SPREMA SE TOTALNA REORGANIZACIJA RADNOG VREMENA U HRVATSKIM ŠKOLAMA Evo dokad će učitelji morati biti na poslu i kako će sve to utjecati na učenike

Kada je riječ o poslijepodnevnoj smjeni, imali bi radnu obvezu od 14 do 20 sati.

Jedan od ciljeva takve mjere, pojašnjava pomoćnik ministra obrazovanja Momir Karin, jest osigurati učenicima mogućnost duljeg boravka u školi, što na ruku ide i zaposlenim roditeljima. Nova organizacija rada u školama osigurala bi se, kaže Karin, izmjenama Zakona o osnovnom i srednjem školstvu. Njihovo donošenje planirano je do lipnja, s primjenom od 1. rujna.

Tomislav Krišto/Cropix

Momir Karin, pomoćnik ministra obrazovanja

 – Promjenom organizacije radnog vremena poslala bi se javnosti poruka da nastavnici nisu neradnici – komentirao je Karin, uz dodatak da je za takvu promjenu nužno usuglasiti se sa sindikatima. U promjene bi od iduće Å¡kolske godine uÅ¡le Å¡kole u kojima postoje organizacijski uvjeti. Karin to naziva reformom organizacije rada Å¡kola, koja bi ciljala na to da nastavnici budu viÅ¡e na raspolaganju učenicima.- Ne mislim da je nemoguće dobiti podrÅ¡ku od sindikata za bilo koje kvalitetno rjeÅ¡enje. Svi mi koji vodimo sindikate smo i roditelji i učitelji. Ne možemo se ponaÅ¡ati kao da smo izvan toga. Zato problem s organizacijom rada Å¡kola nitko razuman ne može zanijekati. Mislim da bi većina učitelja bila spremna za drukčiju organizaciju nastave, kaže Željko Stipić, predsjednik Å kolskog sindikata Preporod.

Prema njemu, promjenu bi trebalo uvesti kroz eksperimentalnu primjenu obveze 6-satnog rada u Å¡koli, prvenstveno u Å¡kolama s jednosmjenskom nastavom.

– Jednosmjenske Å¡kole imaju daleko bolje uvjete od viÅ¡esmjenskih Å¡kola, a budemo li čekali da nam zadnja Å¡kola prijeÄ‘e u jednosmjensku nastavu, nikada nećemo mijenjati organizaciju rada. A ona, jednako kao i nastavni programi, nisu mijenjani godinama, priznaje Stipić, dodajući da bi učitelji bili sretni da svoj posao (poput zadaća) ne moraju odnositi kući nego da ih obavljaju u Å¡kolskim kabinetima. Problem vidi u tomu Å¡to kabineta u mnogim Å¡kolama jednostavno – nema.

– Kako se radi o vrlo osjetljivom pitanju, njega nikako ne treba rjeÅ¡avati bez dogovorima s onima koji predstavljaju radnike. Dogovor mora biti pretpostavka bilo kakvog eksperimenta, upozorava Stipić.

Učitelji danas imaju osmosatno radno vrijeme – podsjeća – i samo je pitanje koliko odrade kod kuće (priprema za nastavu i slični poslovi), koliko na nastavi.

Zimski praznici

Promjena kojom bi dobili obvezu 6-satnog ostanka u školi ne bi pritom zahtijevala korekcije plaća.

– Tu nema zahtjeva za većim plaćama. Time bismo neizravno priznali da ne radimo osam sati. Mi sigurno radimo osam sati, samo je pitanje gdje i koju vrstu rada obavljamo – tvrdi Stipić. Po njemu, bilo bi loÅ¡e kada bismo insistirali da sve učitelje držimo po Å¡est sati u Å¡koli, a da pritom nemaju uvjete za rad, kabinete ili drugi prostor. Stipića smeta Å¡to se prilikom svakog prijedloga promjena Å¡kolama pristupa jednoobrazno, a uvjeti u njima su takvi da jedne pripadaju 19. a druge 21. stoljeću.

Šef Preporoda priznaje i da postoji rastući problem zbrinjavanja djece zaposlenih roditelja tijekom praznika, a prijedlog o otvaranju škola u to vrijeme za učenike također prihvaća, budući da su zimski praznici za učitelje radni dani, samo nenastavni.

– To je ozbiljan problem i pred njim ne treba zatvarati oči. RjeÅ¡enju problema trebaju prethoditi dvije stvari: reguliranje te vrste posla kroz Å¡kolsko zakonodavstvo i dogovor sa sindikatima oko tretmana ove vrste dodatnog rada, kaže Stipić. Dodatno plaćanje učitelja za te poslove jedna je od mogućnosti, a druga – preraspodjela poslova.