(CARNet) Hrvatska akademska i istraživaÄka mreža – CARNet organizirala je 25. ožujka konferenciju za medije povodom niza netoÄnih napisa u hrvatskim medijima o provedbi EU projekta u okviru natjeÄaja dodjele bespovratnih sredstava “Daljnji razvoj i provedba Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira” IPA IV komponenta – Razvoj ljudskih potencijala, pod nazivom „Development of ICT curricula, qualifications and program elements in primary education – Razvoj elemenata kvalifikacija, programa i kurikula u dijelu raÄunalne kompetencije u osnovnoÅ¡kolskom obrazovanju“ (skraćeno: ICT Curricula).
O rezultatima i provedbi projekta govorili su ravnatelj CARNeta g. Zvonimir Stanić, ravnatelj PuÄkog otvorenog uÄiliÅ¡ta Algebra g. Mislav Balković, pomoćnica ravnatelja CARNeta za podrÅ¡ku obrazovnom sustavu gÄ‘a. Branka Vuk, pomoćnica ravnateljice Agencije za odgoj i obrazovanje gÄ‘a. Sanja Urek i gÄ‘a. Snježana Pavić, profesorica iz Osnovne Å¡kole PopovaÄa.
Budući da je u medijima objavljen niz netoÄnih napisa o provedbi i rezultatima samog projekta, tijekom konferencije govornici su istaknuli:
- Primarni cilj ovog projekta nije bila izrada Å¡to veće koliÄine edukacijskog sadržaja Å¡to veće razine interakcije za primjenu u obliku e-uÄenja, nego uspostava novog pristupa izradi kurikuluma u kojoj zajedniÄki sudjeluju struÄnjaci iz sustava obrazovanja, predstavnici tržiÅ¡ta rada i tehnoloÅ¡ki struÄnjaci koji izraÄ‘uju e-sadržaje
- StruÄnjaci koji su izraÄ‘ivali kurikule na temelju kojih su izraÄ‘eni sadržaji su birani na javnom natjeÄaju na temelju strogih evaluacijskih kriterija od strane viÅ¡eÄlanog evaluacijskog odbora
- Sadržaji su tehniÄki izraÄ‘eni kako bi se prikazivali na Å¡to viÅ¡e ureÄ‘aja i platformi, neovisno o tehnologiji i platformi u pozadini
- Uz Flash, svi sadržaji se prikazuju u punoj funkcionalnosti i u HTML5 standardu, kako na raÄunalima tako i na mobilnim ureÄ‘ajima
- Sadržaji su struÄno recenzirani i eksperimentalno koriÅ¡teni u tri Å¡kole, ocjene korisnika, kako nastavnika tako i uÄenika, su bile izvrsne
- Od 3,3 milijun kuna ukupne vrijednosti projekta, za produkciju sadržaja je utrošeno samo oko 20% ukupnog budžeta, a ne kako se krivo navodi i prikazuje svih 3,3 milijuna kuna.
OBRAZLOŽENJE:
ICT Curricula je projekt financiran iz bespovratnih sredstava Europske Unije, a realiziran je tijekom 18 mjeseci u partnerstvu CARNeta, Agencije za odgoj i obrazovanje i Otvorenog uÄiliÅ¡ta Algebra te Hrvatskog informatiÄkog zbora kao suradnika na projektu.
SpecifiÄni ciljevi ovog projekta bili su razvoj osuvremenjenog osnovnoÅ¡kolskog kurikula, s jasno postavljenim ishodima uÄenja u meÄ‘upredmetnoj temi informacijske i komunikacijske tehnologije, poboljÅ¡anje kapaciteta Å¡kola za uÄenje usmjereno na uÄenike kroz obrazovanje osnovnoÅ¡kolskih nastavnika, izrada modularno koncipiranih digitalnih nastavnih materijala te razvoj online sustava za istraživanje za prikupljanje povratnih informacija od strane nastavnika i uÄenika.
Primarna namjena ovog projekta nije bila izrada Å¡to veće koliÄine edukacijskog sadržaja najviÅ¡e razine interakcije za primjenu u obliku e-uÄenja, nego uspostava novog pristupa izradi kurikuluma u kojoj sudjeluju s jedne strane struÄnjaci iz sustava obrazovanja, s druge strane predstavnici tržiÅ¡ta rada i s treće tehnoloÅ¡ki struÄnjaci koji izraÄ‘uju e-sadržaje.
Nastavne materijale na kojima poÄiva projekt izraÄ‘ivali su nastavnici (njih 40) koji su angažirani nakon provedenog natjeÄaja i koji su birani na temelju svojih kvalifikacija. Prilikom rasprave o proizvedenim sadržajima, valja imati na umu zahtjevnost izrade vrhunskih e-learning sadržaja za samostalno uÄenje i resurse koji su u praksi potrebni za produkciju ovakvih sadržaja. Pritom se Äesto zaboravlja kako iza globalnih e-learning sadržaja i e-learning projekata na koje se autori kritika pozivaju stoje velika financijska sredstva, mnogo veće organizacije i mnogo znaÄajniji resursi, kao i da je publika (uÄenici) kojoj su ovi nastavni materijali namijenjeni mnogo veća, Å¡to olakÅ¡ava osiguravanje sredstava za izradu naprednih multimedijalnih i/ili interaktivnih sadržaja.
TehniÄke zamjerke koje se u medijima iznose o projektu takoÄ‘er su u velikoj mjeri neutemeljene te pokazuju kako oni koji stoje iza kritika u nekim sluÄajevima Äak nisu niti provjerili vlastite navode.
Posve je netoÄno da su sadržaji prezentirani iskljuÄivo u Flash tehnologiji, Å¡to bi onemogućilo njihovu primjenu na mobilnim ureÄ‘ajima. Oni koji tako piÅ¡u oÄito niti nisu pokuÅ¡ali pokrenuti nastavne materijale na bilo kojem drugom ureÄ‘aju osim osobnog raÄunala jer je sustav, posve suprotno njihovim napisima, razvijen tako da koristi Flash ukoliko je podrÅ¡ka za njega instalirana na raÄunalu dok će u svim ostalim sluÄajevima – Å¡to ukljuÄuje i mobilne ureÄ‘aje poput tableta – sadržaj biti prikazan koriÅ¡tenjem HTML5 standarda pri Äemu se detekcija obavlja automatski.
Premda to uopće nije bio projektni zahtjev, ovakvom odlukom omogućeno je upravo korištenje sadržaja na mobilnim uređajima a istovremeno su riješeni i određeni problemi koji su posljedica toga što HTML5, kao standard, još uvijek nije do kraja zaživio te se na svim uređajima ne ponaša jednako.
Audio materijal nije ukljuÄen u nastavnim materijalima zbog Äinjenice da u ovom trenutku joÅ¡ uvijek brojna raÄunala u Å¡kolama nisu opremljena zvuÄnicima odnosno sluÅ¡alilcama za svakog uÄenika u informatiÄkom kabinetu. Nastavnici koji su radili na razvoju nastavnih sadržaja bili su, meÄ‘utim, informirani da mogu, ukoliko to žele i procijene potrebnim, koristiti i zvuk u nastavnim cjelinama koje su razvijali. Treba imati na umu da profesionalna priprema zvuÄnih sadržaja zahtijeva i znatna dodatna sredstva.
Primjedba o tome da se pojedinim poveznicama uÄenici vode izvan sustava za prezentaciju sadržaja i na web ili odrediÅ¡ta poput YouTubea, valja napomenuti dvije stvari: projekt, izmeÄ‘u ostaloga, ima za cilj poboljÅ¡ati ICT kompetencije uÄenika pri Äemu im ove radnje ne bi trebale predstavljati problem te, možda i važnije s pravne strane, dio sadržaja nije mogao biti ukljuÄen direktno u lekciju zbog autorskih prava. MeÄ‘utim, ova metoda je uobiÄajena u svijetu e-learninga i ne Å¡tetiti kvaliteti uÄenja, odnosno ne naruÅ¡ava iskustvo e-learninga.
OdreÄ‘ene primjedbe izreÄene na raÄun projekta ukljuÄuju i želju za mogućnošću slobodnog upisivanja odgovora umjesto biranja onih unaprijed definiranih, no nažalost praksa pokazuje da je takvo Å¡to vrlo teÅ¡ko realizirati jer je dovoljna i najmanja pogreÅ¡ka u tipkanju da uÄeniÄki odgovor ne bude priznat kao toÄan. TakoÄ‘er, teÅ¡ko je ponekad predvidjeti sve sinonime i moguće reÄeniÄne forme ili raspored rijeÄi kada odgovor nije samo jedna rijeÄ.
Kod rasprava o tehniÄkoj realizaciji sadržaja, takoÄ‘er treba znati da se e-learning sadržaji izraÄ‘uju u alatima ograniÄenih mogućnosti. U izradi sadržaja za ovaj projekt koriÅ¡ten je programski paket Articulate, jedan od najpopularnijih na ovom podruÄju, koji se pritom oslanja na tehnologije Flash i HTML5 Äime osigurava mogućnost rada na svim platformama. S druge strane, u medijskim napisima Äesto se spominjao alat GeoGebra, koji je baziran na Javi, Äija je podrÅ¡ka na raÄunalima Äesto joÅ¡ loÅ¡ija, a u sluÄajevima kada prikazuje sadržaj putem HTML5 standarda on izgleda i nekvalitetnije i manje funkcionalno nego u sluÄaju alata Articulate.
Valja naglasiti da su provedbom ovog projekta uspostavljeni osnovni infrastrukturni uvjeti da se nastave razvijati sadržaji ove vrste te da su nastavnici koji su surađivali na projektu stekli kompetencije za nastavak bavljenja ovom vrstom pripreme i prezentacije kurikuluma.
Ponovno istiÄemo kako su rezultati projekta predstavljeni kroz Äak 30 webinara koje je posjetilo ukupno 1.722 uÄitelja informatike i predmeta za koje su sadržaji raÄ‘eni, a u provedbi je sudjelovalo i 29 voditelja županijskih struÄnih vijeća Agencije za odgoj i obrazovanje koji su se vrlo pozitivno izrazili o sadržajima. Dodatno, u eksperimentalnoj primjeni, uz suglasnost MZOS-a, sudjelovale su tri osnovne Å¡kole s ukupno 522 uÄenika od 5. do 8. razreda i 15 uÄitelja predmetne nastave osam ciljanih predmeta, od kojih su kroz ankete dobivene odliÄne povratne informacije.
ViÅ¡e od 75 posto uÄenika kaže da im se metodologija uÄenja kroz ovaj sustav sviÄ‘a. Pritom 85 posto uÄenika tvrdi da su im zadaci u digitalnim materijalima imali potpuno razumljive upute i jasan naÄin rjeÅ¡avanja.
Niti jedan medij nije toÄno naveo kljuÄnu informaciju koja je kroz projekt bila komunicirana u nekoliko navrata: apsolutno je netoÄno da je cijeli proraÄun projekta utroÅ¡en iskljuÄivo na izradu e-learning sadržaja koje se komentira, već je tek neÅ¡to viÅ¡e od 20% budžeta bilo namijenjeno razvoju 108 interaktivnih nastavnih cjelina.
Stoga se Älanke u kojima se kao iznos kojim je plaćena izrada ovih sadržaja spominje 3,3 milijuna kuna može smatrati jedino senzacionalistiÄki intoniranima i zlonamjernima te se nikako ne može reći da odgovaraju stvarnom stanju.
Spomenuti iznos od 3,3 milijuna kuna utroÅ¡en je, izmeÄ‘u ostaloga, i na nabavu ICT serverske opreme, raÄunala za online kolaboraciju, izradu informatiÄkog sustava za anketiranje te komunikaciju i distribuciju ovih materijala prema nastavnicima.
Dobronamjerne kritike vezane uz to Å¡to je u projektu moguće promijeniti CARNet i partneri uvijek će rado razmotriti, no oni koji te kritike upućuju moraju biti bolje upoznati s metodologijom izrade ovakvih sadržaja i realnim tehniÄkim ograniÄenjima u produkciji e-learning sadržaja, kao i onime Å¡to je u sklopu projekta realizirano, a ide mnogo dalje od pripreme samih sadržaja.
Za više informacija kontaktirajte:
Goran Å kvarÄ
Koordinator informiranja i odnosa s javnošću
Hrvatska kademska i istraživaÄka mreža – CARNet
E-mail: Goran.Skvarc@CARNet.hr
M: +385 91 14 50 189
OdreÄ‘ene primjedbe izreÄene na raÄun projekta ukljuÄuju i želju za mogućnošću slobodnog upisivanja odgovora umjesto biranja onih unaprijed definiranih, no nažalost praksa pokazuje da je takvo Å¡to vrlo teÅ¡ko realizirati jer je dovoljna i najmanja pogreÅ¡ka u tipkanju da uÄeniÄki odgovor ne bude priznat kao toÄan. TakoÄ‘er, teÅ¡ko je ponekad predvidjeti sve sinonime i moguće reÄeniÄne forme ili raspored rijeÄi kada odgovor nije samo jedna rijeÄ.
HAHAHAHA
Ako sam do sad, u duhu teorija zavjere, svijet doživljavala kao utabanu stazu prema Farenheitu 451, sada znam da smo već tamo.
Kao Å¡to su tamo zabranili sve knjige osim Biblije, tako ćemo i mi odustati od svih metodiÄkih postupaka koji se ne slažu s binarnom prirodom raÄunala. Od svega tako će ostati samo A i B.
Ako je stvarno istina da je toliko ljudi pregledalo sadržaje i nitko od njih nije uoÄio elementarne greÅ¡ke/gluposti u tim sadržajima onda se ne moramo Äuditi Å¡to nam djeca niÅ¡ta ne znaju, niti ogroman broj njihovih uÄitelja ne zna puno viÅ¡e. Å to ni ne Äudi, sustavnom degradacijom uÄitelja na svim poljima doÅ¡li smo do toga da u Å¡kolama dolazi do snažne negativne selekcije meÄ‘u kadrom, a i ovaj tekst dokazuje da se ponovno pokuÅ¡avaju ignorirati i degradirati oni najbolji meÄ‘u uÄiteljskom strukom. Oni koji i bez dodatne kune i bez dodatnih edukacija, samostalno izraÄ‘uju materijale bolje od Carnetovih.
Å to se tiÄe upisivanja odgovora, istina teÅ¡ko je predvidjeti sve odgovore-no ne i nemoguće, nakon Å¡to kviz rijeÅ¡i nekoliko uÄenika eventualni propusti se vrlo jednostavno isprave, a nakon Å¡to izradite par takvih kvizova propusta te vrste viÅ¡e gotovo i nemate. Å to se tiÄe natjeÄaja za sudionike projekta-na strogi odabir mogu reći samo; hahahahahah, nigdje se u natjeÄaju nije od onih koji se prijavljuju tražilo da poÅ¡alju neki svoj rad, ili bar ideju kako bi neÅ¡to izveli koristeći se tehnologijom.
A to što je najmanje novca utrošeno na izradu sadržaja govori samo za srbe dovoljno.
I, moram joÅ¡ reći i ovo: o geogebri, oÄito, u Carnetu pojma nemaju.
Ali će nam zato uredno doći u Å¡kolu i po 10-ti put održati neko beskorisno predavanje, pouÄavati uÄitelje o ishodima uÄenja (dajte molim vas) i predstavljati neke infantilne aplikacije pronaÄ‘ene dan prije na netu kao super alate. Bravo Carnet!
Potpisujem, kolegice!