Posljedice propalog štrajka: Škole moraju nadoknaditi 150.000 sati nastave

(Jutarnji list) Više od 150 tisuća neodrađenih nastavnih sati posljedica je štrajka u osnovnim i srednjim školama, izračunao je predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić. Iako će nastavnicima dani provedeni u štrajku biti plaćeni, djeci bi izgubljene sate morali nadoknaditi. U školama se zasad time previše ne zamaraju, niti se odriču unaprijed planiranih slobodnih dana. Tako će, primjerice, dobar dio njih neradni četvrtak (Dan neovisnosti) spojiti s – petkom.

Ravnatelji škola, pokazala je anketa Jutarnjega lista, većinom nisu skloni pribjeći nepopularnoj metodi odrade subotama.

– Ako su štrajkali učitelji, to ne moraju plaćati djeca. Odrada subotama ne dolazi u obzir i osobno, prvi bih pozvao djecu da ne dođu na neradni dan na nastavu. Ako trebaju odraditi propušteno, neka učitelji dođu subotom i provedu u zbornicama osam sati – kažeŽarko Kozina, ravnatelj Osnovne škole Janka Draškovića u Zagrebu. Prvoga dana u štrajku mu je bio gotovo cijeli kolektiv, no kasnijih se dana broj štrajkaša smanjivao. Sada je sklon dodatno ne opterećivati djecu, a kao jedno od rješenja nadoknade vidi organizaciju školskoga izleta kao oblika izvannastavne odrade sati.

Nastava subotom nije opcija ni za Petra Mladinića, ravnatelja zagrebačke V. gimnazije. Ako i bude nužno propušteno određivati šestoga dana tjedna, onda će to, kaže, biti ponuđeno kao mogućnost, ali ne i obveza.

– Učenici imaju petodnevni radni tjedan i ne mogu ih tražiti da dođu odrađivati subotom – kaže.

Dubravko Diklić, ravnatelj Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića u Zagrebu, izračunao je tako da su njegovi u manjku za 400-tinjak sati, što, tvrdi, nije veliki gubitak i lako ga je moguće nadoknaditi.

Iako je riječ o dosad najvećem broju radnih sati provedenih u štrajku, dojam je da se u školama time previše ne opterećuju već čekaju naputak ministra obrazovanjaVedrana Mornara. U, primjerice, Srednjoj strukovnoj školi u Makarskoj, nimalo ne paničare. Kad stigne ministrov naputak, realizaciju odgode dogovorit će s nastavnicima, kaže tajnik škole Tomo Doko.

Naputak im, međutim, neće doći.

– Nema potrebe ni za kakvim naputkom ministarstva jer škole imaju dovoljno planiranih radnih dana za nadoknadu – kaže Gordana Zuccon, glasnogovornica Ministarstva. Drugim riječima – u postojećem planu rada ima sasvim dovoljno “lufta”.

Školska godina ima 180 radnih dana (zakon propisuje najmanje 175), odnosno 35 tjedana. Za maturante je to najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 tjedna.

– Dakle, škole već imaju dovoljno dana i nema potrebe za radnim subotama. Za slučaj da ipak nekome ne bude dovoljno i ta je procedura jasna pa nema potrebe za dodatnim naputcima – kaže Zuccon.

U godišnjim planovima rada škola utvrđen je, naime, broj radnih dana za provedbu nastavnog plana i programa, ali i broj, plan i raspored ostalih radnih dana za druge aktivnosti – pisanje ispita državne mature, školske priredbe, natjecanja, dan škole, dan župe, dan općine i grada, kao i za izlete, ekskurzije i slično, nabrajaju u Ministarstvu.

U varijanti da škola ipak ne uspije ostvariti predviđeni broj nastavnih tjedana, nastavna se godina, kažu u MZOS-u, može produljiti odlukom ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, a uz prethodnu suglasnost ministarstva. To je moguće izvesti i nakon 10. lipnja 2016. kada završava školska godina.