SPECIJALNI IZVJEÅ TAJ IZ ÄŒAK DVJESTO HRVATSKIH Å KOLA Derutne, pljesnive, prepune opasnih kemikalija: Te zgrade su opasne za zdravlje djece!

(Jutarnji list) Polovica školskih zgrada stara je između 30 i 50 godina, 30 posto ih je starije od pola stoljeća, a 40 posto nije spojeno na kanalizacijski sustav, nego koristi septičke jame. U učionicama i zahodima svake druge osnovne škole uočena je plijesan. U sedam posto škola osjeća se neugodan miris povezan s vlagom, a curenje vode ili plavljenje zabilježeno je u čak 60 posto školskih zgrada u Hrvatskoj.

Rizik za zdravlje

Opsežno istraživanje zdravstvenih i ekoloÅ¡kih čimbenika u hrvatskim osnovnim Å¡kolama – koje je objavljeno ovih dana, a provedeno prvi put – navelo je stručnjake u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na ozbiljna upozorenja i preporuke. Jedno od njih jest da pojedini onečišćivači i izloženost djece odreÄ‘enim kemijskim, fizikalnim i bioloÅ¡kim agensima predstavljaju rizik za zdravlje, odnosno nastanak bolesti poput astme, infekcije diÅ¡nih puteva, alergijskih reakcija, glavobolja…

Istraživanje koje je HZJZ u suradnji sa županijskim uredima provodio dvije godine, a uključuje anketu meÄ‘u učenicima i mjerenja koja se inače ne provode u Å¡kolama – poput izloženost učenika vlazi i plijesni i ispitivanje kvalitete zraka u učionicama, provedeno je na uzorku od oko 200 osnovnih Å¡kola u 18 županija u kojima svakodnevno boravi viÅ¡e od 70 tisuća djece.

U sklopu istraživanja inspekcijski je pregledano 1770 sanitarnih čvorova.Populacija između 7. i 15. godine pohađa škole u kojima u prosjeku na jedan sanitarni čvor dolazi 54 učenika, a na jedan pisoar 23 đaka. Iako se zahodi u 90 posto škola čiste svakodnevno, 76 posto učenika tvrdi da nije zadovoljno školskim zahodima, a polovica ih navodi da u školi ne koristi toalet. Veći broj ih kao razlog neodlaska na zahod navodi da u njima nema papira, prljavi su i neugodna mirisa te nemaju privatnosti.

Čak 85 posto učenika navodi da u školi nema wc papira, a 75 posto ni sapuna.

Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da u 72 posto škola učenici tvrde da nema niti tople vode.

“Nedostatak sapuna i tople vode uvelike pridonosi neadekvatnom održavanju dnevne osobne higijene i prevenciji prijenosa i širenja zaraze putem ruku. Gotovo polovica učenika upozorila je u anketi na nepostojanje edukacije o higijenskoj praksi i navikama u školama”, napisali su stručnjaci HZJZ-a nakon ankete provedene među učenicima viših razreda osnovnih škola.

Izloženi su vlazi

Istražujući izvore onečišćenja zraka u okoliÅ¡u Å¡kola, stručnjaci su odradili izvide koji pokazuju da se u 36 posto Å¡kola u krugu od 100 metara nalazi parkiraliÅ¡te, gusti cestovni ili željeznički promet – 3000 i viÅ¡e vozila u 24 sata u oba smjera u radijusu sto metara ima 20 posto Å¡kola, dok se u istome postotku Å¡kola na udaljenosti do tri kilometra nalazi industrijsko postrojenje. Benzinska pumpa je u blizini pet posto Å¡kola.

“Velik broj promatranih Å¡kola prostorno je smjeÅ¡ten u blizini velikih onečišćivača zraka. Neadekvatna ventilacija u Å¡kolama onemogućuje izlaz onečišćenog vanjskog zraka iz Å¡kolskih prostora. U većini Å¡kola prostori se provjetravaju otvaranjem prozora i vrata, Å¡to uvelike pogoduje kontaminaciji zatvorenog Å¡kolskog prostora. Od podnih, zidnih i stropnih materijala uglavnom dominiraju drvo, beton i sintetika. Ravan krov u viÅ¡e od trećine Å¡kola te vrsta temelja i konstrukcija zgrada su pokazatelji veće mogućnosti prokiÅ¡njavanja i pojavnosti prodiranja vode i vlage(…)”, opisano je u poglavlju o izvidu Å¡kolskih zgrada.

U sklopu istraživanja proveden je inspekcijski pregled unutarnjeg prostora Å¡kola na vlagu i plijesan. Prostori su pregledani uz pomoć posebnih senzornih ureÄ‘aja koji su detektirali vlagu ispod povrÅ¡ine zidova do četiri milimetra, a ukupno je pregledano 41.432 četvornih metara zatvorenog prostora, odnosno 16.688 kvadrata učionica u 20 Å¡kola različitih županija, koje pohaÄ‘a oko 8300 djece. Rezultati su pokazali da je ukupan udio vremena izloženosti vlazi po učeniku u hrvatskim Å¡kolama 15,8 posto (u Albaniji je 46 posto, Letoniji 36, Estoniji 6,5, a Litvi 4,5) – Å¡to je relativno povoljna vrijednost, no zabrinjava najviÅ¡i postotak od 71,5 posto, koliko je izmjereno u urbanoj Å¡koli Osječko-baranjske županije.

Dušikov dioksid

Vlazi i plijesni u školi najmanje su izložena djeca u Splitsko-dalmatinskoj i Međimurskoj županiji, pri čemu je prisutnost vlage različita u urbanim i ruralnim školama. Na primjer, u urbanoj školi Zagrebačke županije dijete je u prosjeku vlazi i plijesni izloženo 20,7 posto vremena, a u ruralnoj 0,1 posto.

Mjerenje kvalitete zraka u učionicama uključilo je prisutnost koncentracije dušikova dioksida, benzena, formaldehida, a rezultat je pokazao da se od nabrojanih onečišćivača u zraku učionica posebno izdvojio benzen, čija je prisutnost u pojedinim školama iznad preporučenih vrijednosti pojedinih smjernica. U nalazu istraživanja to je objašnjeno na način:

“S obzirom na štetnost benzena na ljudsko zdravlje, nema sigurnih i dopuštenih vrijednosti koje se mogu naći u zraku zatvorenih prostora. Prema francuskim i nizozemskim preporukama, dopuštene vrijednosti pri dugotrajnoj izloženosti mogu se kretati do 10, odnosno 20 ug/m3. Koncentracije formaldehida bile su u okviru preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, ali su prelazile francuske i nizozemske preporučene vrijednosti.

Potreban je nadzor

U pojedinim hrvatskim učionicama vrijednosti formaldehida bile su viÅ¡e od 19ug/m3. Izmjerene koncentracije duÅ¡ikova dioksida bile su u skladu s preporukama…”.

Najveća koncentracija dušikova dioksida izmjerena je u urbanoj školi Osječko-baranjske županije, a najniža u školi Sisačko-moslavačke. U ruralnoj sredini najviša koncentracija dušikova dioksida izmjerena je u ruralnoj školi Zagrebačke županije, a najniža u Zadarskoj.

“Kako su Å¡kole nakon domova drugo mjesto u kojem djeca provode najviÅ¡e svog vremena – u prosjeku četiri do Å¡est sati dnevno – takve prostore bi trebalo staviti pod poseban zdravstveno-ekoloÅ¡ki nadzor”, zaključuje se u istraživanju.