(Slobodna Dalmacija) Privatni sektor stimulirat će se poreznim rasterećenjem na ulaganje u znanost i obrazovanje, HDZ-ov je plan nakon osvajanja izbora. Da bi to postigli, potrebno je mijenjati porezni sustav.
– Nije jasno kako bi to isto postigao SDP u 2016. – komentar je sugovornika iz HDZ-a.
SDP nakon izbora ima, naime, isti plan, ali s definiranom godinom ispunjenja: u 2016. implementirati sustav poreznih olakÅ¡ica za gospodarske subjekte i privatne osobe koje investiraju u visoko obrazovanje. U HDZ-u, pak, raÄunaju da bi do 2020. godine privatni sektor i država u sustav ulagali podjednak iznos sredstava.
Problemi s Bolonjom
Porezne olakÅ¡ice kao poticaj za ulaganje u pothranjeni sustav tek su jedan od stranaÄkih planova s kojima se, kada je rijeÄ o obećanjima za Å¡kolstvo, u dva tabora preklapaju.
UÄitelji su na prvome mjestu i SDP-u i HDZ-u kada govore o potrebi povećanja njihovih plaća. Sustav obrazovanja i znanosti nužno treba nahraniti većim izdvajanjima, neupitno je za obje stranke, kao i modernizacija nastavnih planova i programa. Planiraju i kritiÄku analizu bolonjskog procesa s naglaskom na (ne)prilagoÄ‘enost sustava tržiÅ¡tu rada. Zbog bolje efikasnosti rada, u objema strankama razmiÅ¡ljaju, doznajemo iz razgovora sa SDP-ovcima i HDZ-ovcima, o razdvajanju glomaznog Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Iduća godina kljuÄna je za sustav obrazovanja zbog zapoÄete reforme kurikuluma. Å to sustav može oÄekivati dolaskom HDZ-a ili ostankom SDP-a na vlasti, osim niza proklamiranih, a nerazraÄ‘enih fraza, doznali smo kroz Å¡est istovjetnih pitanja postavljenih strankama. Sudeći po odgovorima, jedan od mogućih zakljuÄaka je: dvije stranke postigle su konsenzus u obrazovanju, Å¡to, dakako, nije toÄno.
Ipak (opet), poklapa im se i kljuÄni cilj – ostanak mladih u Hrvatskoj i njihovo zapoÅ¡ljavanje. Poklapa se i obećanje o povećanju plaća, pri Äemu su u SDP-u oprezniji s obećanjem, dok u HDZ-u nude kumulativni model 60 posto većih plaća za Å¡est godina. Poklapa se promiÅ¡ljanje o rjeÅ¡enju za strukovno obrazovanje, a rijeÄ je o uvoÄ‘enju jake praktiÄne nastave kod potencijalnih poslodavaca.
Poklapa se plan reforme visokog obrazovanja i znanosti, kao i plan poticanja upisa studenata u deficitarne struke. Naravno da je u cilju za obje stranke i visoka uÄinkovitost u koriÅ¡tenju sredstava iz fondova EU-a i jednaki uvjeti obrazovanja za svu djecu. I “besplatni†udžbenici i “besplatno†studiranje.
Jesmo li konkurentni?
Jedan od oÄiglednijih odgovora: u promiÅ¡ljanju konkurentnosti sustava.
SDP, naime, jamÄi stvaranje konkurentnog obrazovanja i znanosti, dok u HDZ-u smatraju da je u odreÄ‘enim podruÄjima hrvatski obrazovni sustav već sada konkurentan.
– Da nije tako, ne bismo imali Äikića,Radmana,SoljaÄića,Pavunu i ostale svjetski priznate znanstvenike – kažu u HDZ-u, priznajući da su svjesni da uÄenici u Hrvatskoj pokazuju ispodprosjeÄne rezultate u primjeni znanja, zbog Äega je potrebno “oprezno i znanstveno utemeljeno utvrditi razloge loÅ¡ih rezultata, kao i naÄine kako te rezultate popravitiâ€.
Da bi razvili konkurentno obrazovanje, SDP-ovci, pak, nabrajaju niz mjera, a jedna od njih je razraditi model normiranja rada znanstvenika i nastavnika, s ciljem vrednovanja cjelokupnog portfelja rada u nastavi i znanosti.
– SDP, dakle, jamÄi konkurentno obrazovanje i znanost kao zalog razvoju pojedinaca i druÅ¡tva, na dobrobit svih, a ne samo umrežene manjine – kažu. Obećavaju u sljedeće tri godine povećati broj istraživaÄa za 15 posto. Najkonkretnija brojka koju nude ipak je ona kojom će u standard obrazovanja i razvoj sustava znanosti uložiti viÅ¡e od 7,5 milijardi kuna.
S druge strane, HDZ-ovci iz dvaju stranaÄkih odbora – za obrazovanje i znanost – primjećuju rastroÅ¡nost u sustavu (isto, dakako, vide i SDP-ovci), no prvi navode primjer najoÄitije rastroÅ¡nosti u Å¡kologradnji.
Tipske Å¡kolske zgrade
– U Hrvatskoj se može naći primjer Å¡kolske zgrade kakvu vidimo u ameriÄkim filmovima. Umjesto stihijske gradnje koja Äesto rezultira velebnim, a zapravo nerealno skupim i neodrživim arhitektonskim rjeÅ¡enjima, razmiÅ¡ljamo o uvoÄ‘enju tipskih Å¡kola s istim arhitektonskim rjeÅ¡enjem, Å¡to bi sigurno pojeftinilo projekt Å¡kologradnje – kaže naÅ¡ sugovornik iz HDZ-a.
Dodirnih toÄaka HDZ i SDP imaju joÅ¡, a jedna od njih je ta da će kandidata za budućeg ministra (ili ministre, razdvoje li Ministarstvo na obrazovanje i znanosti) vrlo vjerojatno predložiti u posljednjem trenutku, nakon pregovora s koalicijskim partnerima.
Na politiÄkoj je sceni nekoliko malih stranaka koje izrazito istiÄu obrazovanje i znanost na prvome mjestu svojih programa. Za razliku od HDZ-a, koji ne daje otvorenu podrÅ¡ku zapoÄetoj kurikularnoj reformi na kojoj radi 400-injak struÄnjaka (Äekamo, kažu, da vidimo s Äime će izići u sijeÄnju), u stranci Pametno, u kojoj se zalažu za obrazovanje i znanost kao temelj druÅ¡tva, otvoreno podržavaju reformu.
Za Å¡kolstvo navode i ambicioznije ciljeve, poput 10-godiÅ¡njeg obveznog obrazovanja, rada svih Å¡kola u jednoj smjeni i podizanja PISA rezultata (najveće svjetsko meÄ‘unarodno testiranje primjene znanja 15-godiÅ¡njaka) na iznadprosjeÄnu razinu (godinama smo znaÄajno ispod prosjeka).
Ukinuti dio ‘struke’
Ambiciozne ciljeve ima i stranka Za grad: osiguravanje besplatnih obveznih izvanÅ¡kolskih aktivnosti, udžbenika i obroka kroz povećanje prihoda u proraÄunu i uÅ¡tedu u održavanju Å¡kola osiguravanjem viÅ¡eg energetskog certifikata.
U toj bi stranci, koja mahom okuplja mlade ljude, ukinuli strukovne programe nepotrebne tržiÅ¡tu rada, kao i prijemne ispite na fakultetima, a uveli bi obvezno volontiranje u gimnazijama – u svrhu praktiÄne nastave.
ŠTO OBEĆAVAJU ŠKOLSTVU
HDZ
1. Stimuliranje privatnog sektora na ulaganje u obrazovanje poreznim rasterećenjem
2. Kumulativno povećanje plaća u prosvjeti: 60 posto veće plaće za 6 godina
3. Besplatni udžbenici za sve
4. Stalno osvježavanje i modernizacija nastavnih planova i programa
5. UÄenike strukovnih Å¡kola ukljuÄiti u tržiÅ¡te rada (pojaÄana praksa)
6. Sve Å¡kole energetski uÄinkovite
SDP
1. U 2016. implementacija sustava poreznih olakšica za gospodarske subjekte i privatne osobe koje investiraju u visoko obrazovanje
2. Postupno uvećavanje izdvajanja za obrazovanje i znanost plus povećanje plaća
3. Besplatni udžbenici (prema socijalnom cenzusu)
4. Nastavak kurikularne reforme
5. Uvođenje devetogodišnje osnovne škole
6. Veća nastavniÄka autonomija i izbornost predmeta za uÄenike
MALE STRANKE (Pametno i Za grad)
1. Podizanje PISA rezultata na iznadprosjeÄnu razinu
2. Besplatne izvanškolske aktivnosti i obroci u školi
3. Ukidanje nepotrebnih programa u strukovnim Å¡kolama
4. Ukidanje prijemnih ispita na fakultetima
5. Obvezno volontiranje u gimnazijama
6. Obvezno 10-godišnje obrazovanje
Plaću povećati uÄitelju koji to zasluži
Akademik Vlatko SilobrÄić:
– Problem je Å¡to glavne politiÄke stranke ne vode brigu o uspostavi sustava kontrole kvalitete. Da, treba povećati plaće uÄiteljima, ali uÄiteljima koji to zavreÄ‘uju, a smanjiti ili Äak iskljuÄiti iz profesije one koji nanose viÅ¡e Å¡tete nego koristi.
Ako tko uspije to provesti od djeÄjeg vrtića do HAZU-a, onda možemo oÄekivati razdoblje promjena. No, nijedna politiÄka opcija nije znala kako se vodi druÅ¡tvo, nikada se nije oslanjala na stvarne struÄnjake, nego na izmiÅ¡ljene i podobne. U tomu je glavni problem.
Studij svima koji to zažele
Ninoslav Šćukanec, Institut za razvoj obrazovanja
– Pozitivno je Å¡to se u programima stavlja naglasak na dostupnost visokog obrazovanja. Nažalost, tek na naÄelnoj razini. OÄekujem da se razrade mehanizmi koji bi omogućili da svatko može upisati i zavrÅ¡iti studij, neovisno o tomu može li to i platiti.
Volio bih da se omogući i sustavno financiranje visokih uÄiliÅ¡ta putem programskih ugovora, no ni to nisam vidio jasno razraÄ‘eno u programima, kao Å¡to joÅ¡ nisam Äuo od ministra financija da govori o potrebi većeg ulaganja u visoko obrazovanje, do europskog prosjeka.
Kome odgovara politiÄka nepismenost?
Nikola Baketa, Fakultet politiÄkih znanosti:
– OÄito je da SDP-u i HDZ-u odgovara ovako niska razina politiÄke pismenosti kakvu imaju biraÄi. Jer, tko nije politiÄki pismen, glasat će na temelju populistiÄkih izjava i neće se zamarati iÅ¡Äitavanjem programa.
S druge strane, ako ne postoje konkretne mjere provedbe, Å¡to onda znaÄi bilo kakav program? Kako rijeÅ¡iti reviziju bolonjskog procesa ako to pitanje uvijek zapinje na autonomiji sveuÄiliÅ¡ta? Plan 21 Kukuriku koalicije navodio je uvoÄ‘enje graÄ‘anskog odgoja kao obveznog predmeta u Å¡kole, a onda se preko noći uvela meÄ‘ukurikularna provedba. Toliko o programima.
Zanimljivo, anketirali su se 1. i 2. po anketama i marginalci, a 3., 4. i 5. od kojih će neki sigurno ući u Sabor – niÅ¡ta.