“Rezultati PISA istraživanja nisu porazni”

(N1) Gošća specijalnoga programa N1 bila je Jasminka Buljan Culej, načelnica Istraživačko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koja je komentirala rezultate PISA istraživanja, koje je objavljeno u utorak.

Buljan Culej za N1 je istaknula da se ne slaže s napisima da se radi o poraznim rezultatima istraživanja. “Rezultati nisu porazni, dobili smo uvid u stanje”, rekla je Buljan Culej.

“U čitalačkoj pismenosti postigli smo izvanprosječne rezultate. NaÅ¡i učenici su u odnosu na početak 2006. godine, kad je počela provedba PISA istraživanja, postigli statistički značajno bolje rezultate, kojime su ispunili očekivanja uspjeÅ¡nosti. U obrazovanju se ne mogu brzo dobiti rezultati. Tu se promjene vide svakih sedam do deset godina. ÄŒitalačka pismenost je temeljna pismenost i kompetencija za usvajanje svih drugh vjeÅ¡tina i znanja. A imamo i duplo veći broj učenika na najviÅ¡im razinama znanja”, kazala je Buljan Culej.

Objasnila je da se Hrvatska prema tim rezultatima može usporediti s Italijom i Austrijom, zemljama koje su bolje smještene na ljestvici OECD-ovog istraživanja.

Osim toga, Hrvatka je po broju učenika koji pohaÄ‘aju strukovno obrazovanje prva i po PISA istraživanju, kao i u Europskoj uniji. Naime, gotovo 70 posto učenika u Hrvatskoj pohaÄ‘a strukovno obrazovanje. “To nam je prednost. Uvijek se ističe kao prednost da Hrvatska ima veliki broj učenika u srednjem strukovnom obrazovanju”, kazala je Buljan Culej, dodavÅ¡i da je poteÅ¡koća to Å¡to nisu sve Å¡kole jednako opremljene, da, primjerice, nemaju jednako dobre laboratorije. “To je sve skupo, ne dogaÄ‘a se preko noći. Potrebne su analize da se vidi u čemu smo dobri, a Å¡to možemo unaprijediti”, rekla je Buljan Culej.

DotaknuvÅ¡i se i provedbe Cjelovite kurikularne reforme, Buljan Culej je istaknula da STEM područje nije dovoljno zastupljeno u njezinu prijedlogu. “Nužnost je unaprijediti taj dio kurikuluma, jer nam je to budućnost. Budućnost su nam djeca koja mogu kreirati dodane vrijednosti u području medicine, tehnologija. Za to im treba podrÅ¡ka i Å¡kole i roditelja, jer su učenici koji imaju tu potporu uspjeÅ¡niji. Moramo nastojati unaprijediti nastavu matematike, koja nam je problem”, rekla je Buljan Culej.

Kad je u pitanju uplitanje politike u provedbu kurikularne reforme, Buljan Culej je istaknula da se, Å¡to se tiče obrazovanja, bez politike ne može razmiÅ¡ljati, ali da to treba biti politika koja je temeljena na činjenicama, jer ona može biti pokretač. “Kurikularna reforma nije zaustavljena. Ona je u procesu kad se trebaju donijeti odluke u kojem smjeru dalje krenuti. Treba najprije pitati stručnjake, utemeljiti na rezultatima istraživanja koji su nam dostupni i onda donijeti strateÅ¡ke ciljeve u kojem smjeru ta kurikularna reforma treba ići. Veliki kurikularni zahvati koji se tiču svih predmeta na svim razunama ne tiču se uspjeha. Pristup koji dovodi do uspjeha je postupno unapreÄ‘enje pojedinih predmeta”, rekla je Buljan Culej.

Istaknula je da je Hrvatska meÄ‘u zemljama s najkvalitetnijim učiteljskim kadro u Europi. “Hrvatska ima vrlo obrazovane i vrlo motivirane učitelje. NaÅ¡i učitelji su u vrhu u Europi i vrlo su motivirani za rad i uspjeh”, rekla je Buljan Culej.

Objasnila je i koji je najbolji put za unapreÄ‘enje obrazovnog sustava. “Pravi put za unapreÄ‘enje srednjeg strukovnog obrazovanja jest uskladiti obrazovanje s tržiÅ¡tem rada”, rekla je Buljan Culej, dodavÅ¡i da se to ne tiče samo srednjeg, nego i visokog, fakultetskog obrazovanja.

1 Comment

  1. Mislim da bi bilo zanimljivo napraviti analizu koji su to od naÅ¡ih učenika “slučajno” odabrani za PISA ispitivanja. Prije desetak godina svjedočio sam da su nakon predtestiranja provedenog otprilike mjesec dana nakon početka 1. polugodiÅ¡ta u cijeloj generaciji mojih tadaÅ¡njih učenika 1. r. gimnazije, na vlastito zaprepaÅ¡tenje, početkom 2. polugodiÅ¡ta, odabrana je otprilike trećina njih, odreda sve negativni na polugodiÅ¡tu i koja dvojka. Nijedan od njih nije imao tri ili viÅ¡u ocjenu na polugodiÅ¡tu. U zbornici matematičari tvrde isto. Po Gaussu je trebalo najviÅ¡e biti trojki, podjednako dvica i četvorki,jedinica i petica. Volio bih čuti i iskustva ostalih kolegica i kolega vezana uz prosjek učenika koji su sudjelovali u PISA provjerama.

Comments are closed.