(N1) Gošća specijalnoga programa N1 bila je Jasminka Buljan Culej, naÄelnica IstraživaÄko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koja je komentirala rezultate PISA istraživanja, koje je objavljeno u utorak.
Buljan Culej za N1 je istaknula da se ne slaže s napisima da se radi o poraznim rezultatima istraživanja. “Rezultati nisu porazni, dobili smo uvid u stanje”, rekla je Buljan Culej.
“U ÄitalaÄkoj pismenosti postigli smo izvanprosjeÄne rezultate. NaÅ¡i uÄenici su u odnosu na poÄetak 2006. godine, kad je poÄela provedba PISA istraživanja, postigli statistiÄki znaÄajno bolje rezultate, kojime su ispunili oÄekivanja uspjeÅ¡nosti. U obrazovanju se ne mogu brzo dobiti rezultati. Tu se promjene vide svakih sedam do deset godina. ÄŒitalaÄka pismenost je temeljna pismenost i kompetencija za usvajanje svih drugh vjeÅ¡tina i znanja. A imamo i duplo veći broj uÄenika na najviÅ¡im razinama znanja”, kazala je Buljan Culej.
Objasnila je da se Hrvatska prema tim rezultatima može usporediti s Italijom i Austrijom, zemljama koje su bolje smještene na ljestvici OECD-ovog istraživanja.
Osim toga, Hrvatka je po broju uÄenika koji pohaÄ‘aju strukovno obrazovanje prva i po PISA istraživanju, kao i u Europskoj uniji. Naime, gotovo 70 posto uÄenika u Hrvatskoj pohaÄ‘a strukovno obrazovanje. “To nam je prednost. Uvijek se istiÄe kao prednost da Hrvatska ima veliki broj uÄenika u srednjem strukovnom obrazovanju”, kazala je Buljan Culej, dodavÅ¡i da je poteÅ¡koća to Å¡to nisu sve Å¡kole jednako opremljene, da, primjerice, nemaju jednako dobre laboratorije. “To je sve skupo, ne dogaÄ‘a se preko noći. Potrebne su analize da se vidi u Äemu smo dobri, a Å¡to možemo unaprijediti”, rekla je Buljan Culej.
DotaknuvÅ¡i se i provedbe Cjelovite kurikularne reforme, Buljan Culej je istaknula da STEM podruÄje nije dovoljno zastupljeno u njezinu prijedlogu. “Nužnost je unaprijediti taj dio kurikuluma, jer nam je to budućnost. Budućnost su nam djeca koja mogu kreirati dodane vrijednosti u podruÄju medicine, tehnologija. Za to im treba podrÅ¡ka i Å¡kole i roditelja, jer su uÄenici koji imaju tu potporu uspjeÅ¡niji. Moramo nastojati unaprijediti nastavu matematike, koja nam je problem”, rekla je Buljan Culej.
Kad je u pitanju uplitanje politike u provedbu kurikularne reforme, Buljan Culej je istaknula da se, Å¡to se tiÄe obrazovanja, bez politike ne može razmiÅ¡ljati, ali da to treba biti politika koja je temeljena na Äinjenicama, jer ona može biti pokretaÄ. “Kurikularna reforma nije zaustavljena. Ona je u procesu kad se trebaju donijeti odluke u kojem smjeru dalje krenuti. Treba najprije pitati struÄnjake, utemeljiti na rezultatima istraživanja koji su nam dostupni i onda donijeti strateÅ¡ke ciljeve u kojem smjeru ta kurikularna reforma treba ići. Veliki kurikularni zahvati koji se tiÄu svih predmeta na svim razunama ne tiÄu se uspjeha. Pristup koji dovodi do uspjeha je postupno unapreÄ‘enje pojedinih predmeta”, rekla je Buljan Culej.
Istaknula je da je Hrvatska meÄ‘u zemljama s najkvalitetnijim uÄiteljskim kadro u Europi. “Hrvatska ima vrlo obrazovane i vrlo motivirane uÄitelje. NaÅ¡i uÄitelji su u vrhu u Europi i vrlo su motivirani za rad i uspjeh”, rekla je Buljan Culej.
Objasnila je i koji je najbolji put za unapreÄ‘enje obrazovnog sustava. “Pravi put za unapreÄ‘enje srednjeg strukovnog obrazovanja jest uskladiti obrazovanje s tržiÅ¡tem rada”, rekla je Buljan Culej, dodavÅ¡i da se to ne tiÄe samo srednjeg, nego i visokog, fakultetskog obrazovanja.
Mislim da bi bilo zanimljivo napraviti analizu koji su to od naÅ¡ih uÄenika “sluÄajno” odabrani za PISA ispitivanja. Prije desetak godina svjedoÄio sam da su nakon predtestiranja provedenog otprilike mjesec dana nakon poÄetka 1. polugodiÅ¡ta u cijeloj generaciji mojih tadaÅ¡njih uÄenika 1. r. gimnazije, na vlastito zaprepaÅ¡tenje, poÄetkom 2. polugodiÅ¡ta, odabrana je otprilike trećina njih, odreda sve negativni na polugodiÅ¡tu i koja dvojka. Nijedan od njih nije imao tri ili viÅ¡u ocjenu na polugodiÅ¡tu. U zbornici matematiÄari tvrde isto. Po Gaussu je trebalo najviÅ¡e biti trojki, podjednako dvica i Äetvorki,jedinica i petica. Volio bih Äuti i iskustva ostalih kolegica i kolega vezana uz prosjek uÄenika koji su sudjelovali u PISA provjerama.