugoslaviji. Katedra je služila širenju marksizma i komunističke ideologije. Tumačenje jugoslavenskog društva, religije, klasne borbe, radničkog samoupravljanja, planske privrede, baš kao i pseudoznanstveni radovi i pseudoistraživanja bili su gotovo u potpunosti u funkciji podupiranja jednopartijskog sustava i potpuno pod kontrolom Komunističke partije Jugoslavije.
Povijest na Filzofskom fakultetu predaju Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić i Ivo Golstein, u Splitu vlada Dragan Markovina, dok je u Rijeci Vjekoslav Perica – javnosti poznati s vrlo jasno izraženim jugonostalgičarskim stavovima i mišljenjima. Tako studente na ispitima pitaju točan sat i minutu spuštanja Titovog lijesa u grob. Klasnić je napisao knjigu Jugoslavija i svijet 1968., a više od 90 posto njegovih predavanja posvećena su Titu.
Tvrtko Jakovina još je jedan štovatelj Tita koji je aktualnoj predsjednici zamjerio micanje njegove biste s Pantovčaka, također profesor FF u Zagrebu.
Dejan Jović profesor je na Fakultetu političkih znanosti koji je bio i savjetnik predsjednika Ive Josipovića. Smijenjen je s te funkcije nakon što je ustvrdio da je referendum o neovisnosti Hrvatske bio vrlo neliberalan. Hrvatsku ne smatra legitimnom državom a rušio je 91-e studente koji su se usudili u indeks pod rubrikom nacionalnost upisati Hrvatsko.
Na političkim znanostima je i Ante Barišić, koji je tijekom 80-tih bio djelatnik Službe državne sigurnosti. Prema svjedočenju Marka Grubišića, studenta i političkog zatvorenika iz 1980-ih, osobno ga je Barišić mučio, vezao za radijator i tukao. Tamo je i Stevo Đurašković, koji piše za crnogorski tisak, pa je tako u jednoj svojoj kolumni utvrdio da je krizu antifašizma izazvala Europska Unija, a problematičan mu je i znak jednakosti između fašizma i komunizma (u pravu je, komunistički režim pobio je mnogo više ljudi nego svi fašistički sustavi).
ne trolaj!