Posljedice propalog Å¡trajka: Å kole moraju nadoknaditi 150.000 sati nastave

(Jutarnji list) ViÅ¡e od 150 tisuća neodraÄ‘enih nastavnih sati posljedica je Å¡trajka u osnovnim i srednjim Å¡kolama, izračunao je predsjednik Å kolskog sindikata Preporod Željko Stipić. Iako će nastavnicima dani provedeni u Å¡trajku biti plaćeni, djeci bi izgubljene sate morali nadoknaditi. U Å¡kolama se zasad time previÅ¡e ne zamaraju, niti se odriču unaprijed planiranih slobodnih dana. Tako će, primjerice, dobar dio njih neradni četvrtak (Dan neovisnosti) spojiti s – petkom.

Ravnatelji škola, pokazala je anketa Jutarnjega lista, većinom nisu skloni pribjeći nepopularnoj metodi odrade subotama.

– Ako su Å¡trajkali učitelji, to ne moraju plaćati djeca. Odrada subotama ne dolazi u obzir i osobno, prvi bih pozvao djecu da ne doÄ‘u na neradni dan na nastavu. Ako trebaju odraditi propuÅ¡teno, neka učitelji doÄ‘u subotom i provedu u zbornicama osam sati – kažeŽarko Kozina, ravnatelj Osnovne Å¡kole Janka DraÅ¡kovića u Zagrebu. Prvoga dana u Å¡trajku mu je bio gotovo cijeli kolektiv, no kasnijih se dana broj Å¡trajkaÅ¡a smanjivao. Sada je sklon dodatno ne opterećivati djecu, a kao jedno od rjeÅ¡enja nadoknade vidi organizaciju Å¡kolskoga izleta kao oblika izvannastavne odrade sati.

Nastava subotom nije opcija ni za Petra Mladinića, ravnatelja zagrebačke V. gimnazije. Ako i bude nužno propušteno određivati šestoga dana tjedna, onda će to, kaže, biti ponuđeno kao mogućnost, ali ne i obveza.

– Učenici imaju petodnevni radni tjedan i ne mogu ih tražiti da doÄ‘u odraÄ‘ivati subotom – kaže.

Dubravko Diklić, ravnatelj Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića u Zagrebu, izračunao je tako da su njegovi u manjku za 400-tinjak sati, što, tvrdi, nije veliki gubitak i lako ga je moguće nadoknaditi.

Iako je riječ o dosad najvećem broju radnih sati provedenih u štrajku, dojam je da se u školama time previše ne opterećuju već čekaju naputak ministra obrazovanjaVedrana Mornara. U, primjerice, Srednjoj strukovnoj školi u Makarskoj, nimalo ne paničare. Kad stigne ministrov naputak, realizaciju odgode dogovorit će s nastavnicima, kaže tajnik škole Tomo Doko.

Naputak im, međutim, neće doći.

– Nema potrebe ni za kakvim naputkom ministarstva jer Å¡kole imaju dovoljno planiranih radnih dana za nadoknadu – kaže Gordana Zuccon, glasnogovornica Ministarstva. Drugim riječima – u postojećem planu rada ima sasvim dovoljno “lufta”.

Å kolska godina ima 180 radnih dana (zakon propisuje najmanje 175), odnosno 35 tjedana. Za maturante je to najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 tjedna.

– Dakle, Å¡kole već imaju dovoljno dana i nema potrebe za radnim subotama. Za slučaj da ipak nekome ne bude dovoljno i ta je procedura jasna pa nema potrebe za dodatnim naputcima – kaže Zuccon.

U godiÅ¡njim planovima rada Å¡kola utvrÄ‘en je, naime, broj radnih dana za provedbu nastavnog plana i programa, ali i broj, plan i raspored ostalih radnih dana za druge aktivnosti – pisanje ispita državne mature, Å¡kolske priredbe, natjecanja, dan Å¡kole, dan župe, dan općine i grada, kao i za izlete, ekskurzije i slično, nabrajaju u Ministarstvu.

U varijanti da škola ipak ne uspije ostvariti predviđeni broj nastavnih tjedana, nastavna se godina, kažu u MZOS-u, može produljiti odlukom ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, a uz prethodnu suglasnost ministarstva. To je moguće izvesti i nakon 10. lipnja 2016. kada završava školska godina.