(Jutarnji list) Ministarstvo obrazovanja pripremilo je pravilnik kojim se propituje kvaliteta rada strukovnih škola. Njih je u sustavu 70 posto, a sve one (302 škole) trebale bi prvi put na osnovu svoje kvalitete dobivati i – ocjene.
One su, vidljivo je iz novoga pravilnika, posložene po istoj skali od 1 do 5 kao i ocjene učenika. Ocjenu nedovoljan dobile bi one škole koje ostvare manje od 49 posto propisanih kriterija, dok bi najvišu ocjenu zaslužile one s iznad 90 posto ispunjenih kriterija.
Kako doznajemo iz Ministarstva, ocjene će kroz tzv. proces samovrednovanja davati nastavnici, roditelji i učenici, no škole ih neće biti obavezne javno objavljivati. Negativno ocjenjene škole sigurno se neće zatvarati, ali…
– Za očekivati je da bi osnivač škole (županija) koja pokaže slab rezultat, putem svojih predstavnika u školskome odboru trebao poduzeti sve potrebne zakonske korake koji će omogućiti poboljšanje rada u školi, kažu u MZOS-u.
Prema Nacrtu Pravilnika o načinu praćenja i pokazateljima kvalitete strukovnoga obrazovanja, koji je trenutno u fazi javne rasprave, samovrednovanje ima svojih šest prioritetnih područja: planiranje rada škole, poučavanje i podrška učenju; postignuća učenika i ishodi učenja; materijalni uvjeti i ljudski potencijali; suradnja unutar i van škole te zadnje – upravljanje školom i kvalitetom odgojno obrazovnih procesa.
Kvaliteta strukovnog obrazovanja pratit će se pak kroz sedam konkretnih kriterija.
Uz ulaganje u profesionalni razvoj nastavnika i materijalne uvjete škola, u kriterije ulazi i provjera koliko su školski programi povezani s tržištem rada, odnosno kakvi su joj rezultati učenja i kompetencije učenika.
Sudeći po sadašnjoj verziji pravilnika, stupanj kvalitete škole temeljit će se i na promociji i afirmaciji programa, odnosno potpori u provedbi strukturnih projekata, ali i međusobnoj suradnji škola.
Pravilnik za svaki od kriterija nudi i opis, pa primjerice jedan od pokazatelja kvalitete strukovnoga obrazovanja – rezultati učenja i kompetencija učnika – očito imaju za cilj razvijanje kompetencije među školama.
Konkretno, opisuje se na način provjere koliki je udio upisanih učenika u pojedini strukovni program u odnosu na upisane u druge programe ili udio učenika koji nakon srednje škole upisuju visoko obrazovanje.
Povezanost s tržištem rada mjerit će se, među ostalim, po broju kurikuluma usklađenih s potrebama tržišta, dinamikom zapošljivosti polaznika, ali i – iskoristivošću kompetencija završenih srednjoškolaca na radnome mjestu.
Ivan Šutalo, Agencija za strukovno obrazovanje:
Ocjenjivanje će podići kvalitetu rada školaU Ministarstvu znanosti vjeruju da će ovakav pristup podići kvalitetu rada škola, ali i njihovu međusobnu povezanost te poboljšati komunikaciju nastavnika međusobno te s roditeljima.
Ivan Šutalo, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje, očekuje da se primjenom novoga pravilnika škole intenzivnije okrenu prema svome radu.
– Očekujem da škole prepoznaju mogućnosti poboljšnja rada kako u nastavnom procesu tako i u suradnji s roditeljima, ali i poslodavcima te ostalim vanjskim partnerima kako bi se osigurali što bolji uvjeti za razvoj učeničkih kompetencija, kaže Šutalo.
Mirela Lilek
Sama ideja provjeravanja kvalitete rada škola, te eventualne usporedbe među školama, kao ideja nije loša! Ali, uvijek ima neki ali…
Valjda bi temeljna pretpostavka bila da onaj tko propitkuje i ocjenjuje rad škola mora imati neke kvalifikacije koje mu daju za pravo da ocjenjuje! Koje su to kvalifikacije roditelja, a koje učenika, pogotovo strukovnih škola, da ocjenjuju rad profesora, ravnatelja, i škole kao takve?
Osobito me zanima kako će oni provjeravati dostignuća škole u nekim od navedenih kriterija, recimo, planiranje rada škole, materijalni uvjeti i ljudski potencijali, ili upravljanje školom?!
U nas redovito ima 4.2 milijuna eksperata za područje nogometa, ekonomije, seksa i obrazovnog sustava!
Zanimljiv je i onaj dio koji navodi kako će u negativno ocjenjenim školama osnivač, preko svojih predstavnika u šk. odboru, poduzimati zakonske mjere! što to konkretno znači?
Znači li to i da će, u tom slučaju, osnivač, odnosno njegovi predstavnici u šk. odboru, preuzimati i odgovornost za loše kadroviranje, koje je dovelo do ovakvih rezultata?
Puno je tu još otvorenih pitanja!
Molim lijepo, ja zelim da mi se ispitivanje najavi najmanje mjesec dana unaprijed i ako slucajno ne prodjem inzistiram na jos barem 7 pokusaja. Takodjer molim da se jasnije definiraju kriteriji ocjenjivanja, kao i potrebne kompetencije za pojedinu ocjenu. Pretpostavljam da ce ocjenjivanje biti javno kako bi se sprijecilo nekakvo subjektivno ocjenjivanje i kako bi svi imali uvid u nacin na koji se doslo do ocjene?
U Nacrtu pravilnika nigdje se ne spominju roditelji ni učenici kao ocjenjivači.
Roditelji i učenici se u “ocjenjivanje” rada škole uključuju postupkom samovrednovanja škole, npr. anketiranjem.